Trump na testu: Sad znate da nisam bezvezan

Amerikanci izlaze na izbore – biraju 435 zastupnika, 35 od stotinu senatora i guvernera u 36 od 50 saveznih država. Takozvani međuizbori uvijek se održavaju na polovini mandata američkog predsjednika, čime se testira potpora njegovim politikama.

Iako se birališta otvaraju u 13 sati po srednjoeuropskom vremenu, na nekim mjestima ljudi su već imali priliku dati svoj glas na ranijem glasovanju. Republikanci u ovom trenutku kontroliraju Kongres, a u Senatu imaju tijesnu većinu.

“Sada znate da nisam bezvezan, iako me neki žele tako prikazati. Ali reći ću vam – bit će tako ako ne pobijedimo. Ako dobro prođemo, onda će reći da ja nemam ništa s time. I to je u redu. Već smo se naviknuli na to. I onda će to izgledati kao dodjela Oscara”, poručio je uoči izbora američki predsjednik Donald Trump, piše HRT.

Hoće li međuizbori u SAD-u išta promijeniti u Europi?

U Americi održavaju se međuizbori, prvi nacionalni izbori otkako je prije dvije godine na predsjedničkim pobijedio Donald Trump. Jedna od ključnih tema koja je bila u ovoj kampanji je borba protiv ilegalne migracije. Trenutačno u oba doma američkog Kongresa, i u predstavničkom domu i u Senatu, Republikanska stranka ima većinu. To je Trumpu omogućilo vladanje bez pretjeranog natezanja s demokratima, ali obično nakon ovih izbora, barem tako nalaže američka tradicija, oporba izlazi ojačana.

Mnogi europski lideri nadaju se da će se nakon ovih izbora umanjiti moć Donalda Trumpa pri odlučivanju. Hoće li ovi izbori te eventualne promjene u američkoj parlamentarnoj strukturi u Europi išta promijeniti, razgovarali smo s Branimirom Vidmarovićem, vanjskopolitičkim analitičarem, i Božom Kovačevićem, vanjskopolitičkim analitičarem s Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld.

“Ako je vjerovati prognozama i tradiciji, onda će se u zastupničkom domu dogoditi promjena – pobijedit će demokrati, a u Senatu su manji izgledi da se promjene dogode. Međutim, sam izbor predsjednika Trumpa bio je totalno iznenađenje”, kaže Kovačević, te dodaje da kad su Trump i novija američka povijest u pitanju, nije sasvim sigurno da će tradicija biti potvrđena.

I Vidmarović smatra da možemo očekivati svašta. Ističe da se politika Amerike prema svijetu ne bi trebala radikalno promijeniti, bez obzira na to tko će zauzeti koje pozicije. “Ako demokrati dođu na vlast, neke od politika mogle bi se i pogoršati, postat će rigoroznije i čvršće.”

“Zanimljivo je da u ovoj kampanji Trump stavlja naglasak na problem izbjeglica, što je za SAD marginalan problem, a ne poziva se na ono gdje je njegova politika donijela vidljive pozitivne rezultate – smanjivanje nezaposlenosti. O tome ne govori jer ta politika, osim smanjivanja nezaposlenosti, ima i drugu stranu, a to je naglo povećanje prihoda za 10 posto najbogatijih Amerikanaca, što Trumpu trenutačno ne odgovara da se javno ističe jer njegovi su birači uglavnom s nižim prihodima”, ističe Kovačević.

Pojava Baracka Obame na sceni je pogreška demokrata, smatra Vidmarović, te naglašava da je porezna reforma tema broj jedan, uz migrante, i da će se tu lomiti koplja između demokrata i republikanca.

Kao Trumpove zasluge ističe ekonomiju te dodaje da postoje grafovi koji pokazuju da je rast plaća i rast zaposlenosti nastavak Obamine politike. “Trump je Ameriku stavio na nekakvu simboličnu pozornicu. Amerika je ponovno jaka i glasna, na grublji način. Što se tiče vanjskopolitičkih uspjeha, nema ništa konkretno. Glavno obilježje je bilateralnost umjesto multilateralnosti u vanjskoj politici”, kaže Vidmarović.

Dodaje kako je društvena posljedica koja se osjeća po cijelom svijetu da mnogi lideri kopiraju Trumpov stil. “Taj Trump-efekt se osjeća, u brojnim zemljama više nema kulture pronalaženje činjenica, vjerovanja vijestima, medijima, nego se sve svodi na neke slogane i parole i to je najopasnije za svijet i za društvo”, piše HRT.

Facebook Komentari