Bačić: Novi Zakon o pobačaju ne bi trebao biti restriktivniji od postojećeg

Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić gostovao je u Točki na tjedan i komentirao akutalne političke događaje.

Vidjeli smo ovog vikenda prava mala drama s HNS-om oko udžbenika. Nakon osobne garancije premijera da će Zakon o udžbenicima biti izglasan 14. prosinca, drama je riješena. Zašto je do nje došlo?

Ja baš nisam sklon dramatiziranju situacije u vladajućoj koaliciji i politici. Koliko god mogu pokušavam dedramatizirati prijepore i unutarnje neslaganje. Pravim od prvog trenutka Zakon o udžbenicima koji su razlog navodnom prijeporu…

Zašto kažete navodnom?

Zato što prijepora nema. Dugo sam u politici, pisao sam brojne zakone, donosio zakone, pratio njihov rast od početka do usvajanja u Saboru. Malo koji zakon ide baš kako se ga zamislili i da na tom putu nema novih mišljenja, saznanja, činjenica, prijedloga.

Što je bilo sporno, Zakon je prošao prvo čitanje, u HNS-u su tvrdili da su nekoliko puta tražili da se stavi na dnevni red Vlade?

Moram reći da su i prije prvog čitanja bile nekakve dileme oko toga treba li sadržavati još određena mišljenja. Članke koji bi donekle izmijenili ili poboljšali taj tijek zakona. U prvom čitanju nismo potpuno uravnali ta mišljenja. Primjerice, da li određene podatke treba sadržavati zakon ili uredba Vlade. Pitanje je bilo položaja radnih bilježnica. Do prije dva, tri dana to nije bilo usuglašeno. Ono što sigurno znam, jer sam bio na sastanku premijera s ministarstvom, jasno je bilo rečena da će do kraja ovog zimskog zasjedanja zakon biti donesen. Pomaci u dinamici su možda stvorili neku nervozu.

Nema u HDZ-u, ali ima u HNS-u, možda zato što gube na važnosti u vladajućoj koaliciji, a raste Milan Bandić?

Ne bih ulazio u to što misle u HNS-u, tvrdim sa sigurnošću da je taj zakon u planu donošenja do kraja ove sjednice Sabora. O mirovinskoj reformi je mjesecima trajalo usuglašavanje među koalicijskim partnerima. U nekoliko navrata je bila tema sastanka i predsjednika klubova i predsjednika vladajuće koalicije. Nikada nisam zbog te činjenice stvarao dramu niti nervozu jer je bitno da se usuglasimo. Nakon toga da rasprava u Saboru bude na tragu ranijeg usuglašavanja.

Na konferenciji za medije HNS-a se dalo iščitati da postoji problem s nakladnicima, da se radi pritisak na HDZ.

Na nas u klubu HDZ-a nitko ne radi, niti bi dozvolio da se radi pritisak. Držimo da smo s programom Vlade, s kurikularnom reformom dali naznake kuda će ići obrazovna reforma. Dobro je da je pressica koju je imao HNS išla prema smirivanju i iščekivanju ponedjeljka kad će biti izglasan proračun pa sjednica Vlade, a u petak ćemo na dnevni red staviti taj Zakon i u Saboru. U ponedjeljak ili utorak će biti rasprava, a u petak 14. će se glasati…

Što se tiče modela, možda treba razmisliti je li baš najpravednije da svi, bez obzira na socijalni status, dobiju besplatne knjige. Država već sufinancira udžbenike…

Politička odluka je donesena na sastanku vladajuće koalicije. Ne radi se o besplatnim udžbenicima, bili bi besplatni kad bi ih nakladnici poklanjali roditeljima. Ovo su udžbenici koje će plaćati svi porezni obveznici. S druge strane donesena je odluka da se ide s “besplatnim udžbenicima” da ih tako kolokvijalno nazovemo. Kod mene postoji dvojba da li te udžbenike dijeliti onim kategorijama roditelja kojima to nije potrebno. Zato smo se očitovali na amandman Kluba rada i solidarnosti, ići ćemo s time kao Vlada za iduću školsku godinu, ali do tada treba osmisliti model koji u želji da napravimo korektan projekt, ne bi stvarao neku novu neravnopravnost ili nepravilnost.

