Proces izrade Marakeškog dokumenta, odnosno globalnog kataloga mjera, počeo je prihvaćanjem Njujorške deklaracije o izbjeglicama i migrantima iz 2016. Potporu su mu dale 193 zemlje članice UN-a u srpnju, a trebao bi politički biti prihvaćen u Maroku u prosincu. Sjedinjene Države prve su rekle da mu se neće pridružiti, a Australija, Mađarska i Austrija odlučile su da će se povući. O sadržaju dokumenta, ali i sposobnosti Europske unije da se nosi s ilegalnim migracijama, u Temi dana govorili su politologinja Jadranka Polović s portala Geopolitika News i profesor Marinko Ogorec, stručnjak za međunarodnu sigurnost s Veleučilišta u Velikoj Gorici.
Polović je objasnila da je Marakeški dokument nastao nekoliko godina nakon početka migracija, a pokrenuli su ga čelnici Međunarodne organizacije za migracije. “Taj proces u ovom trenutku treba neki politički okvir, pa je pripremljen dokument koji je politička deklaracija i pravno je neobvezujući. No velika je zamka jer ne znamo kakva je razlika između legalnih i nelegalnih migracija”, rekla je. “RH kao i druge države koje politički prihvaćaju taj dokument svoju suverenost gradi na poštovanju ljudskih prava. Možemo reći da svako neprocesuiranje slučajeva nepoštovanja ljudskih prava i sloboda nosi neke sankcije za državu. Za Hrvatsku ovaj dokument znači da se trebamo pobrinuti za infrastrukturu, prihvat migranata, pokriti im socijalno i zdravstveno osiguranje. Zavod za zapošljavanje već je počeo s projektima zapošljavanja migranata, država na vlastiti trošak preuzima njihove plaće. Ovim dokumentom države bi trebale prihvatiti i kazneni progon osoba koje se protive tzv. regularnim migracijama”, kazala je Polović.
Ogorec je pročitao nekoliko članaka iz Marakeškog dokumenta, čime je potkrijepio tvrdnju da je ovo obvezujući dokument. Napravio je distinkciju između ovog dokumenta i dokumenta Marakesh political declaration koji se, kaže, odnosi na legalne migracije, implementira pozitivan trend u kretanjima migracija. Objasnio je da je riječ o dokumentu koji se provodi u sklopu Procesa Rabat i donesen je u svibnju.
Komentirajući pozive za slanje vojske na granicu i podizanje fortifikacijskih zapreka, Ogorec je rekao da je to ipak odluka koju donosi Vlada, odnosno vrhovna zapovjednica Oružanih snaga. On podržava slanje vojske u slučaju potrebe, jer je “riječ o ugrozi izvana”. Protiv je podizanja bilo kakvih ograda ili žica jer ih opet trebaju čuvati policija ili vojska pa bi to bio samo gubitak novca.
Polović je rekla da bi se dizanjem zapreka i slanjem vojske poslala dobra poruka EU-u. “Mnoge zemlje razmišljaju o prihvaćanju Marakeškog dokumenta. Od 2015. vidimo što se događa u zapadnoj Europi. To treba zaustaviti, ne možemo pričati samo o zaštiti migranata, došlo je vrijeme da se govori o sigurnosti vlastitih građana i granica”, zaključila je.
Pitanje migrantske krize je sigurnosno i političko pitanje, i to će biti još dugo vremena, smatra Ogorec. “Migrantska je kriza vrlo kompleksan proces, koji će trajati, a kako će završiti, teško je prognozirati. Činjenica je da će se dogoditi globalne promjene, i to u nekim lošim situacijama”, rekao je.
