Hrvatska je mediteranska zemlja, ali Hrvati zapravo ne jedu mediteranski, evo što je na jelovniku

Iako smo mediteranska zemlja, na samom smo začelju Europske unije po konzumaciji ribe. Na našim jelovnicima i dalje prevladava masni pečeni krumpir, svinjetina i velike količine kruha.

Hrvati češće jedu burek nego čokoladu? Prosječan stanovnik Lijepe Naše popije 40 litara kave u godinu dana. Najviše pijemo vode, a žestoku borbu za drugo mjesto vode mlijeko i pivo. Ovo su samo neke od naših prehrambenih navika – mesa jedemo više nego ribe, i to najviše crvenog. Pojedemo oko 40 kilograma crvenog mesa godišnje i oko 16 kilograma mesa peradi. Drugi smo u Europi po količini pojedenih jabuka i u samome vrhu po količini konzumirane vode. Kada je pivo u pitanju, pijemo ga u istim količinama kao Nijemci, Austrijanci i Irci.

Ako napravimo geografsku podjelu po Hrvatskoj, najviše se mesa jede u Slavoniji, Lici i Središnjoj Hrvatskoj, dok se najviše ribe konzumira u Zagrebu i okolici, čak više nego u Dalmaciji.

Neki su nas podaci iznenadili, a neka smo očekivali. Bilo je očekivano da se u Lici najviše jede krumpira. Međutim, ono što nas je iznenadilo je Istra. U Istri se jede najmanje povrća u Hrvatskoj, ali zato konzumiraju najveće količine slatkiša i mlijeka, kaže dr.sc. Darja Sokolić, ravnateljica Hrvatske agencije za hranu.

Za našu naciju dobar je statistički podatak koji pokazuje da još uvijek njegujemo tradiciju pripreme obroka u svojim domovima.

U Hrvatskoj je veći trend da sami kupujemo namirnice i pripremamo tople obroke i jedemo kod kuće dok je trend u Europi da se kupuje ta procesirana hrana, pa možemo reći da se i bolje hranimo, smatra Sokolić.

Ovi pokazatelji vrijede za odraslu populaciju na kojima je istraživanje provedeno. Međutim, kako se prehrambene navike – dobre ili loše – usvajaju u djetinjstvu, zanimalo nas je i kako se hrane tinejdžeri i adolescenti, a istraživanje do kojega smo došli, provedeno je na mladima Grada Zagreba.

Nutricionistica Sanja Jelušić: Obrađivali smo temu doručka – važnosti i konzumacije doručka kod mladih. Još uvijek je pravilo da njih 10,5 posto uopće nikada ne doručkuje. Što je poražavajuće. Jer bitno je za kognitivne sposobnosti, bolji radni dan…

Mladi jako malo konzumiraju svježe voće i povrće, a zaista veliki problem u prehrambenim navikama mladih je brza hrana. Ona je dostupna, naravno i fina jer ima puno masnoća i ugljikohidrata, pa se dosta poseže za tim.

Kada je zdrava prehrana u pitanju, revoluciju bi mogli učiniti milenijci. Generacija visokoobrazovanih, zainteresiranih i financijski dobrostojećih mladih ljudi sada postavlja nove trendove. Ravnateljica Hrvatske agencije za hranu napominje da će biti zanimljivo kroz nekoliko godina ponoviti istraživanje i vidjeti kakvi su rezultati, piše HRT.

Facebook Komentari