Kao i mnogobrojne prošle, i ova je godina još jedna u nizu iznadprosječno toplih. Štoviše, za razliku od 2017. – u većini je Hrvatske ekstremnija nego na svjetskom nivou, gdje je, prema još neslužbenim analizama, među četiri najtoplije u znanoj povijesti. A iznimnosti je bilo ne samo u temperaturi, nego i u nekim dnevnim i mjesečnim količinama oborine, visinama snijega, vodostajima, valovima, odlascima meteo-legendi, pokretanju projekata modernizacije, proširenju HRT METEO aplikacije na engleski i njemački jezik i još koječemu… Čak i u meteokarikaturi i meteofotografiji!
Hrvatsko društvo karikaturista 23. međunarodnu izložbu fotografija posvetilo je temi: Meteorologija (vrijeme, klima, prognoze i sl.), na koju su pristigli radovi iz rekordne 62 zemlje, a DHMZ je po prvi put objavio kalendar s hrvatskim motivima koji su se natjecali i za kalendar Svjetske meteorološke organizacije… Slijedi još jedan tekst samo za izdržljivije…
Rekordno topla 2018.
Premda sve analize još nisu gotove, već sada se može tvrditi kako će srednja godišnja temperatura zraka biti rekordno visoka u Dubrovniku, Hvaru, Splitu i Zagrebu – i to ne samo u Maksimiru, gdje podaci postoje od sredine prošloga stoljeća, nego čak i na meteorološkoj postaji DHMZ-a Zagreb Grič, gdje podaci za cijelu godinu postoje još od 1862. godine! A posljednji će dani ove godine pridonijeti spoznaji o najtoplijoj ili “prvoj do prve” godine i u Rijeci, na Zavižanu i još kojegdje po Hrvatskoj.
Pritom je zanimljivo spomenuti kako će ovo biti prva godina sa srednjom temperaturom zraka od 13 °C u Maksimiru, 14 °C na Griču i čak 18 °C u Dubrovniku i Hvaru! A prosječne su višegodišnje vrijednosti između 1,5 i 2 °C niže, što je na godišnjem nivou jako puno!
Rekordi i na dnevnom i mjesečnom nivou
Osim te godišnje temperature, dogodili su se i neki drugi rekordi, primjerice u travnju je u mnogim mjestima izmjerena najviša dnevna temperatura zraka, u Dubrovniku čak po prvi put viša od 30 °C, pri čemu su i srednje mjesečne vrijednosti bile rekordne i na kopnu i na moru, a podjednako se dogodilo i u svibnju, mjestimice i listopadu. Zanimljivo je primijetiti kako klimatološke ocjene “ekstremno toplo” nije bilo nigdje u Hrvatskoj u samo pet mjeseci!?
Unatoč tome, toplinski valovi koji mogu djelovati na zdravlje nisu bili ni osobito česti ni izraženi. Srećom!
“Negativni” temperaturni rekordi
No, bilo je rekorda i na “suprotnoj” strani! U ožujku se temperatura zraka po prvi put u znanoj povijesti spustila do oko -17 °C u Gradištu, Krapini i Slavonskome Brodu, a u Daruvaru na čak -19 °C. Srećom, apsolutno najniže vrijednosti iz nekih starih siječanja i veljača nisu nadmašene.
Naravno, bilo je i mnogobrojnih drugih meteoroloških zanimljivosti, a i ekstrema, o kojima se moglo čitati u Meteo kutku i drugim HRT-ovim internetskim stranicama s meteorološkim sadržajem.
A evo što je u 2018. izdvojio Lovro Kalin, dipl. ing., voditelj Službe za vremenske analize i prognoze DHMZ-a, čiji se skraćeni izvještaji mogu čuti na HRA2 – u Školi meteoroloških pojmova, a i na HTV-u – u emisiji Vrijeme, nakon Dnevnika 2 na Silvestrovo, kao i u posebnoj emisiji Meteo 2018., koja se nalazi unutar ovog teksta, a emitirat će se više puta i na HTV4:
Siječanj – iznadprosječna toplina
“Početak godine obilježila je neuobičajena toplina i južina. U cijeloj Hrvatskoj vladala je proljetna temperatura i ugođaj. Od zime nema traga, a u Zadru je na sam 1. siječnja bilo i kupača. U Slavoniji je početkom mjeseca bilo čak 18 °C, a točno godinu prije i -22 °C, uz sante leda na Dravi. Ove godine ulice pune šetača i biciklista. U Zagrebu su terase ugostiteljskih objekata na otvorenom pune, jede se i sladoled. Dijelu građana južina smeta, javljaju se umor, glavobolje, i druge zdravstvene smetnje, reuma, otežano disanje. Sva se priroda postupno budi, prerano s obzirom na doba godine. Temperatura je viša i za oko 7 °C od prosjeka.”
