Otvoreno: Mađarski kapital ulazi u Baranju

Tko preuzima velik dio hrvatske prehrambene industrije nagodbom dijela vjerovnika Agrokora? Slijede li dugotrajni sudski sporovi neizvjesnog ishoda – tek su neka od pitanja na koja smo u HRT-ovoj emisiji “Otvoreno” nastojali dobiti odgovore.

Irena Weber, zamjenica izvanrednog povjerenika za Agrokor, kazala je da je nagodba iznimno kompleksan dokument na kojemu se radilo šest mjeseci. Kao jednu od ključnih točaka navela je to da su se vjerovnici dogovorili o načinu priznavanja tražbina i alokaciji budućeg vlasništva u budućoj kompaniji. Bitan element je i način na koji će biti organizirana buduća grupa, što znači da će biti krovno društvo koje će u vlasništvu imati sve operativne kompanije i biti osnovano u RH sa sjedištem u Zagrebu. Kao sastavni dio nagodbe je dogovoren i popularno nazvan “roll-up” kredit koji je uzet prije oko godinu dana (milijardu i 600 milijuna kuna), kazala je.

Istaknula je da je Vijeće u dosadašnjem tijeku procesa pokazalo veliku osjetljivost za male dobavljače, fizičke osobe, obrte i to na način da su vjerovnici u potpunosti isplaćeni.

Na pitanje hoće li koncern ostati jedinstven ili će ga se raskomadati i prodavati dio po dio, Weber je kazala da ta odluka leži na budućim vlasnicima. Prosječni otpisi budućih vlasnika su na razini od 40% do 70% ili 80%. Velika većina budućih vlasnika su financijske institucije koje dosad nisu dobile niti kunu svog duga plaćenog u gotovini. Jedini način da ti vjerovnici dobiju povrat svog duga je rad na povećanju profitabilnosti i efikasnosti buduće kompanije. To apsolutno ne uključuje prodaju, komadanje, rasparčavanje društva – to znači ulaganje u rast prihoda i ulaganje u rast profitabilnosti, dodaje.

Tolušić: Pričamo o problemima, a ne shvaćamo koliko smo odlično prošli

Potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić kazao je da nema opasnosti da poljoprivredna zemljišta i izvori vode pređu u tuđe ruke. Kompanija Agrokor je do sada imala samo koncesiju na poljoprivredno zemljište određeni broj godina. Ta zemlja je i dalje državna. I dalje će biti državna kao što je bila i prije 10, 20 ili 50 godina, izjavio je.

Pričamo o problemima koji su se mogli dogoditi i ne shvaćamo koliko smo odlično prošli u svemu ovome. Podsjetio je i da u Agrokoru radi 60.000 ljudi. Ne bi to bio i toliko velik problem da se ne radi o “kremi” hrvatskog gospodarstva, dodao je i opet kazao da Vladi treba odati priznjanje na ovome procesu. Treba imati hrabrosti i dozu ludosti za ovako nešto. Treba odati priznanje i Martini Dalić i Andreju Plenkoviću i Marici Vidaković, kazao je Tolušić i naglasio da je prihvaćanjem nagodbe ovaj proces došao na polovicu te da slijedi – izglasavanje, potencijalne žalbe na Visokom trgovačkom sudu te implementacija.

Hrvatska zemlja je hrvatska zemlja, hrvatski izvori su i dalje hrvatski izvori. Kompanija se stabilizirala i posluje dobro. Vlada je dala zakonodavni okvir koji se pokazao odličnim, koji je potvrdio i Ustavni sud i koji je postao dio europske pravne stečevine i koji pokazuje da ovaj model funkcionira. Mislim da bi ovdje bio potpuni gospodarski kolaps da je situacija otišla u nekom drugim smjeru, izjavio je ministar Tolušić.

Vidaković: U odnosu na 2016. Konzum je danas u porastu 8%

Marica Vidaković, predstavnica dobavljača u Privremenom vjerovničkom vijeću, izjavila je da su svi dobavljači prije ovoga procesa morali kalkulirati koliko će dati robe i dodatno se izlagati u lancu opskrbe. U odnosu na 2016. godinu Konzum danas raste i postao je profitabilniji. U odnosu na tu godinu radi se o 8% rasta.

Hajduković: Nagodba bi se ionako dogodila. Problem je što se Belje priprema za prodaju Mađarima

Domagoj Hajduković, saborski zastupnik SDP-a, kazao je da bi se, prema njegovom mišljenju, nagodba svakako dogodila jer je to u interesu vjerovnika – da se nagode, dogovore i vide što će biti. Da nismo imali ovu epizodu s povjerenikom i “lex Agrokorom” koji bi bio rezultat, upitao je i odgovorio da bi ruske banke imale oko 20% udjela u vlasništvu Agrokora, a lešinarskih fondova ne bi bilo. Domaći dobavljači imali bi ostalo i ne bi bacili novce na konzultante. Kad je riječ o budućnosti Agrokora treba reći da je 47% u vlasništva banaka. Njima nije u interesu vlasništvo nego novac. Oni će svoj udio prodavati, a kome i kako – to ćemo vidjeti, kazao je.

