Godina župana Ivana Anušića, evo što se radi na zaustavljanju iseljavanja i koji je jedini recept za rezultat

Primopredaja dužnosti župana Osječko-baranjske županije dogodila se prije godinu dana, 12. lipnja 2017. godine, nakon Vaše izborene pobjede. Kakvo ste stanje zatekli u županijskoj upravi? Jesu li „kosturi iz ormara“ usporili početak mandata?

– Čin primopredaje obavljen je na obostrano korektan način i po uobičajenoj proceduri. Od bivše županijske uprave dobili smo izvješća o radu upravnih odjela, realiziranim i projektima u tijeku te financijskom i kadrovskom stanju. Odmah sam naglasio kako namjeravam realizirati sve što sam najavljivao u kampanji i u predizbornom programu, na čemu sam dobio povjerenje birača te da počinjemo raditi sada i odmah. Pozvao sam djelatnike, vijećnike i sve druge koji su na bilo koji način dio županijskog sustava, a žele raditi na dobrobit Županije, da nam se priključe u radu na konkretnim projektima koji donose i rezultate. Jasno sam poručio da sam otvoren za sve razgovore, ali zahtijevam korektan i kvalitetan rad. Najavio sam i prve poteze, a već 27. lipnja održana je konstituirajuća sjednica Županijske skupštine na kojoj je potvrđeno da vladajuću većinu čine vijećnici HDZ-a (24) te koalicija HDSSB-HSLS-ABU (4) i HNS-HSS-HSU (5), dok su u opoziciji vijećnici Kandidacijske liste grupa građana (9), SDP-a (6), Mosta (4) i Živog zida (3). Za predsjednika Županijske skupštine izabran je Dragan Vulin (tada HDSSB), a Ivica Čeme (HDZ) za potpredsjednika. Kasnije je bilo određenih pomaka u redovima vijećnika, no samo u jačanju vladajuće većine čime je omogućen potpuno stabilan rad ovog predstavničkog tijela.

O nekakvim drastičnim „kosturima“ ne možemo govoriti. Započete projekte i sve redovite aktivnosti Županije smo nastavili, a uočene probleme smo odmah rješavali te uvodili novosti prema našem programu. Nekoliko mjeseci bavili smo se i uspostavljanjem nove organizacije županijske uprave, i to prije svega kako bi omogućili brže, efikasnije i sustavno pristupanje poslu i realizaciji projekata, osobito na području korištenja europskih fondova, razvoja kontinentalnog turizma, jačanja ruralnog područja i ravnomjernog razvoja cijele županije. Potpuno smo otvorili komunikacijske putove prema svim općinama i gradovima, a najveća razlika očito se dogodila u komunikaciji s Vladom, ministarstvima i drugim državnim tijelima. Nema više „pokvarenih telefona“ nego stalni dijalog i suradnja na projektima.

Uz Vaše nove projekte, nastavili ste provođenje i projekata bivšeg saziva. Kako danas ocjenjujete pripremljenost istih i je li bilo problema u njihovoj realizaciji?

– Većina projekata koje smo zatekli je dobra i potrebna za razvoj Osječko-baranjske županije, međutim najveći problem kod mnogih od njih je što su projekti godinama tapkali na mjestu ili se presporo razvijali. To se može reći na primjer za Regionalni distribucijski centar za voće i povrće, I. Gimnaziju, Regionalni centar za gospodarenje otpadom Orlovnjak, ali i sustave navodnjavanja i Centar za autizam. Bez obzira na razloge, za mene je neprihvatljivo takvo odugovlačenje, pa smo nakon detaljne analize stanja imenovali radne timove, utvrdili obveze, odgovornosti, dinamiku i rokove za svaki projekt i – rezultati su evidentni već u prvoj godini našeg mandata u svakom od tih projekata. Naglašavam da smo u istom razdoblju postavili i provodimo niz potpuno novih projekta, od besplatne prehrane svih učenika osnovnih škola na području županije, čak i škola kojima Županije nije osnivač (20 osnovnih škola u Gradu Osijeku) do projekta sajamskog prostora u Osijeku. Osim toga, povećali smo izdvajanja za potpore gospodarstvu, poljoprivredi, vatrogasnim i drugim udrugama. Dakle, problemi su postojali, a bit će ih sigurno i ubuduće, no ne bježimo od njih niti ih odgađamo nego ih odmah nastojimo i rješavati.

Koji su danas najvažniji projekti za Osječko-baranjsku županiju te koji su rokovi za njihov početak i realizaciju? Iz kojih izvora se financiraju projekti?

