Bago: Od 1993. godine 87 posto stranih investicija došlo je zato da se uzme monopolni položaj u zemlji, ili da uzmu trgovačke lance

Zbog čega smo prema kvaliteti reformi gori od Rumunjske i Bugarske, što iščitava iz proračuna za iduću godinu, što misli o poreznom paketu, o stanju u domaćoj industriji, tržištu rada neka su od pitanja o kojima je u Točki na tjedan govorio predsjednik Hrvatskih izvoznika i predsjednik Uprave Končara Darinka Bagu.

U utorak je u Saboru izglasavanje proračuna za 2019. Što vi iščitavate iz brojki? HUP tvrdi da reformi nema.

“Izvoznici su s ministrom Marićem imali jedan panel, rasprava je bila oko proračuna, on je detaljno govorio o proračunu. Jasno da mi uvijek moramo biti nezadovoljni, ali na neki način moramo biti i objektivni. Ova Vlada ima karakteristiku da proračun drži pod kontrolom, to je bitno za planiranje. Ne kažem da je to sad idealno rješenje, ali imajući u vidu kakve su situacije bile prije, to je iznimno bitno. Nekad smo imali situaciju damo dogovarali po jednim, realizirali po drugim, a naplaćivali po trećim uvjetima.

Što se tiče rasta BDP-a, diskutirali smo i o tome, smatramo da on mora biti malo veći. Ali moramo znati situacija u kojoj se našlo hrvatsko gospodarstvo nije nastala jučer, ona je nastajala godinama. Nema rasta ni u jednom gospodarstvu bez investicija. Nažalost, kod nas se misli da su samo strane investicije dobre. Radio sam analizu, od 1993. godine, 87 posto stranih investicija došlo je zato da se uzme monopolni položaj u zemlji, ili da uzmu trgovačke lance, da mi imamo situaciju da nitko iz Hrvatske danas ne kontrolira gospodarstvo.”

Proračun za 2019. “teži” je šest milijardi, no mnogi su i dalje nezadovoljni, kažu da se i dalje ne provode reforme.

“Jednim dijelom se slažem, drugim ne. Ne možemo napraviti iskorak ponašajući se kaoda ne postoji povijest, ne možemo preskočiti svoju povijest. U situaciji smo u kojoj jesmo.”

Nije li ova situacija situacija posljedica neprovođenja reformi?

“Ajmo redom. Neke vlade nisu uopće radile reforme, neke su ih najavljivale, a zapravo se nije radilo ništa. Ova vlada, sada ispada da je branim, ali nije mi to cilj, ova Vlada radi određene poteze koje najavi unaprijed i onda ih provede. Prošle godine povukli su poteze koji su donijeli uštede uštede od šest milijardi kuna. Možemo raspravljati jesu li te uštede adekvatne ili ne. Jesu li mogle biti bolje, naravno da jesu, to je bespredmetno. Imamo neke korake naprijed, ipak se u odnosu na prošlost nešto događa. Sad je prvi put Vlada imala hrabrosti reći da moramo porezno rasteretiti veće plaće. Licemjerno je govoriti da treba oporezivati velike plaće, a istovremeno tražiti da dođu najbolji stručnjaci.”

I dalje po tim plaćama ne možemo konkurirati inozemstvu?

“Nije baš točno. Bilo bi sada zanimljivo vidjeti koliko je to u Hrvatskoj, koliko u Njemačkoj, Švedskoj. No imamo cijeli niz drugih problema. Naš je problem da ne vidimo kako i na koji način će se stimulirati razvoj visokotehnoloških proizvoda.”

Stalno se priča da to treba biti prioritet?

“U našoj strukturi turizam je nešto što bez čega bi bilo iznimno teško u Hrvatskoj. On donosi niz prednosti, no turizam takav kakav jest ne može osigurati veći BDP. Moramo afirmirati grane koje stvaraju, proizvode – informcijsko-komunikacijske tehonlogije, digitalnu tehnologiju… To sve stvara iznimno viski prihod s relativno malim troškovima.

Naša budućnost nije da mi smanjujemo turizam, a razvijamo nešto drugo. Apsolutno, moramo razvijati turizam, ali isto tako jasnim mjerama moramo ove druge tehnologije razvijati, koje nam mogu stvarati novu vrijednost.”

Kaže da se ne smije zanemariti sve što se dogodilo za mandata aktualne Vlade.