Argument je onih koji kažu da bi trebalo dati svojoj djeci je da se ne radi nejednakost, a oni koji imaju veće plaće više plaćaju u proračunu. Ti argumenti se suprotstavljaju ovim argumentima o socijalnim kriterijima. Ima različitih razmišljanja. Osigurat ćemo udžbenike, ali ima vremena da nađemo najkorektniji pristup.

Milan Bandić spominje da postoji mogućnost da se 2020. omogući ista stvar za srednjoškolce.

O tome nismo razgovarali. Ja bih se zadržao na onome oko čega smo se usuglasili. Ima nekoliko modela u Hrvatskoj, nije samo Zagreb grad koji dijeli besplatne udžbenike, ima i županija, općina, gradova. Između svih modela treba izabrati najbolji i možda ga doraditi s našim viđenjima kako pristupiti tom projektu.

U ponedjeljak je proračun, riješeni su udžbenici, uspjeli ste riješiti i spor s javnim službama, ide povećanje od pet posto. Vlada je potvrdila povećanje minimalne plaće na tri tisuće kuna. Očekuju li Hrvate možda izvanredni izbori na proljeće?

Jučer sam vas čuo, na vašoj televiziji. Mislim da sve što se događa, porezna reforma, povećanje minimalne plaće, povećala se u dvije godine za četvrtinu, dogovor sa sindikatima, je rezultat gospodarskog rasta koji omogućava povećane prihode u proračunu pa onda za sve one kategorije građana koje su bile najviše pogođene s recesijom pokušavamo im omogućiti bolji životni standard.

Pitam zato jer je ministar financija nekoliko dana ranije rekao da za to povećanje nema novca u proračunu. Premijer je nakon sjednice kluba rekao da se ide s povećanjem minimalca…

Povećanje minimalne plaće će teretiti proračun samo u onom dijelu o kojemu će se vršiti kompenzacija prema poslodavcima iz sektora u kojem je najviše ljudi zaposleno na minimalnoj plaći. Mi ćemo ostati na projektu od prošle godine da se za pedeset posto smanji osnovica za doprinose. To znači da ćemo u određenom dijelu kompenzirati poslodavce koji će biti najviše pogođeni ovom odlukom. To su mali novci za proračun.

Jeste li ostali iznenađeni?

Svake godine na kraju se donosi Zakon o minimalnoj plaći, propisuje minimalna plaća. To nije bilo iznenađenje, a jesu li i na koji način iskomunicirani socijalni partneri o tome, nemam saznanja. Mislim da je bilo za očekivati, dapače za vrijeme saborske rasprave o poreznoj reformi, na tome su svi klubovi inzistirali. Držim da je ovo što se napravilo u okviru državnog proračuna. Vlada je krenula s tri posto prijedloga prema sindikatima i to je bilo u proračunu. Nije bilo dodatno povećanje od rujna od dva posto. To je dodatnih 150 milijuna kuna, o tome sam razgovarao s ministrom financija, rekao je da će se to pribaviti kroz uštede u proračunu, kroz uštede na kamatama. Kamate će i dalje padati, mi ćemo čak i bez rebalansa proračuna moći ispuniti taj dogovor sa sindikatima.

Zašto ste tako sigurni u to kad taj proračun i dalje jako puno ovisi o PDV-u, turizmu koji drži snažan dio BDP-a? To su stvari koje su promjenjive, a da ne govorim što čeka proračun ako izgubimo arbitražni spol s Mol-om. Planovi su na mogućim klimavim nogama.