Veljača – rekordna visina snijega
“Tijekom veljače je bilo nekoliko snježnih epizoda, no kada se činilo da će prave zimske hladnoće sasvim izostati, zima nas je – kao u izreci – „ošinula svojim repom”. Krajem veljače Hrvatsku je – kao i veći dio Europe – zahvatio hladni val – praćen snijegom i olujnim vjetrom. Veći dio kontinentalne Hrvatske našao se pod obilnim snijegom. Čak i unutrašnjost Dalmacije. Cestovni i željeznički promet je tekao otežano, a povremeno i nikako. Nije bilo nastave u više škola u Lici i Gorskom kotaru, angažirana je Hrvatska vojska, a u pomoć zametenom stanovništvu uključila se i Gorska služba spašavanja. Stanovništvo je inače naviklo na snijeg i hladnoću, ali proračuni gradova i općina pucaju jer nema dovoljno sredstava za čišćenje tolike količine snijega. Probijanje ceste strojevima trajalo je nekoliko dana. U Ogulinu je izmjereno 120 cm, na Plitvičkim jezerima 149 cm, u Delnicama čak 182 cm – sve rekordne visine snijega ne samo za veljaču, nego uopće. Ipak, još više ga je bilo, bez rekorda, na Zavižanu, gdje je visina snježnog pokrivača bila gotovo 250 cm. Tržnica Dolac nikada praznija, a najhladnije je bilo u Baranji – u Belom Manastiru čak -23 °C. Diljem obale smrzavale su se barke u lukama, puhala je bura, a more se ledilo na predmetima Snijeg je dopirao i do Visa i Palagruže. Potom je pala i ledena kiša, pa je bilo brojnih problema u prometu.”
Ožujak – osim “minusa”, problemi s visokim vodostajima
I početak ožujka obilježila je hladnoća, uz već spominjane “minuse”, a na Puntijarki su izmjerili i 138 cm snijega – kao nikada tako kasno u godini. Samo 2 cm manje od apsolutnog rekorda iz veljače 2013. godine. No, nastavlja Lovro Kalin:
“Temperatura raste, snijeg se topi pa rastu vodostaji rijeka, nabujala je Una i njezine pritoke, zbog topljenja snijega u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Rijeka se izlila iz korita i poplavila dijelove Hrvatske Kostajnice. Voda plavi i Kosinjsku dolinu, što spašava Gospić i Otočac. Proglašeno je izvanredno stanje. ugroženo je oko 600 stanovnika. Una i Sava kontinuirano rastu. Kod Jasenovca je 19. ožujka Sava dosegla povijesno visoki vodostaj od 928 cm. Voda iz nabujalih rijeka se postupno ispuštala u retenciju Lonjsko polje. U naselju Uštica pukla je cesta, čime je i nasip postao nestabilan. Ronioci su u vodi temperature do 7 °C postavljali duž podnožja nasipa plastičnu foliju.
Aktivirana su i brojna klizišta zemlje. Najgore je opet bilo u Hrvatskoj Kostajnici, u nekoliko minuta u potpunosti je srušeno sedam kuća, a jedna je znatno oštećena. Cijelo je područje blokirano jer je zemlja stalno klizila. Na tom se području više neće moći graditi. Obećana je pomoć države pogođenim stanovnicima koji su u minuti postali beskućnici.”
Travanj – iznadprosječna toplina, većinom i suša
“Oborine su bile nejednoliko raspoređene, pa su se u sjevernoj Hrvatskoj, osobito Slavoniji, pojavili i znaci suše. Tijekom travnja mjestimice je palo samo 7 litara kiše, a prosjek je više od 60.
Žuta ili prljava ili blatna kiša pala je na više mjesta u Hrvatskoj. Riječ je o pijesku iz Sahare koji su donijeli jugozapadni visinski vjetrovima te je padao s kišom. Većih šteta nije bilo, osim prljavih automobila, stakala prozora i raznih drugih površina. Pojava je rijetka, dogodi se u prosjeku jednom godišnje, pa i rjeđe, no ovaj put je bila intenzivna i zahvatila je veliki dio zemlje.”
Svibanj, lipanj – i dalje toplo, ali posvuda ne i suho
Na proljeće je – uz zatopljenje i nestabilno vrijeme – bilo čestih uobičajenih grmljavinskih nevremena, praćenih jakim vjetrom, lokalno obilnim oborinama, ponegdje i tučom.”
Srednja mjesečna temperatura u mnogim je mjestima bila nikada u svibnju, a u Kninu je izmjereno i 218 litara kiše po četvornome metru – novi svibanjski rekord.
Ekstremi su zabilježeni i na Puntijarki 98 litara i u Šibeniku 76,5 litara – nove najveće lipanjske dnevne količine oborine!
“Promjenljivo vrijeme nastavilo se i u lipnju, čak i u dijelu srpnja, pa se činilo da će pravo ljeto izostati.”
