Horvat: Još je moguć dogovor s Mađarima dok traje arbitraža

Gost Intervjua tjedna TNT-a bio je ministar gospodarstva Darko Horvat.

Stiže Božić, a za radnike Uljanika nema rješenja. Što im poručujete?

“Osigurana je i treća minimalna plaća za radnike i Uljanika i 3. maja u nadi da ćemo do tada iskristalizirati model temljem kojeg bismo u okviru pronalaska adekvatnog strateškog partnera krenuli zajedničkim snagama u izradu jednog kvalitetnog programa restrukturiranja u kojem, siguran sam, neće biti prisutan model u kojem će država niti moći niti smjeti participirati u restrukturiranju sa stopostotnim iznosom. Moramo se okrenuti strateškom parteneru koji financijski može pratiti model restrukturiranja, ali i strateškom partneru koji će osigurati kontinuitet brodogradnje i u Puli i u Rijeci.”

Pojavili su se ovih dana napisi da strateški partner i Uprava predlažu nacionalizaciju brodogradilišta?

“U ovih nekoliko dana pratio sam intervjue strateškog partnera koji je u ovom trenutku odabran od strane Uprave i nigdje se nije spominjala riječ nacionalizacija. Meni se dogodilo, prvi put nakon dugo vremena, da strateški partner i Uprava dođu u Ministarstvo na sastanak s konsenzusom. Koliko god taj konsenzus bio loš za državu i za Ministarstvo neprihvatljiv, ali ipak se dogodio. U nekoliko proteklih tjedana imali smo konfuznu situaciju u kojoj Uprava zagovarala jedan model, a strateški partner drugi. Zadnja inačica programa svodi se na činjenicu da u ovom trenutku Uljanik kao trgovačko društvo ne može iznaći financijska sredstva da bi na bilo kojin način dao financijski doprinos, a prema riječima Končara, odabrani strateški partner nije u stanju ili nema želje financijski pratiti model restrukturiranja. Jedini tko u ovom trenutku, prema njihovim informacija, može sprovesti restrukturiranje je država s oko 800 milijuna kuna, a nakon 5 do 7 godina Uljanik bi, zajedno sa strateškim partnerom, polobicu doprinosa vratio. Država u takav model neće ulaziti. On u ovom trenutku nije prihvatljiv niti teoretski za Europsku komisiju i samo su špekulacije da se vodi korespondencija da se EK nagovora da to odobri.”

Tko to govori?

“Ja čitam medijske napise koji daju izjave raznih dionika u ovom procesu. Mi smo u proteklih nekoliko dana decidirano jasno rekli da je za nas ovakav model restrukturiranja neprihvatljiv. Za Europsku komisiju također.”

Postoji li definitivni plan restrukturiranja ili su sve samo koncepti?

“Mi smo do sada imali, do 13. 7., do trenutka kada smo se odlučili jedan od tih koncepata poslati u Bruxelles imali tri inačice. Dvije koje su odbijene i treća koja nam je, mogu s punim pravom reći i zbog vremenskog cajtnota, uvjetovala da se mi 13. 7. odlučimo jedan od tih koncepata, koji bio zaokružen i matematički relativno korektan, poslati u Bruxelles. Nakon što je 13. 7. prvi otišao na verifikaciju stiglo je 50-ak raznoraznih upitan na koje je odgovarala Uprava uljanika zajedno sa strateškim partnerom koji su bili dionici izrade takvog programa. Nakon toga došlo je do smjene Uprave, nova je donijela novo razmišljanje i došlo se do interesantnog prijedloga koji je bio matematički korektan. Ja se usuđujem reći da je bilo strateškog partnera koji je to bio u stanju financijski podržati, čak bi i za državu bilo prihvatljivo. Nakon što smo takvu inačicu analizirali u Ministarstvo je došla informacija od strateškog partnera da se s tom analizom prekin jer partner u nju neće ući. Prema zandnjoj informaciji strateškog partnera on u ovom trenutku financijski nije spreman pratiti restrukturiranje, već je spreman ući u korištenje tzv. kompenzacijskih mjera te nakon 5, 7 godina pola novca vratiti u proračun. Mislim da takav koncept u EK proći ne može i mislim da je neprihvatljivo da država, nakon što je platila sva ona jamstva plati još.

Za budućnost je očito bitan pronalazak pravog strateškog partnero. Danko Končar očito nije. Zašto toliko strpljenja s njim?

“Gospodina Končara ili Kermas energiju nije odabrala država. Kada se birao strateški partner u jednom transparentnom javnom nadmetanju odabrana je ponuda Kermas energije. Podignut je kredit uz državno jasmtvo od 96 milijuna eura koji je trebao osigurati izradu kvalitetnog programa i jedan konsenzus strateškog partnera i države oko modaliteta restrukturiranja. Nažalost, u ovih 11 mjeseci onakva inačica, koja bi zadovoljila Upravu, strateškog partnera i državu, al i Komisiju, jednostavno nije došla. Državaj je došla plativši gotovo cijelu ovu godinu, ne samo plaće, već i dio dobavljača.”