“Budimo iskreni, Vladi se dogodio Agrokor i to je bila velika opasnost. Sve je otišlo u pravcu da Hrvatska nije trpila štete koje su mogle biti enormne. S druge strane imamo Petrokemiju Kutina, područje u kojem je došlo do dogovora, koliko vidim stvar funkcionira. Uljanik je boljka posljednjie tri, četiri pa i pet posljednjih Vlada. I sad je došlo na rješavanje. Možemo govoriti što hoćemo, ali nekoliko milijuna kuna je država dala garancija. Onoj Vladi kojoj to padne na teret, ta Vlada to mora platiti. To je palo ovoj Vladi u ovoj godini i dio će pasti u sljedećoj godini – i ova Vlada to mora platiti.”

Ne plaća Vlada, nego porezni obveznici?

“Vlada plaća, mi punimo.”

Zna li Vlada u ovom trenutku što želi s Hrvatskom brodogradnjom?

“Ovo sve nije rezultat rada ove Vlade, nego rada nekih drugih Vlada.”

Ali ova Vlada je čekala godinu dana da se uhvati u koštac s ovim problemom?

“Ne radi se o tome. Radi se o tome da su ljudi iz Uljanika puštali spinove i davali krive informacije. Nemojmo zaboraviti da je Europska komisija odbila prijedlog restrukturiranja, zašto?”

Država ima udio u vlasništvu?

“Ako gledate s te pozicije, pozovite onda radnike. Pozovite lob ljudi koji su sjedili u nadzornim odborima, upravama i tako dalje. Možemo kritizirati, ali moramo biti realni i konstruktivni. Kada uđete u ozbiljan problem, treba vam vremena. To se događalo na primjeru Uljanika.”

Što iščitavate iz svega ovoga što se trenutno događa u Uljaniku?

“Iščitavam puno problema i to da još uvijek cijela istina nije izašla van i da će najvjerojatnije strateški partneri nemilosrdno to izvući na vidjelo.”

Bili ste nezadovoljni što je Vlada maknula Končar s popisa strateških tvrtki. Na kraju je udio države prodan mirovisnkim fondovima. Kako gledate na to?

“Jedno je tko je na listi strateških tvrtki, a drugo je vlasnička struktura. Po mom mišljanju, Končar je za Hrvatsku poduzeće od strateškog interesa. Kad je bio Domovinski rat, to se i pokazalo. Preko 95 posto elektroenergetske opreme dolazilo je iz Končara, da ga nije bilo, pitanje je koliko bi Hrvatska imala struje i kako bi to sve skupa funkcioniralo. Dakle, iz strateških razloga Končar bi trebao biti pduzeće od strateškog interesa. U Francuskoj imate primjer da država nema vlasništvo, ali su poduzeća od strat interesa. Vlasnička struktura nije pitanje strateškog interesa.”

Vi ste predsjednik uprave uspješne tvrtke. Kada se govori o državnim tvrtkama, jako malo znamo o tome što se događa u tim tvrtkama. Dobit nije neka, prihodi padaju, a raste broj zaposlenih?

“Svugdje gdje je država značajniji vlasnik ili su sredstva građana stavljena u ruke nečega, tu treba biti veća transparentnost. Da ljudi mogu prepoznati što se događa. Izvještavanje bi trebalo biti jednostavnije i ljudima bliže. Jedan od kriterija bi trebao biti da se osim informacija o tome kako se posluje, koliki su prihodi, rashodi i dobit – objavljuje i broj zaposlenih, realizacija po zaposlenom.”

A ključ za sve je, kaže, organizacija.

“Rezultat onoga gdje se nalazimo je rezultat činjenice da mi nismo dobro organizirani. Prije svega treba poraditi na tome da se udio države u poduzećima smanji, ali ne možemo očekivati da ode na nulu. Isto tako ne možemo očekivati da se udio države se smanjuje na način da se to daje za bagatelu ili nekome tko će to slučajno ili namjerno upropastiti. Pojednostavljeno, to treba prenijeti u dobre ruke i za adekvatnu naknadu. A sad, tko su ti? To bi mogli biti mirovinski fondovi, ali oni bi morali biti jače ekipirani, imati stručnjake za određena područja, napraviti plan.

— Što mislite o vraćanju Ine u domaće ruke?

Unatoč promjenama na energetskom tržištu, pogotovo u sferi obnovljive energije, Bago drži da će “nafta i plin će i dalje ostati značajan segment”.

“Hrvatska uvozi preko 40, 45 posto energenata, a ako se želi baviti turizmom, imat će sve veće potrebe za energijom. Sigurno bi bilo korisno da ima kontrolu ili barem utjecaj na energetske kompanije u zemlji. Svakako da je za pohvalu razmišljanje, ali na koji način, u kojem pravcu, do kojeg nivoa i kojim sredstvima će se to kupovati – to treba vidjeti.”

Facebook Komentari