Vlada je, po mom razumijevanju makroekonomskih pokazatelja, u zadnje dvije godine iznimno točno predviđala rast BDP-a. Kada smo usvajali proračun za 2017. i 2018. Vlada je krenula s vrlo preciznim predviđanjem rasta BDP-a, dapače u 2017. je rast bio 0,1 posto veći od projiciranog. To iskustvo daje mi za pravo da mislim kako ćemo dosegnuti projicirani rast za 2019., a o tome govore međunarodne institucije pa i EK koja govori da je taj rast poprilično objektivan. To mi daje za pravo da ćemo ispuniti prihode. Kad znamo da ćemo ispuniti prihode, taj deficit proračuna koji je definiran prihodovnom i rashodovnom stranom omogućuje Vladi da poveća minimalne plaće, poveća plaće za javne službenike i da se zadovolje svi projekti koji su u proračunu.

Što ako se izgubi spor i budu se morale izdvojiti milijarde kuna iz proračuna?

Iskreno, više me ništa ne bi do kraja iznenadilo. Ovu Vladu je dočekao problem Agrokora, Ina-Mol, Uljanik. To će se trebati rješavati kad za to dođe vrijeme, kako će se to definirati, pričekao bi konačne rezultate arbitraže.

Sad smo odlutali od prvotnog pitanja, je li ovo uvod u prijevremene parlamentarne izbore koji bi se mogli održati kad i europski izbori? HDZ ima jako dobar rejting..

Ima oko trideset posto, što je u polovici mandata jako dobro.

Zašto ne bi sebi pročistili situaciju, riješili se neprincipijelnih koalicija, nakon toga raspisali unutarstranačke izbore?

U vodstvu HDZ-a o tome nije bilo riječi, o tome se niti ne razmišlja. Ja sam skloniji tome da vrijeme rasta iskoristimo za dovršetak reformi, mirovinske, javne uprave, zdravstva i da u vremenima kad raste gospodarstvo ići u izbore je gubljenje osam mjeseci samima sobom. U ovoj 2019. bi imali troje izbore, to bi bilo gubljenje vremena.
Proračun je realan i mi ćemo ga odraditi kako smo ga zamislili i iduća godina će omogućiti još bolju 2020. za koju neki govore da će u EU biti godina recesije. Ja ne mislim da će recesija zadesiti Hrvatsku u 2020. jer je predviđen rast BDP-a. Je li bolje tu godinu iskoristiti za izbore ili reforme? Ja sam za ovu drugu varijantu. Kod nas nije bilo razmišljanja o parlamentarnim izborima niti razgovora.

Je li moguće tako nešto?

Ne vidim zašto bi to napravili. Vladajuća koalicija uvijek ima malih trzavica, ali u bitnome nemamo problema u funkcioniranju. Imamo stabilnih 77 ruku koje omogućavaju rad Vladi. AKo bi se dogodilo nešto izvanredno, onda bi vjerojatno izvanredni izbori bili odgovor.

Ide li HDZ u europske izbore samostalno?

Vrlo vjerojatno. Službeno nismo donijeli odluku, ali smo na tijelima razmišljali da sami idemo na izbore.

Kada ćete se baviti izbornim listama?

Odmah na početku godine. Siječanj, najkasnije polovicom veljače. S obzirom da se Europski parlament raspušta polovicom ožujka, vjerojatno ćemo tada imati naše kandidacijske liste.

Jesu li među kandidatima osobe koje su već u EP-u ili možda razmišljate o nekim novim mladim snagama?

O tome doista nismo razgovarali. Bilo kakav moj odgovor bi bio kontraproduktivan.

Bi li povratak Davora Ive Stiera u Europski parlament bilo dobro rješenje?

Rekao sam vam, nismo o tome razgovarali. Davor je saborski zastupnik, kolega u klubu i o tome ćemo kazati kad dođe vrijeme.

Bi li on bio dobro rješenje za EP?