Srpanj – toplinski val
“Ipak, krajem srpnja toplinski val koji može djelovati na zdravlje zahvatio je cijelu Hrvatsku. DHMZ je objavio upozorenje na visoku temperaturu putem europskog Meteoalarm sustava, a Zavod za javno zdravstvo je savjetovao kako postupati za vrijeme vrućina. Najtoplije mjesto je bio Senj s 36,2 °C. U Istri se ni noćna temperatura nije spuštala ispod 25 °C, pa su zavladale tople noći. Zagrijalo se i more, i do 28 °C. Upozorenja su u crvenom! Osvježenja nema ni noću, jer je mjestimice najniža noćna temperatura zraka čak oko 30 °C. Tople su i rijeke, kod Batine je Dunav čak 26,6 °C! Topliji od nekih dijelova Jadrana, a prosjek za kolovoz je 20,7 °C.”
Kolovoz – iznadprosječna toplina, ponegdje i suša
Početkom kolovoza nastavio se toplinski val. U Senju je izmjereno čak 37,7 °C – prema trenutačnim spoznajama – najviša ovogodišnja temperatura zraka izmjerena na službenim meteorološkim postajama DHMZ-a. Pritom su u Hvaru izmjerene samo 3 litre kiše po četvornome metru, a u Lastovu samo 1 litra.
Rujan – toplo, ali na kraju rekordno hladno
Nakon iznimne topline prva tri rujanska tjedna, u četvrtom je bilo novih ekstrema, ali suprotnih. Najprije je na Zavižanu bilo za rujan rekordno hladno jutro, uz samo -4,0 °C, a zatim je neuobičajena hladnoća bila i u unutrašnjosti Dalmacije, kao rijetko kada u povijesti mjerenja, ponegdje čak i nikada. U Kninu su, primjerice, 2,4 °C – rekord u smislu najranijeg tako hladnog jutra nakon ljeta, a u Sinju je rekord još značajniji jer “minusi” u rujnu nikada nisu zabilježeni – ove godine čak -2,6 °C. Na žalost, uz posljedice na nezaštićenom povrću.
Lovro Kalin još dodaje: “Nema veze s meteorologijom, ali ima s geofizikom – početkom rujna zbog potresa se dogodio nagli pad vodostaja rijeke Vrljike, koja je gotovo nestala – korito većim dijelom ostalo suho. Voda se znatno povukla i u Crvenom i Modrom jezeru. ”
Listopad – rekordi u kiši, temperaturi, morskoj razini…
“Obilna kiša zahvatila je područje Dubrovnika. U samo 3 sata palo je 259 litara kiše po četvornome metru – više nego u proteklih šest mjeseci, a i rekordna količina u jednom danu od 1961. godine, od kada se u Dubrovniku mjeri. Voda je poplavila nekoliko hotela, podzemnih garaža, brojne su ceste bile pod vodom, koja je ušla i u stanove i kuće, izbijala šahtove. Apsolutni je dnevni rekord od 156 litara zabilježen i u Delnicama, a 113 litara novi je listopadski rekord u Imotskome.
Obilna oborina zahvatila je i Hvar. Na moru je uočeno nekoliko pijavica. Grad Hvar je bio doslovno potopljen, dok na drugim mjestima na otoku kiše uopće nije bilo. Voda je sve isprevrtala – štandove, suncobrane, stolove i stolce, motore. U dva i pol sata se na Hvar izlilo 86 litara kiše. Ulicama su tekle bujice.
No najsnažnija oluja došla je krajem listopada. Olujno jugo i obilna kiša zahvatili su cijelo priobalje. Visoki valovi mjestimice su se izlijevali plaveći obalno područje. Brojne su pomorske linije bile u prekidu, kao i dionice pojedinih cesta. Otoci su ostali odsječeni od kopna. Jugo je čupalo stabla iz korijena. Kod Dubrovnika je izmjerena najveća visina vala od 9 metara – rekord za hrvatski Jadran. U Zadru je znatno oštećena riva, i to na više mjesta. Slično je bilo i u Šibeniku, te u brojnim mjestima na srednjem Jadranu. Na mareografskoj postaji u Bakru izmjerena je razina mora 127 cm viša od srednje morske razine, što je najviše od 1929. godine, kada je postaja utemeljena. Odvaljena je i bista Andrije Mohorovičića u Voloskom, koju su iz mora izvukli ronioci. Jedan je surfer, strani državljanin, nestao u uzburkanom moru kod Umaga, no pravim čudom more ga je drugi dan izbacilo iscrpljenog, ali sasvim neozlijeđenog u Trstu.”
Zanimljivo je spomenuti kako se u Dubrovnik dogodio i temperaturni rekord. Srednja listopadska temperatura zraka po 1. je put u povijesti bila viša od 20 °C!
Za kraj meteo-pregleda 2018. godine Lovro Kalin dodaje: “Do kraja godine većih ekstrema nije bilo, ali bilo je nesvakidašnjih pojava, poput primjerice tuče u Šibeniku. Sve u svemu, godina je, i u Hrvatskoj a i globalno, bila jedna od najtoplijih u povijesti.”, piše HRT.
