Neodrživo: Ekonomski analitičar otkriva što se zaista skriva iza velikog pada nezaposlenosti u Hrvatskoj

Hrvatska ima najveći pad stope nezaposlenosti u Europskoj uniji trenutno, odnosno zabilježila je pozitivan pomak od 2,1 posto (s 10,2 na 8,1 posto), a je li to znak da nam slijede bolja vremena, dnevnik.hr upitao je ekonomskog analitičara, prof. dr. sc. Luku Brkića.

Eurostat je u najnovijem istraživanju razine nezaposlenosti u EU-u zaključio da je riječ o najnižoj razini nezaposlenosti u EU-u otkako su počela mjesečna istraživanja te kategorije u siječnju 2000. godine. Na razini čitave Europske unije stopa nezaposlenosti iznosi 6,7 posto trenutno, a Hrvatska predvodi zemlje članice po stopi pada.

Brkić je istaknuo tri razloga zbog kojih se dogodio tako dramatičan pad nezaposlenosti u Hrvatskoj, koji je, eto, trenutačno našu zemlju stavio na čelo zemalja EU-a s najvećim padom stope nezaposlenosti, s pozitivnim pomakom od 2,1 posto (s 10,2 na 8,1 posto).

Tri razloga

“Prvo, to je zbog toga što smo turistička zemlja pa razina nezaposlenosti pada u turističkoj sezoni, kao što je sad počela opet pomalo rasti, iako smo trenutačno po najnovijim podacima Eurostata najbolji (po padu nezaposlenosti u EU-u). To je zbog toga jer je sezonalnost prestala djelovati”, naglasio je Brkić.

“Drugo, tu je iseljavanje, što je nažalost velik problem u Hrvatskoj koji sinergijski djeluje na tu stopu nezaposlenosti u nas”, dodaje.

“Treće i najvažnije, pogledajte što se događa sa stopom zaposlenosti. Ona ne raste, odnosno ne raste značajnije, zato što radimo daleko ispod krivulje vlastitih proizvodnih mogućnosti i zato što radimo bitno ispod stope potencijalnog outputa, odnosno BDP-a”, kaže Brkić.

(Ne)održivo?

Zbog toga, smatra Brkić, na trenutačnu razinu pada nezaposlenosti ne može se gledati iz perspektive održivosti.

“Kad ne bismo imali navedene probleme, onda bismo imali situaciju u kojoj bi taj pad nezaposlenosti bio rezultat strukturnih promjena u hrvatskom gospodarstvu, promjene ekonomske politike i tad bismo zdravo rasli jer bismo radili na granici potencijalnog outputa”, kaže naš ekonomski analitičar.

“Tad bi raslo sve što bi trebalo rasti – razina nezaposlenosti, razina dohodaka, razina bogatstva, razina konkurentnosti, razina izvoza i tako dalje”, dodaje.

Podaci Eurostata za Hrvatsku tumačili bi se posve drugačije da su oni posljedica navedenih promjena, smatra Brkić.

“Pad ne zaposlenosti puno bi više govorio kad bi bio posljedica netom navedenih uzroka. U ovom slučaju on to nije i ne mislim da to treba banalizirati, ali relativiziram to u navedenom kontekstu”, ističe.

Nema radikalnih pomaka

“U pet godina članstva unutar EU-a nismo napravili ništa radikalno. Dogodile su se ranije navedene (tri) stvari. Vlada je u tom smislu nešto činila po pitanju dohodaka, no po mom sudu nije činila niti približno dovoljno po tom i drugim pitanjima, niti približno radikalno, što je trebala ili što će trebati činiti”, kaže Brkić.

“Nažalost, taj pad nezaposlenosti nije održiv rezultat”, ponovio je na kraju, piše dnevnik.hr.

Facebook Komentari