Gdje su najskuplji stanovi i kuće i tko u Hrvatskoj najteže dolazi do stanova? Kakve su cijene poljoprivrednog i građevinskog zemljišta? Koliko je podneseno zahtjeva za subvencioniranje stambenih kredita? Kako spriječiti preprodaju i iznajmljivanje POS-ovih stanova?
Trendove na tržištu nekretnina analizirali su “U mreži Prvog” u kojoj su gostovali ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar i ravnateljica Ekonomskog instituta u Zagrebu Maruška Vizek.
Ministar Štromar ponovio je kako se rok za podnošenje zahtjeva za subvencioniranje stambenih kredita produljuje za još tri tjedna. Ukupno se očekuje više od 1.500 zahtjeva.
Cilj ove mjere je da Hrvatska bude dom, da mladi ostanu u Hrvatskoj, istaknuo je ministar. Upitan o zlouporabama POS-ovih stanova, rekao je kako se radi na izmjenama zakona kojma će se nastojati spriječiti nihova preprodaja i iznajmljivanje. Onima koji te stanove ne koriste za vlastito stanovanje, kredit će odmah doći na naplatu. Izmjene zakona očekuju se u Saboru u prvom ili drugom kvartalu iduće godine, rekao je ministar.
U emisiji je bilo riječi i o jučer predstavljenoj publikaciji “Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske 2012.-2017.” koju je prema narudžbi Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja izradio Ekonomski institut Zagreb, a daje analizu glavnih trendova na tržištima stanova i apartmana, obiteljskih kuća, poslovnih prostora, poljoprivrednog, građevinskog i šumskog zemljišta.
Ravnateljica Instituta dr. sc. Maruška Vizek rekla je kako je mnogo toga očekivano, no nisu postojali podaci koji bi to potkrijepili. Kroz ovu publikaciju Ministarstvo rješava rupu u prostornim registrima koji nam nedostaju već tri desetljeća, istaknula je Vizek. Do sada nismo imali podatke o prosječnim cijenama nekretnina i građevinskih zemljišta po lokalnim samoupravama, a sada je svima na raspolaganju. Znali smo da postoje velike heterogene razlike po regijama, međutim vidimo doista velike razlike između primorske i kontinentalne Hrvatske. U velikoj većini kontinentalne Hrvatske najprodavanije je poljoprivredno zemljište, a u velikim gradovima očekivano stanovi. Međutim, na splitskom području koje zahvaća i dio unutrašnjosti sve do granice s BiH najprodavanije je građevinsko zemljište. S tim podacima možemo pretpostaviti da, ako je najprodavaniji tip građevinsko zemljište, u idućim godinama možemo očekivati građevinski bum na obali, istaknula je Vizek.
Prema njezinu mišljenju, to ima svoje i pozitivne i negativne strane. Naime, svi znamo da nam je već sad infrastruktura uz obalu prenapregnuta, tijekom turističke sezone problemi su s otpadom, vodoopskrbom, prometom… Tu će biti velik teret na lokalnim samoupravama da upravljaju razvojem i izgradnjom na obali. Razvojni planovi lokalnih samouprava moraju pratiti trendove na nekretninskom tržištu jer ćemo u suprotnom imati infrastrukturnih problema, naglasila je Vizek.
Stručnjaci EIZ-a, između ostalog, izračunali su indeks priuštivosti koji za 2016. godinu prikazuje odnos medijalne cijene stana ili apartmana po metru kvadratnom u pojedinoj jedinici lokalne samouprave, te prosječnog godišnjeg prijavljenog ostvarenog neto dohotka po zaposlenom. Taj indeks je najviši u Podgori koja se nalazi na Makarskoj rivijeri, gdje premašuje 30 posto, što znači da je za jedan kvadratni metar stambenog prostora potrebno izdvojiti više od 30 posto godišnjeg neto dohotka. Tamo gdje treba izdvojiti 20 do 30 posto godišnjeg dohotka nalaze se Baška Voda, Bol, Dubrovnik, Hvar, Opatija, Primošten, Sukošan, Tisno, Rogoznica i Vrsi, isključivo općine koje imaju izlaz na Jadransko more.
Čak 90 jedinica lokalne samouprave nalazi se u kategoriji od 10 do 20 posto, dok 42 jedinice s najnižim indeksom priuštivosti se uglavnom nalazi na istoku zemlje, u središnjoj Hrvatskoj, Lici i Gorskom kotaru.
Analiza pokazuje da mjesta u kontinentalnoj Hrvatskoj imaju mnogo priuštivije stanovanje u odnosu na primorske lokalne jedinice. No, zbog većih plaća, cijene su u Zagrebu u odnosu na jadransku Hrvatsku, a pogotovo u odnosu na ostatak Hrvatske, nešto priuštivije.
U razgovoru je naglašeno kako postoji jasna korelacija između turističke djelatnosti i cijena stanova. U jedinicama lokalne samouprave gdje imamo nizak broj ostvarenih turističkih noćenja i cijene stanova su niske. Tamo gdje imamo visok broj ostvarenih noćenja, i cijene stanova su visoke, naveo je ministar Štromar.
Kako ima puno faktora koji utječu na cijenu nekretnina, Vizek je pokazala na primjeru Dubrovnika i područja na priobalju srednje i južne Dalmacije. Tu nije samo riječ o velikoj turističkoj aktivnosti koja utječe na cijene. Taj dio priobalja je uzak pojas na koji se nastavlja dinarski sustav pa nema puno prostora za gradnju i u samom startu će cijena nekretnina biti viša jer nje ponuda građevinskog zemljišta sužena, izjavila je Vizek.
