Noćas završava ljetno računanje vremena, kakvo računanje će ostati u Europi i za što je većina

U nedjelju u 3 sata ujutro završava ljetno računanje vremena pomicanjem kazaljki za jedan sat unatrag. Kazaljke se pomiču za jedan sat unatrag, tako da se 3 sata računaju kao 2 sata.

Povratkom na zimsko računanje vremena električna energija utrošena od 7 sati do 21 sata obračunava se prema višoj tarifi (VT), a energija utrošena u razdoblju od 21 sata do 7 sati prema nižoj tarifi (NT). Također, u razdoblju zimskog računanja vremena vozači moraju i za vrijeme vožnje danju na svojim vozilima upaliti dnevna, odnosno kratka svjetla.

Nedjeljno pomicanje sata unatrag, možda je posljednje. Naime, sve je veći pritisak da se ukine ritual pomicanja kazaljki dvaput godišnje, koji traje već desetljećima. Europska komisija nedavno je predložila da se s time prekine i da svaka zemlja za sebe odluči koje će vrijeme odabrati.

Je li na pomolu kaos?

Ispitivanje provedeno diljem Europske unije pokazalo je da milijuni ljudi žele ukinuti pomicanje satova te da je većina za zadržavanje tzv. ljetnog vremena kao trajnog. “Ljudi to žele, to ćemo i napraviti”, kazao je tada predsjednik Europske komisije Jean-Claude Junker. Cilj je da se predložene izmjene provedu prije europskih izbora u proljeće iduće godine. Do travnja bi svaka europska zemlja trebala razmotriti prema kojem vremenu se želi ravnati. To će značiti iznimno brzu primjenu odluke s obzirom na europske standarde prema kojima su za provođenje većine odluka potrebne godine.

Unatoč tomu, neka pitanja ostaju otvorena. Radne skupine trebaju procijeniti implikacije koje promjena donosi, ne samo za pojedince, već za cijele poslovne sektore poput željezničkog i zračnog prometa te prometa robe.

“Vremenski kolaž”

Estonija, Litva i Latvija, koje su po vremenskoj zoni sat vremena ispred većine europskih zemalja, preferiraju trajni ostanak ljetnog računanja vremena. Slovačka želi da trajno ostane tzv. zimsko vrijeme, dok Portugal, primjerice, želi da se kazaljke i dalje miču.

Europa bi tako se mogla suočiti s “vremenskim kolažem”. Trenutno u EU postoje tri vremenske zone. Sedamnaest zemalja se ravna po srednjoeuropskom vremenu (CET), koje ljeti postaje ljetno srednjoeuropsko vrijeme (CEST). Osam zemalja na istoku Europe, počevši od Finske i baltičkih zemalja na sjeveru, do Grčke i Cipra na jugu, jedan su sat ispred te grupe. Tri zemlje, Portugal, Britanija i Irska su, pak, sat vremena iza.

Austrija, koja trenutno predsjeda Europskom unijom, želi spriječiti konfuziju te je izišla s prijedlogom da se ostane pri “ljetnom vremenu”, no Beču je još važnije da se uspostavi zajednička vremenska zona u srednjoj Europi.
Zemlje Beneluxa također se namjeravaju međusobno konzultirati. Njemačka, najveća u Europskoj uniji prema većini kriterija, sklonija je trajnom zadržavanju ljetnog računanja vremena.

Hrvatska se još ne izjašnjava.

Ovo će pitanje biti u središtu pozornosti europskih ministara prometa, koji će o tome iza zatvorenih vrata razgovarati idućeg tjedna u Grazu. Njemačka državna željeznica Deutsche Bahn nije zabrinuta oko svojih međunarodnih usluga. Vrijeme u susjednim zemljama trebat će se jednostavno označiti kao “lokalno vrijeme”, kaže glasnogovornica njemačkih željeznica. To je već praksa koja se koristi na liniji prema Moskvi.

Sektor zračnog prometa manje je nonšalantan i vjeruje da će ionako kompliciran međunarodni raspored letenja postati još kompliciraniji. Jedan od razloga za to mogao bi biti da će zrakoplovi zimi polijetati prekasno, što bi moglo produljiti vrijeme zabrane noćnih letova na mnogim aerodromima.

Prijedlog Komisije ima potporu u Europskom parlamentu, u kojem zastupnici pozivaju na brzu odluku oko promjene sustava koji je na snazi u Europskoj uniji od 1996. Te su se godine zemlje članice dogovorile da će sve pomicati svoje satove u ožujku i listopadu.

Cilj te prakse bilo je produženje dnevnog svjetla i ušteda energije, no to se pokazalo kontroverznim, prije svega zbog strahovanja vezanih uz utjecaj na zdravlje ljudi. “Da dosad nismo imali praksu pomicanja kazaljki i da danas netko dođe s takvom idejom, svi bi mu rekli da nije normalan”, kazao je glasnovornik EPP-a Peter Liese, piše HRT.

Facebook Komentari