Masovno iseljavanje mladih iz Hrvatske moglo bi dovesti do nestašice krvi?

Darivanje krvi, prema pravilima, moguće je do dobi od 65, odnosno 70 godina. Slab odaziv mladih, prema tumačenjima transfuziologa, posljedica je ne samo nezainteresiranosti mlađe populacije za davalaštvo krvi, nego i masovnog iseljavanja mladih iz Hrvatske u zadnjih nekoliko godina.

Prosječna dob darivatelja sve je viša. Ranija su istraživanja Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu (HZTM) govorila o prosječnoj dobi darivatelja krvi od 42 godine.

Prema podacima HZTM-a, broj prikupljenih doza u školama i fakultetima lani je na razini Hrvatske iznosio 5.011 doza, što bi značilo da je u prosjeku svaka četrdeseta doza prikupljena od mladih u dobi od 18 do 24 godine. Postotak darivatelja koji su prvi put darovali krv bio je 9,6 posto, što znači da je svaki deseti među njima novi darivatelj, dok su ostali već ušli u to humano društvo.

“Kampanje za privlačenje mladih u sustav darivanja krvi HZTM je započeo još prije 22 godine, da bi popravio stanje u Zagrebu, a TV spotovi, plakati, naljepnice, »pofarbani« tramvaji, na stotine predavanja i prepoznatljiva poruka »Dođite svi u Petrovu 3« dali su rezultata”, kaže ravnateljica HZTM-a, Irena Jukić. Broj darivatelja povećao se s početnih pet osoba dnevno, na više od 120 dnevno.

“To je rezultat dugogodišnjeg rada na promidžbi davalaštva i iskrenog poštivanja ljudske dobrote. Zanimljivo je da i mladi ljudi dolaze u Zavod na darivanje krvi i pojedinačno i u skupinama, slave rođendane darivanjem krvi, dolaze sa sportašima, uključuju se darivanjem krvi u plemenito obilježavanje Dana borbe protiv nasilja nad mladima”, navodi Jukić.

Njeni kolege transfuziolozi, priznaje, sve češće upozoravaju da akcije daju slabiji odaziv zbog toga jer mladi odlaze iz zemlje. “To je problem koji moramo svi na vrijeme osvijestiti jer odlazak mladih, potencijalnih ili već aktivnih darivatelja krvi, može značajno utjecati na budući odaziv. To nas mora dodatno usmjeriti na preventivne aktivnosti. Davalaštvo krvi je vrlo nježna biljka i treba je stalno pažljivo njegovati. Moramo biti svjesni nezamjenjivosti dobrih ljudi, a takvih je danas u Hrvatskoj mnogo. Svakog dana ruku dobrote pruži više od 750 ljudi i tako svaki dan tijekom cijele godine”, zaključuje Jukić, piše Novi list.

Facebook Komentari