Ako država preuzima taj dio otplate i servisiranje tih plaćanja, zašto se jače ne angažira u pronalasku strateškog partnera?

“Država ne može i ne smije birati strateškog partnera. To je jasna poruka Europske komisije, taj posao je namijenjen Upravi.”

Sami kažete da imate razgovore s potencijalnim partnerima, sudjelujete u procesu?

“Oni su za nas, ja bih se usudio reći, pravi strateški partneri, netko kod koga smo identificirali želju i namjeru, ali i fnacijsku sposobnost. Mi smo potencijalne partnere, talijanski Fincantieri i ukrajinski Smart Holding proveli kroz brodogradilišta, dali im priliku d avide stanje i od jednog i drugog dobili pisanu namjeru da žele napraviti dubinsku analizu kako bi oni u jednom trenutku, kroz nekoliko tjedana, dali ozbiljne finacijske ponude oko kojih bismo mogli razgovarati.”

Što kaže Uprava?

“I Uprava razgovara i s jednim i drugim. Koliko ja ztnam i s još dva ponuditelja koji imaju svoju filozofiju restrukturiranja.”

Tko su ti?

“Uprava razgovore vodi s jednjom nizozemskom i jednom njemačkom kompanijom. U ovom trenutku postoji iskaz interesa da se i oni uključe u restrukturiranje.”

Ipak, i dalje nema rješenja na vidiku, barem ne tako skoro.

“Konstatacija da taj proces dugo traje je potpuno točna. S druge strane, meni se koliko čujem kroz medije od sindikata šalju poruke i proziva me se zbog čega sam se ja uključio u razgovore s potencijalnim partnerima i traženje istih. Ja bih bio najsretniji u ovom trenutku da je Uprava odradila posao, da ima rješenje, da ima partnera koji ima novac. Ja razgovaramo s menadžmentom i novim šefom Uprave u želji i namjeri da se ovaj proces što brže definira i što brže nađe partner koji je spreman financijski sudjelovati.”

Koji su to rokovi?

“Otprilike unutar pet tjedana. Ali se s time se mora složiti Uprava. Ako ona misli da s partenom kojeg je odabrala ne može sprovesti kvalitetno restrukturiranje, na njoj je da donese novu odluku. Dok to netko ne napravi, nama su vezane ruke. Država ne da više ne može, nego ne smije.”

Koja je budućnost? Je li Hrvatskoj brodogradnja strateška grana? Bilo je prijedloga da se Uljaniku pristupi kao Agrokoru?

“Velika je razlika između onoga što se događalo unutar Agrokora i onoga što se događa u Uljaniku. Ako se samo vratimo na model temeljem kojeg se radio jedan sanacijski postupak u najvećem gospodarskom subjektu u RH kad je pao u nesolventnu situaciju i kad je prijetio bankrot, došlo je do promptne odluke Vlade i Sabora, stvoren je zakonodavni okvir unutar kojeg je izvanredna uprava, ali temeljem redovnih prihoda te kompanije, mogla raditi sanacijski postupak. Uljanik Grupa nema svoje redovne prihode. Jedini prihodi unutar ove godine su injekcije države.”

U Agrokoru sada vidimo probleme s refinanciranjem roll-up kredita. Već u siječnju ćemo imati dvoznamenkastu kamatu. Država se opet na neki način involvira u taj slučaj. Zašto?

“U ovom trenutku država ne sudjeluje u bilo kojoj aktivnosti koja se događa unutar Agrokora. Time što temeljem zakona izvanredna urava na mjesečnoj bazi ima obvezu podnošenja izvješća, a mi obvezu monitoringa ne remetimo proces. Radimo sve u skladu sa zakonom.”

S kakvim se informacijama iz Londona vratio Fabris Peruško koji pokušava naći nove modele refinanciranja roll-upa?

“Peruško, zajendo sa svojim timom, u ovom tenrutku intenzivno traži modalitet refinanciranja kredita. Imamo li konačnu verziju ili varijantu ne znam, ali interes da se refinanciranje dogodi u prvoj polovici sljedeće godine postoji u izvanrednoj upravi i kod nas kao resornog ministarstva.”

Što bi se moglo dogoditi? Sberbank je potvrdio da prima ponude za svoj udio?