Bio je ministar vanjskih poslova, međunardoni tajnik, bio je na kraju krajeva i kandidat za EP, ima svoje reference koje ga mogu nominirati za kandidata na listi, ali o tome kad budemo razgovarali o listama.

Kada govorimo o svjetonazorskim sporovima, cijeli tjedan smo gledali rasprave oko Zakona o udomiteljstvu. Zbog čega je HDZ-u toliko sporno da istospolni parovi ne mogu udomljavati djecu, kad imamo mišljenje 200 stručnjaka koji su rekli da nema razlika u tome tko odgaja djecu?

Prvo čitanje zakona nije izazvalo taj prijepor u društvu i u Saboru. Kad je taj prijepor istaknut i kad je HNS izložio svoj amandman, malo sam kontaktirao osobe koje jako puno toga znaju o interesu djeteta i koji su stručnjaci. Dobio sam odgovor da u svijetu pa i u Hrvatskoj ima nekoliko pristupa tom problemu. Ima ovaj koji ste vi spomenuli, s druge strane ima veliki broj znanstvenika koji drže da istospolna zajednica nije najbolja za udomljavanje djece.

Tko su ti znanstvenici, barem ovi koje ste vi kontaktirali?

Ne želim ta imena iznositi, to su moji prijatelji. Došao sam do zaključka da je to pitanje svjetonazora. Mi smo se vodili da socio-ekonomski razlozi djeteta koji potječe iz heteroseksualne zajednice su prirodnije okruženje za njegovo udomljavanje. Kod nas je taj svjetonazorski pristup bio prioritetan u određivanju prema amandmanu. Uvažavam činjenicu da netko drugačije razmišlja i očekujem da netko drugi uvažava moj stav. Mi smo za potpuno slobodu određivanja naših partnera prema tom amandmanu. Vjerujem da će većina u Saboru bez ikakvog pritiska odlučiti koji je najbolji način za udomljavanje.

Možemo li govoriti o licemjerju jer samci mogu udomljavati djecu, a da nitko ne propituje njihovu seksualnu orjentaciju. I sad postoje istospolni parovi koji imaju djecu. Nitko to ne zna niti propituje, sve je u najboljem redu. Jedino je stvar u činjenici da je netko sklopio istospolno partnerstvo, a takvih je jako malo?

Slažem se da postoji aspekt razmišljanja prema kojem homoseksualac može biti udomitelj, na kraju krajeva to je omogućeno i zakonom. Postoje socijalne službe, na njima je da ocjenjuju što je najbolji interes djeteta u svakom pojedinom slučaju. Ne znači da će automatski ni heteroseksualna zajednica moći biti udomitelj. Određuju se prema svakom pojedinom postupku. Mi smo zakonom propisali tko može, ali to ne znači da će to zaista i biti.

Ovdje riskirate mogućnost ustavne tužbe, da zakon padne.

Ja sam svjestan toga, čak je najavljeno ustavno vrednovanje ovakvog zakona, ali kažem što je kod nas bilo presudno, a to je da je za dijete najbolje okruženje koje odgovara onome iz kojega je proistekao. Po meni je ipak svjetonazorski pristup bio presudan.

Imate li vi prijatelja homoseksualaca?

U najužem krugu prijatelja nemam.

Poznajete li neku osobu i mislite li da bi bila loš roditelj?

Ne mislim, za dijete bi bilo najbolje da nastavi svoj odgoj do 18. godine…

Zašto to mislite?

Ocjenjujem da je okruženje iz kojega je proizišao najbolje postaviti takvim, da ga ne dovodimo u situaciju gdje neće imati jednaki pristup kao što bi imao tamo u obitelji iz koje je proizišao.

Ali ta obitelj je disfunkcionalna, inače ga ne bi trebalo udomiti.

Da, što ne znači da bi registrirano partnerstvo ne bi isto tako bilo disfunkcionalno. Ja vam kažem da je to svjetonazorsko pitanje.

Mislite da će to dijete biti diskriminirano?

