Otvarajući današnju sjednicu Vlade, koja je održana u Puli, predsjednik Vlade Andrej Plenković naglasio je da je pitanje Uljanik grupe, brodogradilišta u Puli i Rijeci, jedna od ključnih političkih i ekonomskih, socijalnih i identitetskih tema.
„Ovo je još jedna sjednica Vlade van Zagreba, a dosad ih je bilo pet, u Vukovaru, Sisku, Kninu, Osijeku i Splitu“, naglasio je predsjednik Vlade Plenković.
Dodao je da su na tim sjednicama donesena 83 akta važna za svaku tu pojedinu županiju te da ih je većina provedena ili su u tijeku.
„U financijskom smislu ti su projekti vrijedni oko 4,5 milijarde kuna, a to su sredstva namijenjena izravno lokalnoj zajednici i zato mi je posebno drago da ćemo i na današnjoj sjednici imati više od 20 točaka dnevnog reda posvećenih Istarskoj županiji“, poručio je predsjednik Vlade naglasivši kako je Istra nedvojbeno jedna od najrazvijenijih hrvatskih županija.
Istaknuo je i izvrsne dosadašnje rezultate ovogodišnje turističke sezone u Istri. Ostvareno je 7,4 milijuna noćenja za sada, što je 28,7 posto od ukupno ostvarenih noćenja u Hrvatskoj.
Ključnim pitanjem ocijenio je pitanje brodogradnje. Prije početka današnje sjednice, predsjednik Vlade posjetio je, s resornim ministrima, brodogradilište Uljanik i razgovarao s Upravom i predstavnicima sindikata i radnika.
„Svjesni smo koliko pomorstvo i brodogradnja u Hrvatskoj imaju dugu tradiciju i koliko vežu naše ljude i naše gospodarstvo, gradove, kulturu i identitet za more i za izgradnju brodova“, naglasio je.
Podsjetio je da je krajem 80-ih Hrvatska po proizvodnji brodova bila na trećem mjestu na svjetskoj ljestvici najvećih proizvođača brodova. Dok smo danas, u smislu brodograđevne proizvodnje, na devetom mjestu u svijetu, a u europskim razmjerima na drugom mjestu.
Brodogradnja po udjelu zaposlenosti sudjeluje s dva do pet posto zaposlenih, u BDP-u s 0,8 do 1,8 posto, a u izvozu s 10 do 15 posto, kazao je premijer.
Podsjetio je da je hrvatska brodograđevna industrija prošla kroz proces restrukturiranja uoči hrvatskog članstva u Europskoj uniji. U tom je trenutku Uljanik bio jedino veliko brodogradilište koje nije bilo u poteškoćama.
„Dapače, pružio je ruku 3. maju i pomogao proces restrukturiranja. Nažalost, danas se Uljanik nalazi u poteškoćama i put naprijed prije svega ovisi o kvalitetnom planu restrukturiranja, pronalasku održivoga plana sa strateškim partnerom, kojem je cilj prije svega održanje radnih mjesta, proizvodnje i brodograđevne industrije u Puli i u Rijeci“, rekao je predsjednik Vlade.
Kada je riječ o ulozi Vlade u tom pogledu, podsjetio je da je ova Vlada u siječnju na zahtjev Uljanika dala jamstvo za sanaciju u iznosu od 96 milijuna eura, odnosno 716 milijuna kuna.
„Taj je potez u cijelosti bio usuglašen i odobren od Europske komisije. Ta su sredstva, transferirana putem kredita komercijalnih banaka, omogućila Uljaniku i 3. maju da funkcioniraju, dakle i poslovanje i plaće. Mi smo svojim odlukama omogućili da se zbog jamstva države isplate plaće i za mjesec srpanj i kolovoz, a danas je upravo u tijeku isplata plaća radnicima oba brodogradilišta“, naglasio je predsjednik Vlade.
Prošloga tjedna predsjednik Vlade razgovarao je o ovoj temi i s nadležnom povjerenicom u EK Vestager.
„Postoji dobra volja i Vlade i Europske komisije da se nađe dugoročno održivo rješenje koje bi popravilo ovu trenutnu situaciju“, poručio je premijer Plenković.
Dodao je kako Vlada očekuje da se postojeći plan restrukturiranja koje je napravila Uprava doradi kako bi se pronašlo dugoročno održivo rješenje.
Važnim je istaknuo činjenicu da je Hrvatska brodogradilištima u posljednjih 25 godina podijelila oko 31,7 milijardi kuna državnih potpora na različite načine. Nakon članstva u Europskoj uniji i planova restrukturiranja koji su se proveli, danas sve odluke moraju biti u skladu s hrvatskim i europskim propisima, vodeći računa o temeljnim principima tržišne ekonomije.
