E-savjetovanje s javnošću oko porezne reforme je završilo, trajalo je nešto više od tri tjedna. Na paket od devet zakona stiglo je 605 komentara. To se, kaže ministar financija Zdravko Marić, može činiti puno, ali veliki dio njih se odnosi na iste stvari. Vlada će se na sve komentare očitovati. Koji je daljnji hodogram i budućnost porezne reforme, komentirao je za emisiju Hrvatskog radija “Poslovni tjedan”.
Najveći dio komentara odnosi se na Zakon o doprinosima, koji Marić odbija nazvati temom direktorskih plaća. Naziva ga osnovicom za obračun doprinosa direktora, odnosno predsjednika i članova Uprave. Bilo je primjedbi i na porez na dohodak, kao i na porez na dodanu vrijednost, otkrio je Marić, naglasivši kako je ovo treći krug poreznog rasterećenja u okviru porezne reforme koju su započeli još 2016. U ovom trećem krugu išli su, kaže, na to da snižavanje stope poreza na dodanu vrijednost sa standardne stope od 25 na 13 za kategorije prije svega prehrambenih proizvoda (svježeg mesa, svježe ribe, voća, povrća, pelena, a po novome i svježih jaja) bude glavna mjera.
S koalicijskim partnerima razgovarali su netom prije puštanja zakona u javno savjetovanje. Naravno da će, kaže, razgovarati ponovno. Sastanci su odrađeni i s Hrvatskom udrugom poslodavaca, Hrvatskom gospodarskom komorom te predstavnicima sindikalnih središnjica. Vlada će taj paket mjera raspraviti na svojoj sjednici, a hoće li to biti već ovaj tjedan ili idući, to će, kaže Marić, još vidjeti. “Ali ideja je da, nakon što Vlada, bilo ovaj, bilo idući tjedan, usvoji taj paket od devet zakona, on odmah ide u Hrvatski sabor”, rekao je. Vjeruje da će im dva saborska čitanja dodatno pomoći da se mjere dodatno “razbistre”.
Stav Ministarstva financija je da porezne izmjene, poglavito one velike, trebaju stupati na snagu isključivo s početkom kalendarske godine. Iznimno su neke izmjene stupale na snagu sredinom godine, podsjetio je.
Da bi nova porezna reforma stupila na snagu, “odnijet” će još dio sredstava iz državnog proračuna. Koliko će ga poljuljati? Marić na to odgovara podatkom da je u prvih šest mjeseci ove godine ponovno zabilježen suficit. “Dakle, višak u proračunu opće države od milijardu i 600. Bit ću iskren, ja se u pravilu ne volim previše na to referirati. Polovica je godine, imamo još izazova do kraja godine, ali činit ćemo sve da proračun bude kao što je bio u protekle dvije godine – bolji od originalnih projekcija. To je nešto što posebno gledaju rejting agencije. To je nešto što je nama izuzetno važno, da vratimo hrvatski kreditni rejting u investicijsku zonu, na dobrom smo putu”, dodao je.
Govorio je i o Uljaniku. “Državnom proračunu u ovom trenutku jedna od osnovnih prijetnji, koja nije originalno bila planirana, je protestiranje državnih jamstava koja su bila u proteklom razdoblju izdavana i davana tom brodogradilištu – za gradnju brodova, za dizanje kredita za gradnju brodova, pa između ostalog imamo i ovaj sanacijski kredit koji je , ispostavilo se, bio u potpunosti korišten ili najvećim dijelom za isplate plaća radnicima, odnosno najvećim dijelom za funkcioniranje samog brodogradilišta. Dolazimo do situacije da brodogradilište nije u stanju izmiriti svoje financijske obveze i postoji opasnost da neka od tih jamstava budu protestirana”, rekao je Marić.
U prvom koraku su se, kaže, fokusirali na četiri broda za koja je iz samog brodogradilišta obaviješteno da neće biti izgrađena, odnosno da će biti otkazani ugovori. Sada je, kaže, zadnja informacija da možda jedan ipak bude izgrađen (“iako će i za tog jednog, s obzirom na to da nije u najvišoj fazi dovršenosti, ponovno trebati financijskih sredstava da se izgradi”). I tada sam rekao da bi u nekakvom najgorem scenariju, kada bi se sva jamstva baš po osnovi ta četiri broda protestirala, bio iznos od preko 500 milijuna kuna. Dakle, 70-ak milijuna eura. S druge pak strane imamo sanacijski kredit s početka ove godine koji je u dospijeću baš na današnji dan. Na neki način ja jesam u kontaktu s komercijalnim bankama da vidimo kako pronaći nekakva rješenja”, rekao je ministar. Upitan koliko su banke spremne na kompromise rekao je da bi govorio u njihovo ime.
“Vidjet ćemo po njihovim reakcijama. Ja sam ih pozvao na jedan sastanak, da vidimo koliko je to ukupno stanje, jer ja u Ministarstvu financija imam pregled izdanih jamstava, nemam puni uvid u to kako su se određene kreditne partije dogovarale. Svjesni smo činjenice da vrijeme ide. Vlada je donijela odluku da će pokriti plaće za srpanj i kolovoz. Naravno da neki sada pitaju što dalje? Moja je odgovornost gledati iz perspektive poreznih obveznika i državnog proračuna. Sigurno da takve situacije donose određene izazove proračunu. Siguran sam da se mi s tim izazovima možemo nositi. Ali isto tako moramo biti svjesni da, što je više takvih situacija, manji je manevarski porostor za kreativne stvari, a nazvat ću porezno rasterećenje kreativnom stvari”, rekao je ministar.
