Nakon što je krajem prošlog mjeseca njemački europski zastupnik Sven Schulze (CDU) ponovno aktualizirao odranije poznati zahtjev određenih političkih struja da se njemački dječji doplatak za strane radnike sravni s istoznačnim primanjima u njihovim matičnim zemljama, u strahu su i mnogi radnici iz Hrvatske.
Jer razlika između njemačkog i hrvatskog doplatka je – ogromna.
“Teško je objasniti što bi mojoj obitelji značilo da nam Njemačka ukine državni doplatak za djecu, jer ni sam ne znam kako bismo podnijeli takav udarac” – rekao je za Deutsche Welle Dalibor iz Nove Gradiške, građevinarac koji nešto više od godinu dana radi za jednu firmu u Oberhausenu, a kod kuće je radio na održavanju cesta. On i njegova supruga imaju troje djece za koje primaju, redom: 195 plus 200 plus 205 eura mjesečno.
“Poznato mi je da neki doslovno izmišljaju svašta o sebi, čak i krivotvore da imaju djecu, no to bi ipak bilo moguće primjereno službeno regulirati. A sve više naših dolazi, evo i meni su se u međuvremenu pridružila oba brata s obiteljima, a sad i kum ide po svoju djecu. Ma, ne znam tko će uopće ostati dolje”, dodaje Dalibor.
Naglašava ipak da ljudi uglavnom vjeruju kako je to još daleko od realizacije, nasreću, jer je i ranije takva inicijativa u više navrata bivala osujećena.
Zasad je dječji doplatak ipak preveliki zalogaj za čuvare ekskluzivnog zapadnjačkog interesa, a i istočne zemlje žilavo brane to pravo. Ne zato što bi tako grčevito inzistirale na principijelnoj zaštiti jednakosti među svima koji žive i rade na istome mjestu, nego primarno zato što ne žele pretrpjeti nagli žestoki udar na vlastitu socijalnu sliku, imajući na umu koliko njihovim sunarodnjacima znače doznake iz inozemstva. Osim toga, treba znati da kudikamo veće slobode kretanja i jednakog djelovanja te zaštitu po Europskoj uniji danas uživaju kapital, robe i ideje, negoli radnici čija prava i dalje nisu svugdje ista, što zna izazvati političke razmirice između istočnog i zapadnog dijela kontinentalnog saveza.
Zbog raznih spoznaja na tome sličnom tragu, hrvatski eurozastupnik Jozo Radoš (HNS) ne slaže se s kolegom Svenom Schulzeom.
“Budući da su svi strani radnici iz ostalih država članica EU u Njemačkoj u istoj mjeri kao i domaći radnici obveznici njemačkog poreznog zakona”, tumači on za DW, „imaju pravo i na jednak pristup socijalnim fondovima. Štoviše, smatram da EU treba imati jedinstveno zajedničko tržište rada i jednaka prava svih radnika u svim državama članicama”, piše Deutsche Welle.