„Politička volja ove Vlade je pripravnost da učinimo sve što možemo kako bismo pomogli brodogradilištima, a konačno rješenje zahtijeva suradnju kompanije, lokalne zajednice i politički konsenzus. Pokušajmo tražiti rješenja za budućnost, kao načelo koje nam je važno, a manje gledati tko je manje ili više kriv za nešto što je bilo prije. To je jedini pristup koji nosi rješenje“, zaključio je predsjednik Vlade, izvijestila je Vlada.
Svaka četvrta kuna prihoda na teretu poreznih obveznika
Siniša Ostojić iz Hrvatske brodogradnje Jadranbrod kazao je kako hrvatska brodogradnja trenutno zapošljava 7.500 radnika i 2.000 kooperanata, što je između 60 i 70% manje nego tijekom devedesetih. Brodogradnja je izgubila velik dio stručne radne snage i prisutnosti na svjetskom tržištu, a od usmjerenosti na velike serije i relativno jednostavne brodove primjetan je zaokret ka proizvodima veće dodane vrijednosti. Oko 90% brodova namjenjeno je izvozu. Najtraženiji su LNG tankeri i kruzeri. Trenutno su u knjigama narudžbi brodogradilišta u Hrvatskoj 34 plovna objekta ukupno vrijedna 1,3 mlrd. dolara, čija se isporuka očekuje u iduće tri godine.
Državne potpore su od 1992. do 2017. iznosile ukupno 31,7 mlrd. kn, uz pomoć kojih su izgrađena 442 broda, uz trošak od 115 mlrd., no njihovom prodajom ostvaren je prihod od 83 mlrd. kn. što znači da je 22 posto vrijednosti isporučenih brodova osigurano kroz državne potpore, rekao je Ostojić. Razloge za sanaciju Uljanik Grupe sažeo ih je u neprimjerenu reakciju menadžmenta i zakašnjelu reakciju prema vlasnicima, piše HRT.
Horvat: Trenutno stanje neodrživo
Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat ocijenio je da je trenutno stanje u Uljanik Grupi neodrživo te da se za Uljanik treba naći dugoročno održiv model restrukturiranja koji će osigurati poslovanje bitno drukčije od sadašnjeg i koji će biti sukladan zakonodavstvu EU-a, domaćim zakonima. Naveo je da je s 31. ožujkom ove godine minus u poslovanju Uljanik grupe iznosio 575 milijuna kuna te podsjetio da je 13. srpnja EK-u “u neformalnoj komunikaciji” poslan, od Vlade neusvojen program restrukturiranja, koji se još razmatra, ali za koji je EK ocijenio da ima prevelik financijski udio države. Također se sumnja u financijsku sposobnost strateškog partnera da ga prati, dodao je. “Uprava je producirala je minuse, a kad program restrukturiranja bude održiv, Vlada će zauzeti stav”, rekao je.
Ministar financijska Zdravko Marić dodao je da se u slučaju krize Uljanik Grupe mora voditi računa i o javnim financijama. Izvijestio je da za nekoliko dana dospijeva kredit od 716 milijuna kuna za koji je Vlada u siječnju Uljaniku dala jamstvo i koji bi mogao biti protestiran. Pored toga, otkazivanje gradnje četiriju brodova otvara mogućnost protestiranja ukupno 70 milijuna eura jamstava. Kad bi se jedan od tih brodova i nastavio graditi, za što postoje izgledi, i za to treba osigurati potreban novac, dodao je.
Na sjednici su i IDS-ov gradonačelnik Pule Boris Miletić i istarski župan Valter Flego. “Znamo da je danas išla isplata plaće, kao i plaća za srpanj po modelu gdje su otpušteni depoziti Uljanika u HPB-u, za što je Vlada osigurala jamstvo. Pitanje je što se promijenilo od 13. kolovoza, kada je plaća kasnila, i je li bilo neophodno da ljudi Uljanika prolaze kroz agoniju i idu u štrajk”, upitao je Miletić. “Nedvosmisleno i jasno, naš je stav zadržati brodogradnju i radna mjesta”, naglasio je Flego i dodao kako od Vlade očekuje da stvori okvir za održivu brodogradnju koja će jamčiti održivost Uljanika, očuvanje radnih mjesta, tehničkih škola i fakulteta, izvoza i proizvodnje.
Uljanik je objavio da je račun tvrtke deblokiran, a tijekom posjeta Istarskoj županiji premijer Andrej Plenković rekao je u Pazinu da je danas počela isplata plaća za kolovoz. No radnici Uljanika i dalje su skeptični. Posjet Istarskoj županiji premijer Andrej Plenković počeo je u Pazinu, gdje se sastao sa županom Valterom Flegom, gradonačelnikom Renatom Krulčićem te predsjednikom Gradskog vijeća Davorom Slokovićem. Premijer je sudjelovao i na svečanoj sjednici Gradskog vijeća u povodu 75. obljetnice Pazinskih odluka o sjedinjenju Istre s domovinom Hrvatskom, javlja HRT.
