Alarmantno izvješće HUP-a da je Hrvatska na dnu Europe komentirala šefica Gordana Deranja

Prva žena HUP-a i jedna od najmoćnijih žena hrvatskog biznisa za Dnevnik Nove TV komentirala je neprovođenje reformi nužnih kako bi Hrvatska trajno izašla iz krize te dugoročno bila u stanju bilježiti gospodarski i ekonomski rast. Rezultat HUP Skora Hrvatsku plasira na začelje razvijenosti u Europi. Zašto toliko zaostajemo?

Vaše izvješće je alarmantno. Tko živi u paralelnom svijetu, poslodavci ili Vlada?

Ne bih rekla paralelni svijet. Mi bismo po defaultu trebali biti partner Vlade jer smo član Gospodarsko socijalnog vijeća. Mi se trudimo ukazivati, ako nas se želi slušati, gdje su područja gdje bismo trebali biti brzi, intenzivniji, i provoditi reforme, u kojim područjima idemo u dobrom smjeru. Prema tome je i ovaj današnji HUP Skore išao u tom smjeru. Dati alat Vladi da može vidjeti gdje je dobar smjer, a gdje zaostajemo za drugima.

Ova godina je bila pompozno najavljena kao godina reformi. Je li ovo izgubljena godina po pitanju dubinskih reformi?

Ova godina je bila najavljena kao godina reformi. Ono što smo vidjeli, vidjeli smo od Ministarstva financija. Ovo je nastavak dosadašnjih reformi, nakon one koju su svi pozdravili jer se odrazila na gospodarstvo, a reflektirala se i na rast BDP-a jer je rasla potrošnja. Ova reforma je više okrenuta građanima smanjivanjem PDV-a, nego gospodarstvu. Ono što smo na ponuđeni zakon mogli reagirati, reagirali smo u onom dijelu neoporezivih davanja. Tražili smo da se poveća osnovica kako bismo mogli povećati plaće.

Je li vas iznenadila ponuda ministra Marića za podizanje povećanje neoporezivog dijela za isplatu božićnica i regresa s 2500 na 7500 ? Jeste li iznenađeni mogućnošću da date 13. plaću radnicima?

Pa jesam. Nisamo očekivali tako nagli skok, zadovoljni smo. Problem je što nismo očekivali realizaciju u 12. mjesecu. Svaki ozbiljan poslodavac planira sada iduću godinu, znaš što možeš ugovoriti, što možeš platiti i prema tome planiraš troškove.

Ministar Marić kaže da će neke korekcije prihvatiti, jer već sljedećeg tjedna mora potpisati da bi se u prosincu sve moglo isplatiti radnicima. Neki govore da će problem biti to što neki imaju kolektivni ugovor, da isplaćuju regres do neoporezivog dijela što bi sada značilo da bi neki morali odmah isplatiti 7000 kn božićnica?

Na taj problem smo ukazali. U svim našim raspravama imamo odličnu suradnju s ministarstvom financija, shvatili su kakav problem može nastati, i upravo se radi pravilnik u kojem će se uvažiti naše primjedbe.

Znači božićnica i regres će i dalje iznositi 2500 kn, a ostalo će se moći isplatiti kao 13. plaća, nagrada?

Trebamo sačekati točnu definiciju iz pravilnika da ne bi bilo bilo kakvih zabuna.

Državne službe tražu veću plaću. Kako biste vi kao poslodavka to regulirali? Vlada trenutno ide logikom uravnilovke, svima 3 ili 6 posto. Je li u redu da se onoga koji radi bolje plati dvostruko većom plaćom, a onome koji ne radi da se plaća prepolovi?

To je ono što mi stalno govorimo, Zakon o radu je napisan isključivo za privatni sektor, a mi smo na neki način radnici drugog reda. Do sada se javni sektor izborio za svoje pogodnosti i pravilnike koji se odnose isključivo na njih.

Želite reći da imaju poseban status?

Povlašten je status ako vam netko ne može dati otkaz te da imate istu plaću radili ili ne radili. A istovremeno to je nepravda prema svim vrijednim djelatnicima u javnom sektoru koji žele povući, a demotivirani su u odnosu na kolegu koji nije zainteresiran. Sami sebi su napravili medvjeđu uslugu.

Trenutno imamo 140.000 nezaposlenih, u ovom trenutku trebamo 30.000 radnika, a ne možemo ih naći. Tko je tu lud?

Problem je dublji. Jedan je dio problema u demografiji. Europa je stari kontinent, za razliku od ostalih kontinenata koji imaju bolji natalitet. Isto tako problem je i iseljavanje i otvaranje granica Europske unije.

Ne može li burza naći radnike? Imamo li lažnu statistiku?

To je duboki problem jer ne znamo strukturu nezaposlenih. Ne znamo jesu li stvarno na burzi, je li ih dio iselio, mi pretpostavljamo da ih je 10% starijih ili bolesnih, a ostali su siva zona. Znamo da negdje 30% imamo sivu zonu u Hrvatskoj koju bi trebalo staviti na tržište. Domoljublje je u plaćanju poreza svojoj državi, ali taj porez te ne smije uništiti, nego treba biti konstruktivan da možeš raditi, napredovati i normalno izdvajati prema državi.

Facebook Komentari