Kakva je budućnost Europske unije i mijenja li se odnos snaga u njoj nakon prošlotjedne osude politike Viktora Orbana? Zaslužuju li Mađarska ili Poljska biti kažnjene i na koji način te zašto u EU-u jačaju radikalne struje koje se ne slažu s temeljnim vrijednostima Unije? Neke su to od tema o kojima se govorilo u emisiji “U mreži Prvog”.
Gostovali su politička analitičarka s Instituta za razvoj i međunarodne odnose Senada Šelo Šabić, Marina Škrabalo iz Zaklade Solidarna, i prof. Tamara Perišin s Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Europski parlament prošli je tjedan prihvatio izvješće koje se protivi politici mađarskog predsjednika Viktora Orbana. Tamara Perišin s Pravnog fakulteta u Zagrebu izjavila je da je time pokrenut postupak članka 7, a njega mogu pokrenuti EK ili Europski parlament.
Vijeće sada može s većinom od četiri petine članova doći do zaključka da u Mađarskoj postoji opasnost da država teško prekrši vrijednosti iz članka 2, ali na temelju toga može donijeti samo preporuke Mađarskoj kako da postupi, objasnila je. Da bi došlo do sankcija, potrebna je jednoglasnost u Europskom vijeću i tu bi moglo zapeti jer je moguće da će Poljska blokirati odluku protiv Mađarske jer će Mađarska onda blokirati odluku protiv Poljske, što su i najavili. Perišin smatra da postoje drugi mehanizmi i druge vrste sankcija za koje nije potrebna jednoglasnost.
Škrabalo kaže da izvješće koje je poslužilo za donošenje rezolucije pokazuje jasno da je u Mađarskoj liberalna demokracija, a temeljna ljudska prava su ugrožena sa svih strana. Smatra da je ovaj izvještaj poseban jer pokazuje prave razloge zašto je Orbanu toliko stalo da ušutka novinare i građane koji kritiziraju.
Kada se pogleda taj izvještaj, on je presedanski jer je prvi put pokazano da su međusobno povezani prava građana, upotreba javnog novca i tretman manjina, kaže Škrabalo.
Orban tvrdi da je riječ o osveti zbog njegove migrantske politike, a Šelo Šabić misli da se radi o kršenju svih oblika vladavine prava u Mađarskoj i u tom smislu je Europski parlament stao u obranu građana protiv njihove vlade. Postavlja se pitanje vjerodostojnosti članstva u EU-u jer se uživaju sve beneficije članstva, a kada dođe prva kriza poput izbjegličke 2015., onda se odreknete svoje odgovornosti, negirate solidarnost i pokušavate nametnuti svoju viziju rješenja ostalim članicama, to se ne radi, nije europski, nije partnerski, dodala je.
Smatra da je ovo bio povijesni trenutak u EU-u jer je glasano da su unutar jedne političke obitelji mnogi zastupnici glasali za izvješće druge političke obitelji. Sada se postavlja pitanje opstojnosti Unije ili vrijednosti koje su više od toga da štitite nekog svoga. Poruka je da se pokazalo da postoji nešto što je važnije od pojedinačnih članova, a to je zajednički interes opstanka EU-a jer je to vrijedan projekt, u njega smo uložili desetljeća, on je donio Europi mir, prosperitet i nudi šansu svima koji u njemu participiraju, da budemo zajedno jači. Ako se to narušava, ne možete biti dio toga, rekla je.
Perišin kaže da se EU kontinuirano mijenja. Iznenađuje ju koliko brzo države prate događaje u drugim državama i koliko raste međusobno nepovjerenje. Urušava se sustav pravosuđa i sustav europske solidarnosti, zaključila je između ostalog.
