Domaćih badema na policama trgovina već godinama gotovo i nema, a može se dobro zaraditi na njima

Domaćih badema na policama trgovina već godinama gotovo i nema. I ono malo što uzgojimo izvezemo, a uvoz je nevjerojatan – čak 90 posto ukupne potrošnje. Najviše ih uvozimo iz SAD-a i Turske. Bademi ili bajami su traženi i čini se da smo se ipak malo opametili – posljednjih godina posadili smo nekoliko novih nasada. Kako bi privukli nove uzgajivače, na Braču u općini Selca organiziran je okrugli stol – plantažni i individualni uzgoj bajama.

Na nekad zapuštenim pašnjacima niknuo je lijepi nasad bajama. Brački vrtli, odnosno braća Nebojša i Nenad Kurtović lani su uzeli u zakup 40 hektara državne zemlje upravo u Selcima, te su se umjesto dosadašnjeg bavljenja turizmom i ugostiteljstvom odlučili baviti poljoprivredom.

“Mi smo se raspitali za ovaj dio priče, ustanovili da možemo dobiti koncesiju od države na 50 godina po relativno povoljnim uvjetima, jer zemljište nije bilo poljoprivredno, mi smo ga pretvorili u poljoprivredno”, kaže Nenad Kurtović.

Cilj im je projekt dovesti do kraja da imaju dobar plod i po količini i po kvaliteti. Poslije, kažu, uvijek ima mogućnosti to povezati s turizmom. A kako su imali vlastiti kapital htjeli su uložiti u nešto što će im dugoročno biti isplativo, a da to nije štednja.

“Zaključili smo da od te štednje nema ništa, za 10 godina pitanje je bi li mi u banci uopće imali onoliko koliko smo stavili, a nalazimo se u životnom razdoblju gdje nam se više ne žuri, a djeca imaju svoje karijere, svoje poslove pa će ih sačekat ovo jednog dana jer vjerujem da će oni to nastaviti dalje”, kaže Nenad Kurtović.

Zašto baš bajam, jer poznato je da je Brač otok maslina i ovčarstva.

“Tu smo imali sreću da smo došli do ljudi koji su nas znali uputiti, odnosno upoznati kakvo je stanje u ovom resoru poljoprivrede i gosp. Strikić je bio inicijator bajama, a mi smo došli s idejom da idemo i s ljekovitim biljem paralelno, ali smo odustali jer bi nam trebao jako veliki broj ljudi, a to je problem na otocima gdje se radi turizam sezonski i opredijelili smo se samo na bajam, za sada”, kaže.

Do sada je zasađeno 2900 sadnica bajama, a za koji dan kreće i sadnja 3600 sadnica, a jedan dio zemljišta ostat će na čekanju za neke druge projekte. Riješili su i navodnjavanje, a prema studiji izračuna troškova i prihoda vjeruju u dobru isplativost.

Proizvodnja bajama u Hrvatskoj na vrlo je niskim granama, istaknuto je na skupu. Svega 430 ha je pod bajamima i to su uglavnom manji nasadi. Uvozimo iz Španjolske, Tunisa, Irana, i premda smo proizvodnju počeli prije Amerikanaca, od njih danas najviše uvozimo.

“Kad smo mi imali proizvodnju bajama u Americi je postojala proizvodnja naturalna ili nikakva, danas, zahvaljujući njihovim potporama, ulaganjima u znanost, istraživanja u razvoju, oni su dostigli jedan vrh proizvodnje. Primjerice njihov prinos po ha je pet i pol tona, a kod nas je prinos svega 530 kg po hektaru”, objašnjava dr. sc. Frane Strikić sa Sveučilišta u Splitu.

Jedan od glavnih razloga tako malog uroda jest što nemamo velikih komercijalnih nasada. Radi se o pojedinačnim stablima koja su osuđena na utjecaj prirodnih uvjeta, ističe Strikić, i tu vrijedni ona narodna “što Bog da bit će”.

Uz odabir sortimmenta, kod svakog podizanja nasada iznimno je važna analiza pedoloških i klimatskih prilika prostora na temelju čega se odabire gdje će i koja sorta dati najbolje rezultate. Nekad su se više sadili bajami s mekom ili polumekom ljuskom, danas ipak prevladava sadnja s tvrdom ljuskom.

Neke francuske, ruske, talijanske i bugarske sorte na našem području daju jako dobre rezultate. Govorilo se na skupu i o pozitivnim trendovima bajama na globalnom tržištu. Prema podacima EU-a 2016. od ukupnog prometa svih orašastih plodova gotovo polovinu zauzima bajam.

Bilo je riječi i o ekonomskoj isplativosti, odnosno održivosti proizvodnje.

“Svaka poljoprivredna proizvodnja, a danas je fokus na bajamima, potencijalno može biti održiva u našim proizvodnim i gospodarskim uvjetima. Naravno, po odgovarajućim pretpostavkama i tehnološkim i ekonomskim. Ovdje smo na lokaciji čija dosadašnja realizacija pokazuje jedan pozitivan primjer”, ističe Josip Gugić sa Sveučilišta u Splitu.

Vrijeme povrata investicije svakom je proizvođaču važna, posebice ako je riječ o dugogodišnjim nasadima.

“Jednostavno brzi povrat nije moguć. Početak rodnosti bajama je u 4. proizvodnoj godini, a prva godina pune rodnosti je osma godina. Prema tome, razdoblje povrata ove investicije je sigurno negdje u 10. do 14. godini. To se vrijeme s obzirom na bilošku uvjetovanost ne može i ne da skratiti, dodaje Gugić.

Samo uporni mogu čekati. A osim čekanja tu su i financijska ulaganja koja nisu mala. Primjerice, na kamenjarskom terenu najizdašnija stavka troška je zahtjevna priprema tla.

Skupa proizvodnja ali i skup proizvod na tržištu. Kilogram jezgre bajma je između 100 i 150 kuna. Plod je isplativ, jer osim u prehrani i prehrambenoj industriji bajam se koristi i u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji. Stoga ne čudi da zanimanja za sadnju ima, samo je pitanje raspoloživog zemljišta, piše HRT.

Facebook Komentari