To nisam rekao. Mislim da bi bilo najbolje za dijete da živi u zajednici iz koje je proistekao.

Niste mi baš dobro to objasnili, ali ono što će možda biti i žešći problem je Zakon o pobačaju. Zašto ova Vlada nije napravila godinu i pol po tom pitanju. Neće se to stići do roka u veljači.

Mogu odgovoriti protuodgovorom zašto se zakon nije četrdeset godina promijenio. Zakon koji je na snazi nije protuustavan, niti Ustavni sud traži da se suštinski mijenja. Ipak, traži da se u roku od dvije godine zakon mora promijeniti s obzirom da smo promijenili državno uređenje. S obzirom na slojevitost predmeta o kojem treba donijeti zakon, Vlada će najvjerojatnije zatražiti produženje roka…

Ali ne biste to trebali tražiti, da ste ranije to napravili. Sad je formirano povjerenstvo koje mora vidjeti kako se to rješava u EU. I Ustavni sud je navodio europsku praksu.

Ta odluka je po meni jako dobra, Sud je naveo kako se to rješava u drugim državama… To je medicinsko, sociološko pitanje, treba raditi na edukaciji. Po meni bi zakon baš u tom dijelu trebao napraviti značajan iskorak. To je i pravno pitanje, prema tome vrlo kompleksan zakon.

Nikako da odgovorite na pitanje zašto se godinu i pol na tome nije ništa radilo?

Radili su se drugi projekti u ministarstvu zdravstva.

Dakle ministarstvo nema vremena?

Ima vremena, ali bilo je i drugih projekata… Ništa hrvatsko društvo nije time izgubilo.

Ali loša je poruka ako se ne poštuju rokovi Ustavnog suda. To je isto vrsta nepoštivanja Ustavnog suda.

Ne bih to rekao da je traženje dodatnog roka nepoštivanje. Vlada će zatražiti dodatan rok.

Što ako Ustavni sud to ne prihvati? Predsjednik Ustavnog suda je rekao da Vlada doista mora dobro obrazložiti zašto nije napravila novi zakon i da će u slučaju ako se ne prihvati obrazloženje kontaktirati Sabor kako bi se povuklo pitanje političke odogovornosti.

Odluke Ustavnog suda treba provesti, poštivati, no s obzirom da se radi o Zakonu koji će trebati donijeti tako da se uvaže odluke Ustavnog suda, da treba preispitati europsku praksu i donijeti najbolje rješenje, mi očekujemo da ćemo u dodatnom roku kvalitetno napraviti

Koji je to rok?

O tome ne mogu spekulirati.

Premijer se našalio pa rekao – kad je Ustavnom sudu trebalo dvadeset i pet godina da donese odluku, može i Vlada malo kasniti….

Nije premijer mislio na ovaj saziv Ustavnog suda, ovaj saziv je to riješio u pet, šest mjeseci.

Jeste li vi u HDZ-u pričali o tom zakonu i kakva bi rješenja on mogao sadržavati. U javnosti su prijepori da bi novi zakon mogao biti restriktivniji?

Mislim da je o tome Ustavni sud rekao svoje.

Ostavio je zakonodavcu na volju neke odredbe o tome kada je zadnji rok za pobačaj, o savjetovanju, prizivu savjesti..

Ustavni sud je rekao da bi zabrana bila protuustavna. Što se tiče rokova i drugog aspekta, to je je ostavljeno zakonodavcu.

Možemo li očekivati restriktivniji zakon? Koji je vaš stav?

Ja ne bih išao na restriktivniji zakon od postojećeg.

Ono što izaziva bojazan, recimo kad se vidi sastav Povjerenstva, velika većina ljudi…

To nije radna skupina.

Mogu li se očekivati objektivni zaključci kad se većina ginekologa u povjerenstvu poziva na priziv savjesti i protivi se pobačaju?

