Hrvatska, parafrazirajmo mađarskog premijera Viktora Orbána, drži napunjeni pištolj prislonjen uz glavu Mađarske. Samo jedan potez – a on je u rukama Hrvatske – mogao bi nanijeti nemjerljivu štetu mađarskom gospodarstvu. Ili, kako je nedavno rekao sam Orbán, “pokositi cijelu mađarsku gospodarsku elitu”.
U svakom trenu Hrvatska može “aktivirati” i nastaviti postupanje po kaznenim prijavama koje je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) još 2011. podigla protiv 11 mađarskih gospodarstvenika iz vrha MOL-a, ali koji uz te funkcije obnašaju i druge u najvećim mađarskim i internacionalnim kompanijama, poput OTP banke, zbog burzovnih makinacija. Slučaj vodi USKOK i, kako su nam jučer rekli, sedam godina kasnije nije donesena nikakva meritorna odluka u tom slučaju. Naprotiv, još je otvoren jer “izvidi još traju” i tajni su. U slučaju eventualnog podizanja optužnice, mađarski gospodarstvenici mogli bi se naći u sličnom položaju kao Zsolt Hernádi koji zbog europskog uhidbenog naloga, primjerice, ne može putovati iz zemlje, što je otegotna okolnost za čelnog čovjeka multinacionalne kompanije.
Nezadovoljstvo koje Orbán osjeća prema hrvatskoj politici velikim se dijelom temelji upravo na tom slučaju koji je gotovo zaboravljen u Hrvatskoj, ali u Mađarskoj nije, doznajemo. Hanfa je, naime, 23. svibnja 2011. podnijela kaznenu prijavu Državnom odvjetništvu RH protiv mađarskog MOL-a i odgovornih osoba u tom društvu zbog sumnje da su počinili kazneno djelo manipulacije tržištem te zbog sumnje da su počinili kazneno djelo prijevare u gospodarskom poslovanju.
Osobe navedene u kaznenoj prijavi su Zsolt Hernádi, Sándor Csány, Mulham Al-Jarf, Miklós Dobák, Gábor Horváth, Zsigmond Járai, József Molnár, László Parragh, Iain Patterson, Martin Roman i Oszkár Világi. Neki od njih – poput Mulham Al-Jarfa – više nemaju veze s MOL-om, ali vode druge velike kompanije, dok je György Mosonyi preminuo. Nakon podnošenja kaznene prijave, po tom se pitanju nije ništa događalo, a onda je USKOK 2013. zatražio od policije da provede predistražne radnje.
Istražitelji su po nalogu USKOK-a u zgradu Ine i izravno uručili pozive mađarskim menadžerima koji su u Zagreb došli na poslovni sastanak. Policija je tako na kraju ispitala predsjednika uprave Ine Zoltána Áldotta i članove NO-a mađarske kompanije Ferenca Horvátha, Jozsefa Molnara, Györgya Mosonyia i Oszkára Világia. Potpredsjednik Upravnog odbora MOL-a Sándor Csány ispitan je u rujnu 2013. u policiji u Zagrebu, kada je predvodio MOL-ov tim u pregovorima s Vladom RH. Prijepodne je bio na pregovorima u Vladi, a poslijepodne u policiji. Csányi je jedan od najbogatijih Mađara i predsjednik uprave mađarske OTP banke te predsjednik mađarskog nogometnog saveza. Nakon toga, slučaj opet staje. Prema nekim informacijama, tada su se čekali rezultati međunarodne pravne pomoći vezano uz inozemne tvrtke koje su sudjelovale u spornoj kupnji dionica Ine. – Od tada, apsolutno nikakvih informacija za taj slučaj nemamo. Samo znamo da nije zatvoren – kažu izvori iz Hrvatske i Mađarske.
Hanfa je kaznene prijave podignula, među ostalim, na osnovi rješenja o MOL-ovu manipuliranju tržištem jer je kupovao dionice Ine po znatno većoj cijeni od one koju je istaknuo u javnoj ponudi. Hanfa je zamjerila što MOL u javnoj ponudi nije naglasio kako mu je namjera steći više od 50 posto dionica Ine i mimo javne ponude, te da je investicijsku javnost uvjeravao kako su špekulanti svi koji su za vrijeme javne ponude MOL-a kupovali dionice po cijeni znatno većoj od one koju je MOL ponudio malim dioničarima, dok je kasnije kupovao dionice po još većim cijenama. MOL je podnio tužbu protiv rješenja Hanfe, no Visoki upravni sud RH ju je odbio, piše Večernji.