– Uz već spomenute projekte u realizaciji i pripremi, posebnu pozornost dajemo projektima i programskim aktivnostima na području kontinentalnog turizma gdje su prošlih godina učinjeni značajni koraci, a nedostajao je sustavan pristup koji jamči kontinuiran rast i rezultate. Uz formiranje Upravnog odjela, već smo ostvarili i mnoge aktivnosti na povećanju vidljivosti naših turističkih potencijala. Veliki investicijski zahvati dogovoreni su i provode se na području prometa, od nastavka radova na autocesti Koridor 5c, održavanja i obnove ostalih cesta do projekata na području željezničkog, riječnog i zračnog prometa. Zaista je puno projekata, a u izvore financiranja tražimo prije svega u fondovima Europske unije koji su gotovo neiscrpni, no njihovo korištenje ovisi o našem znanju, inicijativama i kvalitetno pripremljenim projektima.

Veliki izvor novca za naše projekte mogu i trebaju biti i nacionalni fondovi. Upravo stoga prilikom posjeta i radnih sastanaka s čelnicima općina i gradova redovito naglašavam da moraju jačati svoje kadrove za pripremu projekata, a Županija je uvijek spremna i voljna pomoći savjetom, konkretnim radom na projektu, posredovanjem prema državnim institucijama, povezivanju s drugim partnerima, pa i financijski. Na primjer, do sada je bila praksa da se iz županijskog proračuna dodjeljuju potpore za kapitalne projekte, no kada se određeni iznos, ma koliko bio, podijeli na 42 jedinice lokalne samouprave onda svatko dobije simboličan iznos. Promijenio sam to i umjesto par tisuća kuna odobravanih gotovo svima, od sada će tijekom četverogodišnjeg mandata županijske uprave u svakoj jedinici lokalne samouprave znatnijim iznosom biti podržan jedan kapitalni projekt, naravno uz ostale potpore koje se preko javnih poziva iz županijskog proračuna dodjeljuju po ostalim osnovama.

U projekcijama i realizaciji investicija značajno je sudjelovanje fondova Europske unije.

– Osječko-baranjska županija je u samom vrhu u Hrvatskoj po broju apliciranih projekata i povučenim sredstvima, ali mogućnosti i potrebe još su veće, pa maksimalnu pozornost pridajemo ovom području. Naime, upravo povlačenjem sredstava EU moguće je potaknuti razvoj, i to osobito kada je riječ o sredstvima namijenjenim za razvoj zdravstva, socijalne skrbi, gospodarstva, poljoprivrede, energetske obnove i druge projekte od izuzetnog značaja za podizanje kvalitete života svih stanovnika. Vrijednost projekata za koje je Osječko-baranjska županija povukla sredstva iz EU fondova u 2017. i 2018. godini iznosi gotovo 500 milijuna kuna čime se ujedno omogućava pokretanje investicijskih ciklusa na području Županije. Među projektima se posebno ističu projekti energetske obnove 49 zgrada javnog sektora, 34 osnovne i 8 srednjih škola, zgrada Opće bolnice Našice, domova zdravlja te Doma za stare i nemoćne Osijek.

Uz Regionalnu razvojnu agenciju Slavonije i Baranje sada djeluje i Upravni odjel za investicije, razvojne projekte i fondove Europske unije Osječko-baranjske županije, a osnivamo i Javnu ustanovu jer su fondovi EU prioritet bez alternative za razvoj naše županije, kao i cijele Hrvatske. To uporno ponavljam jer želim da svi naši politički dužnosnici, ali i predstavnici udruga i ostali građani postanu svjesni da članstvom Hrvatske u Europskoj uniji baš ništa nam neće „pasti s neba“, dapače ukoliko budemo pasivni umjesto proaktivni možemo se dovesti u još teži položaj. Međutim, Europska unija uvažava samo konkretan rad i mi to možemo i moramo iskoristiti, a na raspolaganju sam doslovno neograničena sredstva, i to velikim dijelom bespovratna.

Kako se provodi Projekt Slavonija, Baranja i Srijem?

– Projekt Slavonija, Baranja i Srijem se provodi zaista uspješno. Prema zadnjim podacima od listopada 2016. godine do lipnja 2018. godine ugovoreni su projekti u vrijednosti 6.575.600.000 kuna, a od toga se 2.584.000.000 kuna odnosi na Osječko-baranjsku županiju. To je samo 30 posto planiranog projekta čija je ukupna vrijednost 18,75 milijardi kuna. Aktivnosti su gotovo svakodnevne, a kvartalno se redovito održavaju Koordinacija pet slavonskih župana i predsjednika Vlade Andreja Plenkovića te ministara na kojima se analizira učinjeno i određuje daljnja dinamika te naravno o svemu informira javnost. Konačni cilj je ostvarivanje gospodarskih pomaka koji će zaustaviti iseljavanje i povećati kvalitetu života u našoj Slavoniji, Baranji i Srijemu, a to je zaista uzvišeni cilj za čiju realizaciju ulažemo maksimalna znanja i trud, a zahvaljujem premijeru i Hrvatskoj vladi što su prihvatili ovaj projekt.