Izjavio je i da se prije u kuloarima pričalo da se Belje priprema za prodaju mađarskim kupcima. Sada je to sasvim izvjesno – ako će se banke toga rješavati i ako postoji zainteresirani kupac koji je voljan platiti cijenu… Navodno postoje već logistički centri koji su spremni u Mohaču da bi preuzeli “brigu” za proizvode iz Baranje. Odlučivanje će prijeći negdje dalje, a ovdje će biti samo resursi koji će se iskorištavatim, kazao je Hajduković.

Tolušić: Telefonom smo nabavljali hranu za stoku. Sve krave i druga stoka bi pocrkala da nismo zvali

Potom se u razgovor ubacio ministar Tolušić koji je kazao da su prošlog travnja on i još pola Vlade telefonirali i nabavljali hranu za stoku u Belju. To je ono kad govorimo da bi i bez ovoga procesa bilo sve super. Kako bi bilo super, a pocrkale bi sve krave i stoka koja je tamo. To je bila ta idilična situacija o kojoj priča Hajduković, kazao je.

Ivanov pozvala bogate Hrvate da kupe dionice Agrokora

Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu kazala je da će priča o Agrokoru trajati još 30 godina. Bit će još more sudskih procesa. “Lex Agrokor” se morao donijeti i moralo se reagirati ovako kako se ragiralo. Ako u datom momentu ne reagirate, imat ćete puno veće štete nego što su svi ti sudski procesi koji će se kasnije javiti. Prema mom mišljenju napravljeno je više koristi nego štete. Što se tiče malih dioničara oni znaju da su zadnji u redu naplate.

Što se tiče vlasništva – svi bi mi voljeli da su sva poduzeća Agrokora ostala u hrvatskim rukama. Svi znamo da kada poduzeće dođe u vlasništvo stranog kapitala da taj strani kapital može biti prijateljski naklonjen u smislu da to poduzeće razvija proizvodnju da zadrži radna mjesta, a isto tako može rezultirati uništenjem, može jedan proizvodni pogon biti pretvoren u skladište. To su rizici koji postoje, kazala je Ivanov.

Ustvrdila je da će vlasnik uvijek pronaći svoj interes, bio on Rus ili Hrvat. Previše je tu politike, domaće i strane, previše je uplitanja u privatni sektor. Nemaju se što miješati . U komentarima veleposlanika ne vidim prijetnje, ali moram naglasiti da niti jedna banka koja je sada vlasnik neće zadržati to vlasništvo. A prve će prodati udjele hrvatske banke, kazala je.

Vidaković je oponirala kako su vjerovnici postigli konsenzus da će angažirati profesionalne menadžmente koji će upravljati kompanijama, no Ivanov je dodala da bankarske kuće imaju ograničenja koliko mogu vladati kompanijama. Pozvala je bogate Hrvate da kupe dionice Agrokora.

Jurčić: Iduće godine konsolidacija, ali 2020. godine doći će do prodaja

Kad se donio „lex Agrokor“, što je bilo dobro kako se sve ne bi urušilo, trebalo je napisati da sva potraživanja ne dolaze istodobno na naplatu. Dobro je da je nagodba postignuta, vjerujem da će je Trgovački sud prihvatiti, izjavio je Ljubo Jurčić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista i nastavio s prognozom: Iduće godine slijedi konsolidacija s vjerovnicima koji su sada dioničari i koji nisu zainteresirani da zadrže vlasništvo. Već 2020. godine doći će do prodaja.

Sigurno postoje zainteresirani za određene dijelove Agrokora. Poslije nagodbe Vlada više neće moći utjecati, ali će biti izazov raditi strategiju razvoja hrvatske poljoprivredne industrije. Iako je ekonomski svejedno tko je vlasnik, makroekonomski nije. Od 1993. bilo je 43 milijarde eura stranih ulaganja, a ti su investitori iznijeli po različitim osnovama 21 milijardu. Od 2000. godine, od kada se računa po novom standardu, na različite načine iznešeno je 40 milijardi iz Hrvatske, a njihova imovina i dalje ostaje u vlasništvu. Nije nevažno tko je vlasnik. Sve zemlje moraju paziti odnose između domaćeg i nacionalnog proizvoda, izjavio je Ljubo Jurčić.

Ministar Tolušić istaknuo je da je država je u konačnici dobila. Bilo bi strašno da je bilo drugačije. Kad govorimo o hrvatskom vlasništvu, imali smo hrvatskog vlasnika – Ivicu Todorića! Svi su se pravili neuki 5-10-15 godina. Ova Vlada je došla ni kriva ni dužna – i zatekla što je zatekla. Agrokor nije plaćao 300 dana ni 2015. Ni 2016. Stvarao je paralelni sustav financiranja… i svi su se pravili da to ne vide. Uspjeli smo iznijeti najbolje moguće i rekao bih, spasili cijelo gospodarstvo, kazao je.

Facebook Komentari