Zadruge su biznis budućnosti

Zadruge su biznis budućnosti – poručili su zadrugari okupljeni na zagrebačkom Cvjetnom trgu. Ondje su prezentirali svoje proizvode iz svih krajeva Hrvatske, od Dalmacije do Slavonije. Zadružni način poslovanja postoji već nekoliko stoljeća, a danas djeluje oko 1.200 zadruga, jer je, kako kažu zaposleni, tako lakše i jeftinije.

Čobanac, slanina, čvarci, sir i kolači. Lako ih je pojesti, no iza njihove proizvodnje stoji puno rada. Ulaganja su ogromna, od kupnje zemljišta i strojeva do ambalaža i marketinga. Najbolje to znaju zadrugari i baš zato su udružili snage.

“Radi se o zadrugama u malim ruralnim sredinama gdje su ljudi upravo sačuvali život, danas svi pričaju o demografiji, zbog toga što su se udružili i proizvodili brendove i sačuvali sorte poput dingača, sorta plavac mali, također pošip”, kaže predsjednik Zadružnog saveza Dalmacije Lordan Ljubenko.

Lijepa je Hrvatska, ne samo zbog hrane i pića, nego i zbog stoljećima duge tradicije. Članice zadruge Etnoraj izrađuju autohtoni etno-nakit, a njihova Ana Bibić ističe: “Sudjelovali smo na tečaju europskog značaja Leonardo Da Vinci izrada i zaštita etno ogrlica tako da smo upoznati s ogrlicama Austrije, MaĐarske, Bugarske, Češke”.

No, zadrugari ističu – od ovoga se još uvijek ne može živjeti.

“Naše zadruge je temeljni proizvod plava šljiva, ove godine imamo stopostotnu štetu u voćnjacima od zime, nećemo imati naše proizvode pa smo se preorijentirali na neke druge koje smo došli prezentirati ovdje u Zagreb”, kazao je upravitelj zadruge Đardanka Renato Kovač.

Zadrugarima probleme stvaraju nekvalitetno definirani zakonski okviri, ali i skepticizam građana prema zajedničkoj proizvodnji.

“Hrvatska kao država nije prepoznala zadrugarstvo. U posljednjih 20-ak godina postoje pokušaji, ali jednostavno razvoj samog društva, tranzicijsko razdoblje nije prepoznalo zadrugu kao vrijednost”, upozorava Ljubenko.

Trenutno u Hrvatskoj postoji oko 1.200 zadruga koje čine 0,5 posto doprinosa BDP-u zemlje. Zadrugari žele više i bolje, a za cilj su postavili okruglih 10 posto.

“Zadruge nisu samo poljoprivredne, nisu samo obrtničke, već u zadrugama se mogu poslovno realizirati svi oni koji se žele udružiti s drugim ljudima sličnih uvjerenja, ciljeva, motivacija”, ističe Tomislav Klarić-Kukuz iz Hrvatskog centra za zadrugarstvo.

Na Međunarodni dan zadruga ovi ljudi žele povećati svijest o njihovom radu i promicati vlastiti uspjeh. Vjeruju kako je zadrugarstvo biznis budućnosti, piše N1.

Facebook Komentari