Nagomilani dugovi zdravstva tempirana su bomba za javne financije te je izgledno da zdravstveni sustav čeka još jedna sanacija, kao i da će se proračunski rashodi u idućem razdoblju zbog toga povećati.
Proizlazi to iz nalaza Državne revizije među kojima krunsko mjesto svakako pripada Godišnjem izvještaju o izvršenju državnog proračuna za 2017. godinu.
Državna je revizija analizirala i knjige zdravstvenih ustanova. Preciznije, pod povećalom državnih revizora našlo se 12 kliničkih ustanova, 20 općih bolnica, 15 specijalnih bolnica i dvije poliklinike. Revizijom je utvrđeno da su ukupne obveze 49 zdravstvenih ustanova krajem 2016. iznosile više od 4,8 milijardi kuna, a da su krajem prošle godine bile samo stotinjak milijuna kuna manje te su iznosile oko 4,7 milijardi.
Samo je deset zdravstvenih ustanova dobilo bezuvjetno mišljenje Revizije, a čak 39 uvjetno mišljenje.
“Revizijom zdravstvenih ustanova došli smo do zaključka da bi se rashodi državnog proračuna u idućim razdobljima mogli povećati baš zbog povećanih obveza zdravstvenih ustanova”, rekla je Biserka Čoh Mikulec, pomoćnica glavnog državnog revizora.
Samo uvjetno mišljenje državni su revizori dali i Godišnjem izvještaju o izvršenju državnog proračuna za prošlu godinu, u kojem su utvrđene određene nepravilnosti i propusti u evidentiranju pojedinih događaja.
“Znatan dio naših preporuka iz prošlih revizija se provodi i proračun je postao transparentniji. Državni proračun je 2017. zaključio s deficitom od oko 2,3 mlrd. kuna, a ukupan dug državnog proračuna na koncu godine iznosio je oko 231 mlrd. kuna. No, ako tome dodamo jamstva koja su dana, ukupan dug je 287,6 mlrd. kuna”, ocijenila je Čoh Mikulec, piše Jutarnji list.
