Dok u Hrvatskoj većina reformi zapinje i svodi se tek na puko ponavljanje obećanja, u Finskoj neki posve drugačiji život . Iako i njih muči sve manje rođene djece, puno su brži u rješavanju tog problema.
Finska broji oko pet i pol milijuna stanovnika. Nekad se iz nje masovno iseljavalo u Švedsku, no danas imaju drugi problem, rađa se sve manje djece. Zato država čini sve da poveća natalitet. Jedna od mjera je takozvana kutija za novorođenčad.
Bodiji, čarapice, posteljina. Sve to svaka obitelj dobije pri rođenju svakog djeteta. Ni kutija se ne baca, nego se ona koristi kao krevetić. Roditelj koji ode na porodiljni cijelo vrijeme prima punu plaću.
Prosječna je plaća oko 22.000 kuna. No, troškovi života nisu mali.
Stanarina se kreće od 4000 do 6000 kuna. Kvadrat stana u strogom centru plaća se i do 111.000 kuna. U ostalim dijelovima zemlje kreću se oko 45.000 kuna.
“Dosta je dobro usklađeno s našim primanjima. Mogu si priuštiti sve što trebam sa svojom plaćom”, govori Serina.
Osam je posto nezaposlenih. Eksperimentiraju i s temeljnim dohotkom. Ideja je da svaki građanin, bez obzira na to ima li posao ili nema, prima oko 4000 tisuće kuna. Dvije tisuće Finaca trenutačno prima taj novac kako bi se vidjelo funkcionira li to ili ne. Rezultati se čekaju.
“Na tu ideju se došlo zato što je dosta ljudi primalo nekoliko vrsta pomoći. Recimo, neki su primali naknadu zbog nezaposlenosti i pomoć za stanarinu, a neki su uz sve to primali pomoć povezanu s bolešću. Htjelo se da sve to bude u jednoj pomoći da se pojednostavni”, objašnjava Johanna Lammi-Taskula iz Instituta za zdravlje i socijalni sustav.
Ono na što će se Finci, posebno poduzetnici, požaliti su visoki porezi i težak pronalazak kapitala.
“Imamo dobre tehnološke start-upove, ali ih je jako teško dignuti na nacionalnu razinu i naći kapital za njih u Finskoj. To je najteži dio”, govori poduzetnik Samo Hietanen.
Razvoj tehnologija vide kao svoj adut. Automobila je malo jer najčešće koriste javni prijevoz i bicikl. Oni koji posjeduju automobil, sve više okreću električnima, čak im i autobusi voze bez vozača.
Kada postoji problem u gradu, rješenje se ne traži u inozemstvu, prednost ima finska pamet.
“Male kompanije, posebice start-upovi su pozvani da pokažu što imaju i na čemu rade. Kompanije dobiju povratnu informaciju o onome na čemu rade, a stanovnici mogu sudjelovati u tome kako će izgledati i funkcionirati četvrt u kojoj žive”, govori Semi Sahala, menadžer projekta pametne mobilnosti.
Razvijaju potpuno novi sustav gospodarenja otpadom. Pod zemljom su kilometarske cijevi. Kada se kante napune do vrha, cijevi po principu vakuuma povuku smeće koje putuje pod zemljom i usmjerava se prema mjestu gdje je odlagalište.
“Takav način rada sreže broj kamiona koji po gradu odvoze smeće. Takav, centralni sustav, pokazao se kao jako dobar”, govori Sahala.
Helsinki žele učiniti najfunkcionalnijim gradom na svijetu, i na dobrom su putu, piše dnevnik.hr.