“Takvu informaciju imam i ja. Nemam direktni kontakt s vjerovnicima Agrokor, s njima neposrednu komunikaciju radi i ima sam izvanredni povjerenik. Kad bih ja kao resorni ministar mogao izreći svoj osobni stav, ja sam uvjerenj da 4 do 5 godina Sberbank neće izlaziti iz sustava Agrokor. Svi dionici toga procesa, mi kao Ministarstvo koje prati situaciju, smo nekako uvjereni da do trenutka dok se ne počnu svi ti dugovi vraćati, dok se tih 7,5 milijardi kuna ne vrati onima koji su kroz nagodbu tu priliku dobili, mislim da neće biti nikakvih poremećaja u vlasničkoj arhitekturi.”

Kako shvaćate informaciju Poletajeva da postoji interes za njihov udio?

“Ja sam i u procesu samog pregovaračkog postupka do nagodbe imao informacije i od strane Kraša, Podravke i domaćih da su spremni otkupiti dio dugova. Špekulacije koje se događaju na financijskom tržištu, ja u ovom trenutku nikakvih konkretnih potvrda nemam. Ako će se ići u to, ja sam siguran da takva informacija sigurno ne može ostati tajna.”

85 milijuna eura dano je za savjetnike, Ivica Todorić objavio je iskaz AlixPartnersa… Brine li vas to?

“Ne mo gu se sad vraćati u povijest i komentirati što se sve događalo. Relevantne činjenice činjenice govore da mi u zadnjih nekoliko mejseci nemamo nikakvu kaznenu odgovornost. Moje je mišljenje da partnerskog odnos s konzultantima nije bilo, do ovakvog se uspjeha došlo ne bi. I danas na implementaciji same nagodbe i u pripremi iste radi gootvo 400 ljudi. U trenutku kad se događao proces da nije bilo savjetničkog supporta, ljudi koji su ostali u tvrtki savladati taj posao ne bi mogli. Cifra koja je objavljena… Činjenica je da kad građanima predstavite brojku od 85 milijuna eura je enormna brojka, ali kad to stavite u kontekst europskog i svjetskog konteksta dolazite do činjenice da su koštali 1,1 posto duga. Svjetska praksa je tri posto. Ti ljudi napravili su korektan posao po konkurentnoj cijeni.”

Je li se dogavaralo s Ramljakom kako bi ponuda trebala izgledati?

“Za to postoje institucije države koje moraju donositi relevantne odluke. Niti mi kao ministarstvo niti novinari niti javnost nismo netko tko piše optužnicu, sudi i na kraju kažnjava. Ja u svim procesima koji se događaju strpljivo čekam odluku DORH-a i drugih relevantnih institucija.”

Ubrajate li i Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa među te institucije?

“Na to Povjerenstvo gledam više kao savjetodavno nego relevantno tijelo našeg pravosudnog sustava.”

Ono je donijelo u istu odluku u slučajevima Zdravka Marića i Martine Dalić kao i u slučaju Tomislava Karamarka. Tada je Karamarko dao ostavku, pala je Vlada?

“Postoji razlika. Kada gledate zakon, članak 3. i članak 5., nije isto kada vas netko proglašava u sukobu interesa po jednom i drugom članku ili samo članku 3. Kada bimo danas napravili kratku analizu koliko je dužnosnika u RH proglašeno u sukobu interesa platilo simbolične kazne i do danas ostalo na mjestu gradonačlenika, župana, načelnika, pitanje je li takvo Povjerenstvo u jednom trenutku smisleno.

Ako se netko osjeti krivim zbog toga jer ga je Povjerenstvo proglasilo potencijalno u sukobu interesa i podnese ostavku, to je moralna veličina tog čovjeka. Ali kad netko biva proglašen u sukobu interesa jer je primao naknade u u upravnim vijećima, nadzornim odborima, dobiva kaznu u iznosu od 4, 20, ili 40.000 kuna, plati kaznu i dalje obnaša svoju dužnost bez ikakve moralne odgovornosti…”

Ali daljnje je pitanje političkih stranaka koje ne završe taj proces.

“Podsjetit ću vas da dvoje ljudi koji su na temelju takvih odluka podnijeli ostavke su članovi HDZ-a. Možete li vi meni reći člana bilo koje druge stranke koji je zbog moralnih problema podnio ostavku? Tko su ljudi i u sklopu koje stranke, koji imaju moralnu odgovornost? Samo i isključivo ljudi unutar HDZ-a.”

Imate i vi gadonačelnika koji imaju optužnice, vaši su koalcijski partneri.

“Slažem se, ali opet pitam – imamo li spram tih ljudi bilo kakvu pravomoćnu presudu?”

Nije pravomoćna presuda jedini razlog.

“I ja sam imao dvije kaznene prijave u životu. Obje su odbijene jer nije bilo potrebe da bi se provodile bilo kakve istražne radnje. I Povjerenstvo se bavilo u jednom trenutku s imenom Darka Horvata jer je netko tužio Darka Horvata Povjerenstvu. Svatko od nas mogao bi mogao tužiti svakoga. Svatko može ispasti potencijalni krivac, a nakon toga, kad nema elemenata sukoba, nekog prava oprosta jednostavno nema.”

