Počela je nova školska godina, za 74 škole po eksperimetalnom programu kurikularne reforme, no nisu sve učenike na klupama dočekali novi udžbenici. Brojni su kritičari na dugo najavljivanu Školu za život, manjkavu edukaciju nastavnika, nepripremljenost i HNS-ovu privatizaciju reforme. O svemu tome s ministricom znanosti i obrazovanja Blaženkom Divjak razgovarala je Andrea Barać u Intervjuu tjedna Media servisa.
Prvi dan ove školske godine neće ostati svima u lijepom sjećanju. Sigurno ne Eleni, djevojčici s posebnim potrebama koja je u jednoj zagrebačkoj školi ostala sama na hodniku jer joj nije dodijeljen nijedan razred. Ministrica Divjak žurno je reagirala.
“Mi smo jutros kontaktirali Grad i tražili smo da nam se očituju oko rješenja i ponudili smo pomoć ako treba. Mislim da je nedopustivo da se tavo nešto dogodi. Bez obzira tko je pogriješio, dijete je to koje mora biti u središtu našeg interesa i pažnje i mi smo tražili hitno rješavanje”
Dugoočekivana Škola Za život je krenula u eksperimentalnom obliku u 74 škole, no nisu pristigli svi potrebni udžbenici. Ministrica Divjak to ne naziva problemom, a na upit je li se natječaj za nakladnike mogao raspisati ranije i je li ju kontaktirao premijer Andrej Plenković, Divjak je odgovorila:
“Ne, ali ja mislim da to nije problem, nego jedna vrlo operativna stvar koju smo mi uspješno riješili. Jedan veliki nakladnik je udžbenike isporučio još prošli tjedan, mi očekujemo da će se preko 80 posto svih udžbenika naći u školama danas. Nije se moglo ranije napraviti. Mi smo imali godinu dana za pripremu, inače kad nismo u eksperimentalnom programu rijetko se dogodi da su prvi tjedan kompletirani svi udžbenici”
Zadnji put su se sastali prije godišnjih odmora i ističe da je premijer bio zadovoljan postognutim. No brojni su kritičari same reforme. Između ostaloga, komentari su da se radi o pukoj digitalizaciji i kozmetičkim izmjenama kurikuluma.
“Radimo po svemu onome što je bilo pripremljeno posljednjih nekoliko godina, po svoj dokumentaciji, svim okvirima i kurikulumima, ali samo u manjem obimu da vidimo kako to izgleda u provedbi. Kritike u ovom smislu ne stoje. Nije to nikakva digitalizacija, ali je ona nužna kako bismo sve što želimo promijeniti učinili brže, bolje i u skladu sa zahtjevima 21. stoljeća”
Odbacuje tvrdnje da su izostavljene međupredmetne teme poput građanskog odgoja i obrazovanja ili zdravstvenog odgoja, kao i da ne postoje okviri za rad s darovitom djecom i djecom s poteškoćama.
“Da ih nema, to su opet lažne vijesti. I u Zakonu postoje smjernice, a mi smo Zakon o odgoju i obrazovanju izmijenili u sedmom mjesecu kako bismo prepoznali smjernice za rad s djecom s teškoćama i s darovitima. U ovim edukacijama za učitelje posebno se radilo po temama rada s darovitima i djecom s teškoćama”
Eksperimentalni program obuhvaća 74 škole, no hoće li godinu dana biti dovoljno da sljedeće jeseni kurikularna reforma uđe u sve škole?
“Papir sve trpi, možete imati savršen projekt i najbolji su projekti koji se nikada ne izvedu i onda svi vjeruju da su savršeni, ali nitko ne bi provjerio kako bi funkcionirao u praksi. To je ono što mi nećemo. Mi želimo da u eksperimentalnom programu sve provjerimo i da te škole i te nastavnike koristimo kao edukatore za sve druge”
Iako od početka svog mandata tvrdi da reformu želi ograditi od bilo koje političke opcije, HNS kupi dosta političkih bodova. Na upit je li Ivan Vrdoljak najzaslužniji ili primjedba da privatizira reformu drži vodu, ministrica je odgovorila:
“Ne možemo ne priznati HNS-u da su nam dali priliku, otvorili prostor da reforma uđe i da su dali priliku struci. Mi u tom smislu nemamo nikakvih miješanja od strane HNS-a u naš posao. Zasluge u smislu otvaranja prostora, to je nešto što će naravno HNS kapitalizirati”
Na kraju se osvrnula i na optužbe Duje Bonaccija, zaposlenika Ministarstva već 10 godina koji tvrdi da godinu dana prima plaću, a ne radi ništa. Traži sporazumni otkaz, no ministrica mu ga ne želi dati.
“Treba pogledati tko je rekao, a onda što je rekao. Radi se o osobi koja je zatražila sporazumni raskid radnog odnosa. Mi samo sukladno proceduri zatražili dokumentaciju o poslovima i projektima na kojima je radio. Prvo dokumentaciju nije htio predati, a kada je preda utvrdilo se da je djelomična i postoje sumnje da nedostaju određena sredstva. Mi smo predali prijavu DORH-u i čekamo da se taj proces okonča. A on može otići kada god želi, to je njegovo pravo”
Bonacci tvrdi da ‘slobodno radno vrijeme’ koristi za otkrivanje afera pa je tako izjavio da 130 milijuna kuna državnog novca nije završilo u sanaciji Studentskog centra u Zagrebu, kao i da se to događalo pod okriljem Divjak.
“Optužba ne stoji. Ove godine nemamo ni kune za sanaciju SC-a. Tražili smo izvještaj o radu Sanacijskog vijeća i ravnatelja. Temeljem uvida u izvještaj smo ustanovili da je u prethodnom razdoblju bilo problema i dokumentaciju smo uputili DORH-u da istraži, jer nisam ja ili Ministarstvo istražitelj u tom smislu”