Ne bih ulazio u sastav povjerenstva koje ministru daje pregled zakonodavstva. Odgovornost za taj zakon biti će na Vladi i u Saboru.

Očekujete li da će biti prijepora unutar HDZ-a oko tog zakona. Bilo je prijepora oko Istanbulske, a ovo je možda i teže svjetonazorsko pitanje?

Moram Vam reći da ne očekujem. Bit će pojedinačnih promišljanja koja nisu na tragu ovakvog zakonskog rješenja, ja držim da je odluka Ustavnog suda iznimno dobra podloga za novi zakon. Čini mi se da je tom odlukom Ustavni sud olakšao postupanje Vladi i Saboru.

Još jedna tema je SMS afera. Predsjednica države je dramatično reagirala priopćenjem, je li pretjerala u samom sadržaju?

Ja sam na početku intervjua rekao da nisam sklon dramatiziranju i ne vidim neku posebnu dramu u ovoj aferi. Ona je napravila štetu HDZ-u jer se među navodnim protagonistima, a ne znam ništa više od ovog što vidim u medijima, nalazi i dio dužnosnika HDZ-a, bivših i sadašnjih. Zato nam je u interesu da se afera raščisti, bez ikakvog pritiska. Neka institucije neovisno, kvalitetno i stručno odrade posao i nakon toga vam tek mogu odgovoriti kako dalje. Nije dobro, ne izgleda lijepo, ali držim se presumcije nevinosti, nikoga ne želim osuđivati.

Već kad ste spomenuli protagoniste, je li Milijan Brkić uteg HDZ-u trenutno?

Pitate me treba li kaznenu odgovornost odijeliti od političke. Mislim da u ovom trenutku nisu stečeni uvjeti da bilo koja od osoba koje se spominju, snose političku odgovornost. Pitanje je da li je ovo što je izašlo u javnost sve točno i jesu li prešućene neke druge stvari koje bi ljude koji se spominju oslobodile sumnji. Nisam za to i mislim da se nisu stekli uvjeti da se traži bilo čija politička odgovornost.

Kuščević, Jandroković, premijer kažu da bi ti ljudi trebali snositi odgovornost ako se rasvijetli sve?

Dugo sam vremena u stranci i kada se pokazalo da smo u nekim aferama čisti, znali smo reagirati brže nego što smo trebali. Primjerice s bivšim ministrom Rončevićem, čak je i saborsko povjerenstvo osnovano koje je optužilo ministra, a na kraju je Vrhovni sud presudio. Nismo se pokazali onako kako bi stranka trebala djelovati.

HDZ želi da se sve ispita, ali čuli ste ministra Božinovića, nitko ne može definirati rok u kojem to istražna tijela mogu do kraja rasčistiti. HDZ-u je u najvećem interesu, jer mi nemamo kontakta s tom aferom, da sutra znamo istinu.

Do tada će gospodin Brkić voditi sjednice Sabora samo poslijepodne, jel to zato što su tada svjetla reflektora nešto manja, je li u nekoj kazni?

Čini mi se da gospodin Brkić radi uslugu drugim potpredsjednicima, vodite li sjednicu u deset, jedanaest, sati, poslijepodne, ne vidim neke razlike. Igrom slučaja, a to je očito i kolega Brkić prihvatio, on vodi Saboru u poslijepodnevnim i noćnim satima

Koliko je aktivan u funkcioniranju stranke, koalicije?

Pa nije bio na zadnja dva koalicijska sastanka. S njim normalno funkcioniramo, idući tjedan je predsjedništvo stranke, Nacionalno vijeće, Klub. Nema promjena u odnosu na njegovo ponašanje.

Koja su vaša saznanja o Franji Vargi?

Do te afere ja nisam znao da postoji. Nisam ga vidio u životu.

Dobro on se hvalio da je radio…

Ja za njegovo ime nisam znao dok ga nisam pročitao u medijima. Nisam ga vidio niti bih ga prepoznao. Što se tiče nas koji smo u stranci dugo vremena, ja ga nisam vidio, čime se bavio.