Razvoj kontinentalnog turizma je među prioritetnim projektima županijske uprave. Može li Osječko-baranjska županije postati vrhunska turistička destinacija koja privlači goste te donosi posao i prihode domaćem stanovništvu.

– Zbog jedinstvenih prirodnih, povijesnih, kulturnih, gastronomskih, vinskih, avanturističkih i drugih potencijala Osječko-baranjska županija je već sada privlačna i poželjna turistička destinacija, a upravo stvaramo sustav koji će ih prezentirati i promovirati u drugim područjima Hrvatske te diljem Europe i svijeta. Turizam se u našoj županiji, kao i u cijeloj Slavoniji i Baranji, bazirao na pojedinačnim inicijativama, a osnivanjem Upravnog odjela za kontinentalni turizam i sinergijskim povezivanjem svih dionika turističke djelatnosti, od iznajmljivača soba, kuća i kampova preko ugostitelja, proizvođača poljoprivrednih proizvoda, suvenira do aktivnosti turističkih zajednica, agencija, OPG-ova, vinskih podruma i ostalih djelatnika u turizmu nastojimo povezati naša prirodna i povijesna bogatstva sa ostalom turističkom ponudom koja će privući goste te ih učiniti zadovoljnim kako bi opet došli i preporučili nas. Stvaranje turističke destinacije nije jednostavno, međutim politikom osmišljenih koraka povećavamo vidljivost naše ponude, jačamo infrastrukturu, stvaramo brend i rezultat neće izostati. Na primjer, uz izravno sudjelovanje neposrednih aktera u turizmu i proizvođača autohtonih proizvoda nedavno smo promovirali našu županiju u Münchenu te odmah dobili odlične reakcije i potvrdu dolazaka njemačkih gostiju.

Sa svih strana dobivate priznanja da se Osječko-baranjska županija pokrenula, međutim činjenica je da je još uvijek izraženo iseljavanje. Što Županija može učiniti na tom planu?

– Ulaskom Hrvatske u EU otvorene su granice i omogućen je slobodan tijek radne snage, a naši ljudi odlaze i zbog nedostatka posla u Hrvatskoj i zbog traženja boljeg i plaćenijeg posla. Razloga odlazaka ima puno i ukoliko se taj val ne zaustavi nastat će velike i trajne posljedice za cijelu našu Domovinu. Neke od njih već se osjećaju, pa se tako na primjer osjeća nedostatak kadrova određenih struka, osobito kvalitetnih i stručnih radnika. Najveći problem je što odlaze cijele obitelji i mlade osobe koje su u punoj radnoj i životnoj snazi. Taj problem nije se dogodio preko noći i sigurno se ne može ni zaustaviti preko noći niti pojedinačnim aktivnostima. Međutim, ne mirimo se s time i ne sjedimo skrštenih ruku nego povlačimo konkretne poteze, a znamo da ako svatko na svom djelokrugu učini što može iz tog mozaika aktivnosti nastat će u rezultat. Upravo realizacijom projekata u gospodarstvu nastojimo omogućiti otvaranje novih radnih mjesta, ulaganjem u komunalnu i društvenu infrastrukturu podižemo opći standard življenja, a imamo i niz socijalnih i poticajnih mjera. Vjerom u sebe, svoj rad, inicijative i projekte, jačanjem optimizma te u suradnji s Vladom Republike Hrvatske i uz korištenje sredstava europskih fondova vjerujem da možemo uspjeti i na tom planu. Uostalom, za samo šest mjeseci pokrenuli smo projekt besplatne prehrane više od 18.000 učenika 70 osnovnih škola te vrijedan više od 17 milijuna kuna, rokove za izgradnju i opremanje Centra za autizam ubrzali smo za više od godinu dana, osigurali smo nastavak gradnje Koridora 5c u punom profilu autoceste kroz Baranju, kao i ostale projekte koji za našu Slavoniju, Baranju i Srijem život znače, pripremamo i niz drugih projekata, čak i na području geotermalnih izvora kojima ovo područje obiluje. Rad i upornost uvijek donose rezultat.

Facebook Komentari