Dok raste broj rezervacija za novogodišnje turističke aranžmane, domaći hotelijeri i usred zime bi se mogli naći u problemu zbog nedostatka radne snage. Sezonci koji su odradili ljetnu sezonu sve više odlaze na inozemna zimovališta. Na Alpama se može zaraditi i 3 puta više nego na Jadranu.
Marko Lovrić, recepcioner, radi otprilike 9 do 10 mjeseci na godinu i sezonac je, svake godine potpisuje takav ugovor. On, kao i mnogi drugi, na odmor će do Badnjaka kada će hotel, uz blagdanske angažmane ponovno otvoriti svoja vrata do kraja novogodišnjih praznika.
Osim stalnih zaposlenika, trebat će i sezonaca koje je sve samo ne lako naći. Jer mnogi, nakon ljeta na Jadranu, radije odlaze raditi na isplatljivija inozemna zimovališta.
“To je velika konkurencija. Znači, mi plaćama ne možemo konkurirati, primjerice, Austriji, Švicarskoj i Njemačkoj. Velika su davanja doprinosa, mirovinskih, raznoraznih parafiskalni nameti koji opterećuju taj neto”, objašnjava direktor hotela Zdenko Mičić.
Razlika se najbolje vidi u plaćama koje su u inozemstvu, za hrvatske prilike, san snova.
Kao sezonac u Austriji servir može zaraditi 12, a voditelj sale 16, a šef kuhinje i do 25 tisuća kuna na mjesec.
“Njima navodno nedostaje 80 tisuća radnika, pored ostalih zemalja u Europi koje isto tako traže radnike ugostiteljske struke, ako se to desi, bojim se da će za Novu godinu, odnosno božićne praznike nedostajati radne snage u Hrvatskoj”, rekao je Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske.
Stranci dolaze, Hrvati odlaze
Povodom novogodišnjih blagdana Hrvatsku u prosjeku posjeti 60 tisuća turista, a prema stanju rezervacije, i ove godine najviše će turista biti iz Austrije, Njemačke, Italije i Slovenije.
Upravo zato što je konkurencija bolje platila i samim time nam uzela dobar broj turističkih djelatnika, Hrvatskoj je proteklog ljeta nedostajalo najmanje 15 tisuća sezonaca da bi turistička sezona bila ”glatko” odrađena. Silom prilika, kažu stručnjaci, svijest domaćeg ugostitelja mora se promijeniti.
“Ugostitelj se kvalitetno organizira i nastoji tom kvalitetnom radniku učiniti sve kako bi ga zadržao. Ne možeš za tri mjeseca imati kvalitetnog radnika i poslije toga ga otpustiti”, komentira Stipe Knežević, ugostitelj i potpredsjednik HOK-a.
Danak loše prakse hrvatski turizam plaća već nekoliko godina. Najperspektivnija gospodarska grana, barem kada je o radnoj snazi riječ, i dalje je na klimavim nogama, piše dnevnik.hr.