Gospodin Karamarko se javio na Facebooku. Stalno se propitkuje njegov povratak u politiku?

To ovisi o njemu, ne znam na koji način, on je još uvijek član HDZ-a. Bilo kakav njegov angažman može biti kroz stranku.

Je li to realno?

Nije. Ne znam na koji bi način mogao nešto bitnije napraviti u odnosu na ono što može svaki član HDZ-a, a angažman izvan HDZ-a je na njemu. Ne mislim da u ovom trenutku HDZ ima konkurenta na desnom političkom spektru, kojem on pripada i da bilo koja druga politika osim HDZ-ove ima šansu na izborima.

Predsjednicu se često zaziva kao lidericu desnice. Jeste li vi u HDZ-u suglasni da će biti kandidatinja stranke na idućim izborima? Svako malo postoje šumovi u komunikaciji, predsjednica je primila inicijative koje vode spor s ministrom Kuščevićem. Je li to poruka premijeru i ministru i je li stala na stranu tih inicijativa?

Mi u HDZ-u smo suglasni da predsjednica bude naš kandidat. O drugom kandidatu ne razmišljamo. Moj osoban stav je da bi njeno očitovanje trebalo biti čim prije.

Ona je rekla da se o tome neće očitovati do svibnja…

Mislim da to nije u njenom najboljem interesu. Bilo bi dobro da se očituje što prije da vi ne bi pitali stranačke dužnosnike je li ona naš kandidat. Mi smo otvoreni za njenu kandidaturu i pokušavam razumjeti u čemu bi bila šteta za predsjednicu da kaže da se želi kandidirati i da će biti kandidatkinja HDZ-a. Druga je stvar što mislim da bi joj rejting HDZ-a bio dodatan vjetar u leđa. Stojimo dobro, ta činjenica bi trebala biti vjetar u leđa Kolindi Grabar Kitarović. Međutim cijenim i poštujem da se očituje kad se očituje. Mi smo i za to otvoreni.

Što se tiče njenog primanja inicijativa koje su vodile aktivnosti oko referenduma, to je njeno pravo. HDZ je bio od prvog dana protiv tih inicijativa, kad je u pitanju bila Istanbulska konvencija bili smo u pravu. U pravu smo kad ne podržavamo izmjene izbornog zakona. Ona nije dala za pravo njima. Rekla je da bi bila zadovoljnija da su članovi inicijative bili nazočni prilikom brojanja. S time se ne slažem. Vjerujem državnim službenicima, vjerujem da su to napravili najstručnije što su mogli. Ako su htjele inicijative transparentnost, bilo bi dobro da su pozvale državne odvjetnike da nazoče prikupljanju potpisa. Nema potrebe državnike koji obavljaju svoje dužnosti kontrolirati u dnevnom radu. Svaki građanin je mogao provjeriti i sada su kutije s potpisima tamo, tko hoće, može provjeriti. Svaki neispravni potpis je stavljen sa strane. Svaki građanin ih može pogledati. Sad je na Vladi da uputu Odboru za Ustav izvješće, nakon čega ćemo odlučiti što dalje.

Dvije su mogućnosti – da se predloži Saboru da ne raspiše referendum ili da se pošalje Ustavnom sudu. Čekamo da Vlada pošalje izvješće. Ja ću svoje mišljenje reći na stranačkim tijelima prije Odbora za ustav. Držim da bi bilo dobro da materijal uputimo Ustavnom sudu možda i s aspekta ustavnosti. Kad Ustavni sud procijeni da nema dovoljno potpisa, uopće ne odlučuje o ustavnosti pitanja. Na taj način ne bi puno dobili, osim što bi se još neko vrijeme o tome u javnosti raspravljalo. Kada bih znao da će se Ustavni sud odrediti i po ustavnosti tih pitanja, to bi bilo jako dobro rješenje.

Facebook Komentari