Otvoreno HRT: Reforma s posla na groblje, hoće li mirovine rasti ili padati?

Zašto oporba tvrdi da je mirovinska reforma loša, opasna i socijalno neodgovorna, a sindikati prosvjeduju? Hoće li mirovine rasti ili padati?

Podsjetimo, mirovinskom reformom, čija primjena počinje 1. siječnja 2019., predviđa se podizanje radnog vijeka na 67 godina od 2033. godine, penalizacija prijevremenog umirovljenja od 0,3 posto po mjesecu odnosno 18 posto za pet godina, kao i omogućavanje rada svim umirovljenicima do četiri sata dnevno uz zadržavanje mirovine. Korisnicima drugog mirovinskog stupa omogućava se pravo izbora u kojem će u sustavu ostvariti mirovinu – samo u prvom stupu uz dodatak od 27 posto za razdoblje do 2002. godine te 20,25 posto za kasnije uplate ili mirovinu iz oba obavezna stupa. Uvedi se i po šest mjeseci dodatnog mirovinskog staža za majke i posvojiteljice za svako rođeno ili posvojeno dijete što će im povećati mirovine za oko 2 posto.

Tko će morati raditi do 67. godine života? Je li opravdana penalizacija prijevremenog umirovljenja? Treba li uvesti zajamčenu minimalnu mirovinu kako to predlažu sindikati? Kako poboljšati mirovinski sustav? Na ta i brojna druga pitanja odgovore su u emisiji urednicu i voditeljice Zrinke Grancarić pokušali dati gosti: Marko Pavić, ministar rada i mirovinskog sustava; Gordan Maras, saborski zastupnik SDP-a; Stjepan Čuraj, saborski zastupnik HNS-a; Silvano Hrelja, predsjednik HSU-a te Mladen Novosel, predsjednik SSSH.

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić i dalje smatra da je predložena mirovinska reforma dobro rješenje. “Ova reforma će dovesti do većih mirovina, ova reforma ima za cilj ispraviti nejednakosti za sve one rođene do 1962., posebice žena.Do kraja 2020. će 3000 žena ići u mirovinu te će imati 600 do 700 kuna manju mirovinu od sadašnjih umirovljenika, za koje znamo da im mirovine i dalje nisu visoke. Podijelili smo paket mirovinske reforme u tri dijela. Sadašnjim umirovljenicima želimo osigurati još izdašnije usklađivanje, za one s najnižim mirovinama dodatnih 3,13%, a omogućujemo im i da rade. Budućim umirovljenicima, ženama, dodajemo 6 mjeseci staža po djetetu, a riješili smo i problem 27%, odnosno ispravili smo nepravdu prema građanima koji od iduće godine idu u mirovinu. Osnažili smo drugi stup za one koji će još desetlječima štedjeti u njemu. Građani ne trebaju brinuti i nema potrebe za ovako apokaliptičnim porukama. Mirovine će biti veće, sustav je održiv i uspjeli smo zatvoriti cijelu konstrukciju da ide u tom smjeru”, poručio je ministar.

Predsjednik HSU-a Silvano Hrelja kaže da će mirovine rasti odnosno usklađivati se sa troškovima života. “Održavat će se kupovna moć. To se temelji na Zakonu o mirovinskom osiguranju. Što se ove reforme tiče u njoj se jednoj grupaciji daje dok se drugoj uzima – daje se onima čije su mirovine nepokrivene stažom, a penalizira se one koji su radili dug niz godina ako odu ranije u mirovinu sa npr. 39 godina staža”, smatra Hrelja.

Gordan Maras, saborski zastupnik SDP-a, ističe kako njegova stranka ima jedno cjelovito rješenje za mirovine. “Problem je u Hrvatskoj što su iznosi mirovina generalno niski i kada pogledate prosječnu mirovinu i koliko se ona poveća u godinu dana – to su zbilja zanemarivi iznosi. U pitanju je 40 – 50 – 60 kn godišnje i normalno je da ljudi s tim ne mogu živjeti. Moramo vidjeti kako da pravednije rasporedimo novac koji se ionako daje iz proračuna”, poručio je Maras. “Želio bih istaknuti da postoje zemlje u Europskoj uniji koje za mirovinski sustav izdvajaju više u odnosu na BDP nego što to čini Hrvatska. Dakle, nije tu Hrvatska na začelju niti je taj sustav dugoročno neodrživ kao što neki to tvrde”, ističe. “SDP je napravio sedam mjera sve u cilju da građani koji do kraja odrade svoj staž imaju mirovinu u visini 75% plaće koju su imali prije odlaska u mirovinu. Također, onima s najmanjim mirovinama koji su najviše ugroženi s ovim našim prijedlogom mirovine bi rasle za oko 300 kuna”, rekao je Maras.

Predsjednik SSSH Mladen Novosel ističe da se ovdje ne radi ni o kakvim ustupcima, ovdje se ne radi ni o kakvoj reformi. “Ovdje se radi isključivo o ispunjavanju preporuka Europske komisije koje su Hrvatskoj slane još od 2015. godine i vlade Tihomira Oreškovića. Europska komisija od nas traži da se ubrza uvođenja duljeg radnog staža, poveća penalizacija prijevremenog umirovljenja i razdvoje povlaštene mirovine od zajedničkog mirovinskog sustava. “Oreškovićeva vlada nije išla u tom smjeru, ali ovaj ministar s ovom vladom odlučio je to provesti. Najvažnije u tome je bilo ubrzati odlazak u mirovinu sa 67 godina neovisno o tome imaju li hrvatski radnici u ovome trenutku uvjete za rad do 67. godine života, da li će to imati 2030. ili bili to uopće imali 2038.”, ustvrdio je Novosel. Kao najveći problem ističe penalizaciju prijevremenog odlaska u mirovinu.

Ministar Pavić mu je odgovorio da je dobnu granicu za odlazak u mirovinu na 67. godina podigla SDP-ova vlada te Novoselu prigovorio da se tada nisu bunili.

Saborski zastupnik HNS-a Stjepan Čuraj rekao je da je glavni problem nepovoljan odnos broja zaposlenih i umirovljenika. “Mi ne možemo mirovinski sustav doživljavati kao socijalni sustav. Potrebno je razdvojiti povlaštene od odrađenih mirovina. Također, mi u HNS-u smo se fokusirali na budućnost, na ojačavanje drugog mirovinskog stupa, liberalizaciju ulaganja”, poručio je Čuraj.

Facebook Komentari