Ekstrem za ekstremom samo se niže,
kamo li nam to klima kliže?
Je li možda smak svijeta sve bliže?!
Meteorološki ekstremi i rekordi mnogim su razgovorima siže,
pa i modnim – većini žena kao da je sve češća odjeća negliže.
Vlage je napretek i temperatura se zraka gotovo stalo diže,
i turisti i domaći već odavno u toplo more “biže”.
Na kopnu pak mnogokoji diše na “škrge” i samo po hladovini polako gmiže,
a zbog proljetne kišurine u Kninu neki već razmišljaju o uzgoju riže.
No, za one kojima nije do rime – evo još neke informacije pobliže.
Nakon ekstremno toplog travnja, većinom čak i rekordnog, i svibanj je u mnogim mjestima kojegdje po Hrvatskoj bio takav, premda podaci postoje i stotinjak godina. Na Hvaru čak 160. U Kninu pak nije “pao” temperaturni rekord, ali je oborinski. Čak 218 litara kiše po četvornome metru. Istodobno ponegdje vlada suša, osobito u Gorskome kotaru i istočnoj Hrvatskoj, pa i dijelu središnje. Zamjetnije promjene neće biti ni početkom lipnja – iznadprosječna toplina posvuda, a kiša samo mjestimična, uglavnom u obliku pljuskova praćenih grmljavinom, gdjegod i olujnim nevremenom s tučom.
Svibanj – većinom ekstremno topao, te od sušnog i ekstremno kišnog
Premda se svi podaci tek trebaju prikupiti i analizirati, već sada se može tvrditi kako će klimatolozi DHMZ-a svibanj ocijeniti većinom “ekstremno toplim”, ponegdje i “vrlo toplim”, a ocjene za oborinu bit će od “sušno” u primjerice Osijeku, Ogulinu i Bjelovaru do “ekstremno kišno” u Kninu. Srednja mjesečna temperatura zraka bila je viša od prosjeka većinom od 2 do 4 °C, a ukupna mjesečna količina oborine, prema trenutačno dostupnim podacima, bila je od dvadesetak litara u Komiži i Osijeku, do čak rekordnih 218 litara u Kninu, što je novi svibanjski rekord. Dosadašnji je bio iz 1978. godine – 194 litre.
Zanimljivo je spomenuti kako je u mnogim mjestima srednja svibanjska temperatura zraka bila viša čak i od prosječne lipanjske, i to ne samo u odnosu na “hladnije” prosjeke iz razdoblja 1961. – 1990. nego i iz novijeg, toplijeg klimatološkog razdoblja, od 1981. do 2010. godne.
Također, novi rekordi u srednjoj svibanjskoj temperaturi zraka postignuti u Daruvaru, Slavonskome Brodu, Zagreb-Maksimiru, Rijeci, Senju, Rabu, Zadru, Hvaru i Dubrovniku, vjerojatno i još ponegdje, pri čemu valja istaknuti, zbog dugog niza podataka – još od 1899. godine – Osijek, gdje je ove godine ponovljen rekord iz 2003., te osobito Hvar, gdje je ovogodišnji svibanj topliji od svih dosadašnjih još od 1858. godine.
Proljeće – većinom ekstremno toplo, te od normalno do ekstremno kišno
Unatoč mjestimičnom negativnom odstupanju od prosječne temperature u ožujku, zahvaljujući travnju i svibnju – i cijelo će proljeće u većini Hrvatske dobiti klimatološku ocjenu “ekstremno toplo”, ponegdje i “vrlo toplo”, te za oborinu – “normalno” u primjerice Osijeku, Zagrebu i Dubrovniku, “kišno” u Rijeci i Splitu, “vrlo kišno” u Gospiću te vjerojatno “ekstremno kišno” u Kninu.
Ljeto – iznadprosječno toplo i većinom sušno?
Stručnjaci DHMZ-a objavili su najnoviju prognozu za ljeto u koju naizgled ne bi trebalo sumnjati – “iznadprosječno toplo uz veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze”, uz moguće toplinske valove koji mogu djelovati na zdravlje, ali i napomenu: “mogući su prodori hladnog zraka, odnosno kraća razdoblja s temperaturom oko ili nižom od uobičajene za ljeto.” A za prognozu sezonske količine oborine posebno se ističe: “puno je složenija od one za temperaturu, pa je i pouzdanost manja…”
Ipak, valja podsjetiti kako su nam dugoročne prognoze ove godine ponudile kojekakva iznenađenja, nekima i razočarenja. I za onu hladnoću veljače, kao i za ekstremnu, pa i rekordnu toplinu travnja i svibnja vjerojatnost ostvarenja bila je vrlo mala, čak i u prognozama za samo mjesec unaprijed, ali je stvarnost pokazala kako se ove godine i malo vjerojatne prognoze ostvaruju. Znači li to da ovo ljeto neće biti iznadprosječno toplo? E to bi tek bio iznenađenje. Još i veće od do sada spomenutih jer najnoviji izračuni, za razliku od prošlih, upućuju na znatno veću vjerojatnost iznadprosječnosti, i to zamjetnijeg odstupanja. Stoga bi početne prognoze “blažeg” ljeta od prošloga mogle “pasti u vodu”. U figurativnom smislu, a možda ponegdje i u onu od obilnih pljuskova, kakvi su pridonijeli i rekordno kišovitom svibnju u Kninu.
Ali naravno, ne smije se zaboraviti kako je sve ovo prognoza! Kad bi se već sada sa sigurnošću znalo – bila bi dijagnoza!, piše HRT-ov Zoran Vakula.