Da zaokružimo, mislite li da je Povjerenstvo smislena, potrebna institucija ili samo ‘smokvin list’ u demokratskom procesu?

“Ne bih rekao da je ‘smokvin list’ ako producira toliko interesa.”

Rade li političke stranke, Vlada, premijer potrebne korake de se Povjerenstvo ne mora baviti svim tim predmetima?

“Senzibilizacija rada Povjerenstva u ovom trenutku je puno, puno veća, nego o radu Ministarstva gospodarstva koje stvara jedno pozitivno gospodarsko okruženje i priprema hrvatsku za 2019., za jedan novi investicijski ciklus. Mene do sada u 4, 5 mjeseci nitko iz javnosti nije priupitao što je nama strateški cilj za 2019. Sva pitanja su bila usmjerena na Agrokor i Uljanik. Nikog nije zanimalo kako je riješena Petrokemija, nikada do sada nismo dobili priliku javnosti objasniti kako se dogodila priča te privatizaijce. To je jedan model za koji je i Europska komisija rekla da je fantastično osmišljen, da se dobro vodi.”

U Petrokemiju je ušla INA, čiji je pak vlasnik MOL. S Mađarima nas čeka arbitraža u Washingtonu. Neki spominju da bi ona, ako je izgubimo, mogla biti veliki udar na državni proračun?

“U ovom trenutku neću ulaziti u resor kolege Ćorića. On je u tim, usudit ću se reći, intenzivnim naporima odabira strateških konzultanata koji će ići u dubinsko snimanje i reći koliko INA vrijedi, donijet će na stol relevantnu činjenicu da bi se mogao prejudicirati prvi korak – današnja vrijednost INA-e. Paralelno s tim imamo arbitražu. Jednu smo izgubili, prijeti druga. Ako se s mađarskom stranom ne postigne dogovor, siguran sam da će biti veliki pritisak na proračun.”

Želite reći da se ipak možemo dogovoriti s Mađarima oko arbitraže?

“Zbog čega su se arbitraže dogodile? Nesuglasice dva partnera. Zašto se za istim stolom da nesuglasica ne bi mogla raščistiti. Arbitražni postupak traje, vještačenja traju. Hoće li završiti pozitivno za jednog ili drugog, vidje ćemo, siguran sam, unutar godinu dana. Kakve posljedice mogu biti… Ono što ja razumijem, iznosi će biti oko nekoliko milijardi.”

Sjelo se već za stol s MOL-om, nije se uspjelo dogovoriti. Zašto bi oni odustali od arbitraže ako su sigurni da će je dobiti?

“Nemojmo zaboraviti da u ovom trneutku radimo na na tri, četiri projketa koji su u intereisma ne samo Hrvatske i Mađarske, nego i okruženja. Govorim tu i o LNG terminalu.”

Orban je rekao da plin lagano odlazi u prošlost. Nekako vas je skinuo s dnevnog reda.

“Ne bih se složio s vašom konstatacijom, ja pomno iščitavam novinske napise. To što je novinar napisao, ne znači da je Orban rekao. Orban je jasno dao do znanja da ako je LNG nekonkurentan i skuplji od prirodnog plina, teško je kupca zainteresirati. Zato model koji se osmišljava, ako uspijemo u cijenovnoj kategoriji, da na granici bude za jednu lipu jeftiniji od prirodnog plina, sve će se promijeniti. LNG u ovom trenutku ne treba samo Hrvatskoj. Znate tko je u ovom trenutku najzainteresiraniji da se LNG dogodi? Europska komisija. Pa nije bezveze dalo novac. Uspijemo li stvoriti taj energent konkurentnim, tržište će ga htjeti.”

Jedna strančka tema za kraj, potpredsjednik ste HDZ-a. Koliko vas opterećuje afera SMS? Savjetnik predsjednice Vlado Galić je iz moralnih razloga podnio ostavku. Vi u vlastitim redovima imate Milijana Brkića koji je isto umiješan u aferu. Ne znamo koliko, no njemku ne pada na pamet da iz moralnih razloga da ostavku.

“Čuli smo i premijera, u ovom trenutku afera SMS nije dobra, mora se istražiti sve, relevantne institucije imaju slobodne ruke da pronađu krivca, ako krivac postoji. Nemojmo opet tužiti i presuđivati onima koji će možda u jednom trenutku biti oslobođeni.”

Nekima se čini da je riječ o unutarstranačkom obračunu?

“Mislim da ste tu potpuno u krivu. Po meni je ovo medijski linč na čovjeka kojeg smo proglasili krivim prije nego su institucije dale svoj konačni sud. Ako njihova krivica postoji, vjerujete institucijama da će doći do konačnog rješenja. Ja vjerujem.”

Facebook Komentari