Nakon što su u večernjim satima u nedjelju 4. studenoga slavili zajedničko euharistijsko slavlje u katedrali Srca Isusova u Sarajevu, članovi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine započeli su u ponedjeljak 5. studenoga u prostorijama Nadbiskupskog ordinarijata vrhbosanskog u Sarajevu, radni dio 74. redovitog zasjedanja BK BiH pod predsjedanjem predsjednika BK BiH vrhbosanskog nadbiskupa kardinala Vinka Puljića.
Na zasjedanju sudjeluju svi članovi BK BiH: dopredsjednik BK BiH vojni biskup Tomo Vukšić, banjolučki biskup Franjo Komarica, mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski Ratko Perić, vrhbosanski pomoćni biskup Pero Sudar i banjolučki pomoćni biskup Marko Semren. Na zasjedanju također sudjeluju izaslanik Hrvatske biskupske konferencije dubrovački biskup Mate Uzinić i predsjednik Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda zrenjaninski biskup Ladislav Nemet.
U prijepodnevnim satima prvoga dana s biskupima se susreo apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini nadbiskup Luigi Pezzuto.
Riječi pozdrava i dobrodošlice svakom osobno uputio je kardinal Puljić te se kratko osvrnuo na predviđeni dnevni red zasjedanja. Napomenuo je kako je već uobičajeno da se osvrnu na provedbu zaključaka s posljednjeg 73. redovitog zasjedanja održanog u Banjoj Luci, 13. i 14. srpnja 2018. te da razmotre važnije dopise upućene na adresu BK BiH. Kazao je i da će ih o nedavno završenoj Biskupskoj sinodi o mladima u Rimu izvijestiti njihov delegat biskup Semren kao i da će biskupi biti informirani o nedavnom pohodu nadbiskupa Wonga, tajnika Kongregacije za kler, koji je tri dana držao seminar odgojiteljima, svećenicima i redovnicima te sjemeništarcima i bogoslovima. Dodao je da „ne mogu zaobići društvenopolitičko stanje u BiH i posebno katolika u njoj, kao i provedbu nepravednih zakona i selektivni pristup provođenju Daytona na štetu onih koji su najmanje brojni“. Spomenuo je i da, unatoč brojnim pisanim zahtjevima i usmenim razgovorima, vlast u BiH nije zainteresirana za rješavanje pitanja denacionalizacije i povrata imovine koja se uništava ili preprodaje i prepisuje na druge vlasnike. Kazao je da također ni većina medija nije zainteresirana za to pitanje kao ni za druga neriješena pitanja poput diskriminacije u vezi sa zdravstvenim i mirovinskim osiguranjem.
Pozdrav uime Hrvatske biskupske konferencije, njezina predsjednika nadbiskupa Želimira Puljića i u svoje ime uputio je biskup Uzinić. „Želim izraziti blizinu i podršku biskupa HBK vašim nastojanjima i težnjama za uspostavom pravednijih i boljih odnosa na društvenopolitičkoj razini, kako bi se zajamčila prava svih naroda u BiH, pa tako i hrvatskoga“, kazao je biskup Uzinić te ukratko obavijestio biskupe BK BiH o važnijim događajima u Hrvatskoj biskupijskoj konferenciji posljednjih mjeseci. Napomenuo je da će se biskupi HBK, tijekom svoga pohoda „Ad limina“ od 12. do 17. studenoga u Rimu, susresti s papom Franjom te pohoditi pojedine kongregacije, vijeća i urede Svete Stolice kao i rimske bazilike te Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima. Pošto se kratko osvrnuo na Treći nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji, koji je održan 15. i 16. rujna u Splitu i Solinu, podsjetio je da će se Četvrti nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji održati 2021. godine u svetištu Predragocjene Krvi Krstove u Ludbregu u Varaždinskoj biskupiji. Napomenuo je da će se Jedanaesti susret hrvatske katoličke mladeži održati 9. i 10. svibnja 2020. u Zagrebu. Na kraju je ukratko upoznao biskupe s pohodom tajnika Svete Stolice za odnose s državama nadbiskupa Paula Richarda Gallaghera Republici Hrvatskoj od 9. do 12.listopada 2018. u povodu 20. obljetnice potpisivanja Ugovora o gospodarskim pitanjima između Republike Hrvatske i Svete Stolice.
Biskup Nemet uputio je pozdrav uime svih članova Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda i u svoje ime, napominjući da će i ubuduće ova Konferencija nastojati slati svog delegata barem jednom godišnje na zasjedanje BK BiH kako bi ostali međusobno ujedinjeni i povezani. Napomenuo je da Međunarodna BK obuhvaća četiri nezavisna politička entiteta: Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Makedoniju. Podsjetio je da je Sveta Stolica, odlukom od 31. svibnja 2018., ispunila želju egzarha mons. Kire Stojanova i ustanovila novu eparhiju pod imenom „Skopsko-Strumička eparhija“. Spomenuo je i da je državni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin bio u službenom posjetu Crnoj Gori od 26. do 30. lipnja te u Srbiji, 30. lipnja i 1. srpnja. Spomenuo je i neka druga crkvena pitanja na teritoriju Međunarodne biskupske konferencije te biskupima zaželio blagoslovljen rad.
U jutarnjim satima biskupi su slavili euharistiju u kapeli Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa i susreli se s bogoslovnom zajednicom. Misu je predvodio kardinal Puljić, a prigodnu propovijed uputio je biskup Uzinić.
Zasjedanje Biskupske konferencije BiH završit će konferencijom za novinare u utorak, 6. studenoga u 12 sati u prostorijama Nadbiskupskog ordinarijata vrhbosanskog u Sarajevu.
