Koliko je fundamentalizam u Hrvatskoj povezan s konzervativnim pokretom u Europi, u emisiji HRT-a “Studio 4” govorili su Dario Čepo s Pravnog fakulteta u Zagrebu i Stjepo Bartulica s Hrvatskog katoličkog sveučilišta.
Koliko je naš konzervativni fundamentalizam povezan s desnim pokretima u Europi?
Povezan je ne samo s konzervativnim društveno-političkim pokretima u Europi nego i sa sličnim pokretima koji su svoje temelje dobili u SAD-u i krenuli od tamo povezujući se sa sličnim pokretima u Europi te se onda prelijevaju u nove demokracije srednje i istočne Europe. To zajedno u kombinaciji s novim akterima koji dolaze s istoka, iz Rusije, koji puno više ubrizgavaju novca, nego ideja u taj cijeli pokret, omogućuje jačanje tih konzervativnih društvenih snaga, a samim tim i fundamentalnih konzervativnih društvenih snaga. Nema nikakvog problema da konzervativni društveni pokreti postoje. Problem je kada radikalne, fundamentalističke društvene opcije nadvladaju i pokušaju iskoristiti one prilike koje ima pruža demokratski politički sustav da taj demokratski politički sustav suze na onu grupu koja odgovara samo njima, rekao je Čepo.
Imam dojam da se na alarmantan način govori o ovoj temi. Malo mi je to čudno. Došao sam iz Amerike u Hrvatsku 1992. Tijekom devedesetih poznato je djelovanje zaklade “Otvoreno društvo”, koju je financirao američki financijer Soros, i mediji se nisu previše zabrinjavali o toj pojavi da izvana jedan milijarder otvara udruge i zaklade diljem srednje i istočne Europe te širi svoje ideje na taj način. Ako se radi o velikim pitanjima kako urediti društvo i koje vrijednosti ćemo promicati, Hrvatska sigurno ne može biti izoliran otok u svemu tome. Ne vidim ništa sporno u tome. Malo mi se čini smiješnim da se izaziva nekakav strah od toga. Već imamo to na djelu više od strane lijevice već godinama, koja koristi novac i aktivizam Sorosa, ali i drugi. Ako se radi o kontroverznim pitanjima ili kako neki ljudi poimaju demokraciju, slobodu i ljudska prava, mislim da je ta rasprava dobrodošla u Hrvatskoj i da naša demokracija sazrijava u pravom smislu. Mnoge zemlje, bivše komunističke zemlje, isključile su ljude koji su bili članovi partije – zakonom su odredile da ne smiju obavljati javne funkcije. Hrvatska nije to napravila, rekao je Bartulica.
Slažem se s ovim što je rekao dr. Bartulica. Sve društvene snage u državi, lijeve i desne i liberalne i konzervativne, mogu sudjelovati u kreiranju toga kako će društvo funkcionirati i na kojim će se vrijednostima temeljiti. Ono što mi je zanimljivo je to što je dr. Bartulica spomenuo gospodina Sorosa i zakladu “Otvoreno društvo” tijekom devedesetih i dvijetisućitih, a upravo su snage koje podupire Bartulica u konzervativnom, nacionalnom, nacionalističkom miljeu prozivale lijeve ili sekularne ili liberalne organizacije civilnog društva da su Sorosevi plaćenici, da su antiHrvati, da su jugokomunisti, da su nekakvi globalisti koji uzimaju novac izvana da bi podrivali hrvatsko društvo. Istovremeno vidimo da konzervativne udruge civilinog društva, recimo “Vigilare”, uzimaju novac od Poljaka, Poljaci od tko zna koga, ali sad odjednom više nismo globalisti, ne prodajemo hrvatske interese za strani novac. Ono što je naravno važno kada taj novac dolazi od stranih država, kako je rekao Bartulica, vidimo li mi na koji se način taj novac troši, odakle je došao, tko ga je dao i na što se potrošio. Mi to vidimo na primjeru lijevih organizacija i nemamo pojma što se događa na primjeru desnih organizacija, osvrnuo se Čepo na izlaganje Bartulice.
To nije istina, nisam nikada prozivao lijeve udruge da se na taj način financiraju, nego sam upozoravao na to činjenično stanje. Nisam glasnogovornik udruge Vigilare ni odvjetnik, oni predaju izvješće o financiranju kao i ostale udruge, rekao je Bartulica.
Jesu li predsjednica i premijer moderni konzervativci?
Premijer je moderan konzervativac koji se koristi konzervativnim i politički društvenim trenutkom da bi ojačao ili osigurao svoju poziciju u društvu, a predsjednica je ono što treba biti u određenom trenutku za određenu publiku. Ona vjerojatno nema pojma što je konzervativni društveni pokret kao što nema pojma što je liberalni društveni pokret. Onoj publici kojoj se obraća u određenom trenutku takvu politiku propagira s jednim jedinim ciljem – da ojača svoju društvenu poziciju, smatra Čepo.
Ja ne bih rekao da je Plenković konzervativac. Njegova politika ide više prema centru i dijeli neke stavove s ljevicom. Mislim da tu ne pripada niti sebe tako doživljava i zato ima određene probleme u HDZ-u jer ga mnogi vide kao strano tijelo na čelu te stranke. Što se tiče predsjednice, ona je izjavila u kampanji protiv Josipovića da predstavlja agendu modernog konzervativizma. Što to znači to nju treba pitati kako to razumije, rekao je Bartulica.
