Nakon što su se ospice pojavile u Srbiji i Sloveniji, iz Sveučilišne bolnice u Mostaru potvrđen je prvi takav slučaj kod dječaka na području BiH. Iz Klinike za infektivne bolesti “Fran Mihaljević” potvrđeno je da u Hrvatskoj do sada nema nijednog oboljelog.
Međutim, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, opasnost od pojave ospica postoji i u našoj zemlji, no nije svugdje ista – najslabija procijepljenost je u Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. ‘Ono što smo govorili prije sad kuca na naša vrata. Slaba procijepljenost i strah roditelja od cijepljenja zapravo ugrožava živote i njihove i djece drugih. Zato šaljem poruku roditeljima – cijepite svoju djecu, čuvajte svoju i tuđu djecu’, poručio je ministar zdravstva Milan Kujundžić.
Prof. dr. Goran Tešović, pročelnik Zavoda za infektivne bolesti djece na Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, je rekao da mogućnost ulaska bolesti u našu populaciju postoji. ‘Mi smo prije tri godine imali jednu manju epidemiju ospica s nekih 250 oboljelih kada je stanje procijepljenosti na državnoj razini bilo puno bolje nego sada.Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2016. cijepni obuhvat je 89,7 posto. Prema tome mogućnost importa bolesti je realna posebice jer je u našem neposrednom susjedstvu posljednjih nekoliko mjeseci zabilježeno nekoliko velikih epidemija’.
Istaknuo je i da ne postoje bolja i lošija cjepiva. ‘Mi smo zemlja EU-a prema tome i na našem području vrijedi regulativa koja se primjenjuje i na području EU-a. Cijeli zapadni svijet cijepi se cjepivima koja proizvode 2-3 farmaceutske industrije. To su sve ista cjepiva’, rekao je i naglasio da nismo u drugoj kategoriji.
Prim. dr. Darko Richter, specijalist pedijatrije i uži specijalist pedijatrijske alergologije i kliničke imunologije u KBC-u Zagreb smatra da bi za one koji namjerno izbjegavaju cijepiti djecu trebalo uvesti obvezno dopunsko osiguranje. Predložio je i da se na razini države stvori jedan odštetni fond u koji bi proizvođači cjepiva odvajali pola ili jednu kunu na svako prodano cjepivo. ‘Po mom proračunu skupilo bi se milijun i pol kuna godišnje i stoga bi se moglo namirivati eventualno nekakva štetna posljedica koja bi se mogla racionalno argumentirano povezati s cjepivom’, javlja HRT.
