Ustavnopravni stručnjak Mato Palić malo je iznenađen količinom neznanja u večerašnjem Otvorenom HRT-a

Ustavnopravni stručnjak Mato Palić reagirao je nakon večerašnje emisije Otvoreno na HRT-u.

Gledao sam Otvoreno…tema koja mi je vrlo zanimljiva i tiče se aktualnih referendumskih inicijativa.

Ono što su neki izgovorili samo pokazuje količinu neznanja i što je najgore ignoriranja ustavnih i zakonskih normi. Krenimo nekim redom. Zastupnik SDP-a ne vidi ništa sporno u tome što je gradonačelnik Rijeke prekršio Ustav Republike Hrvatske, Zakon o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Opravdanje za kršenje Ustava i zakona je činjenica da se netko (čitaj gradonačelnik) ne slaže s sadržajem referendumskog pitanja. On osobni stav pretpostavlja Ustavu i zakonu, zloupotrebljava svoj položaj i onemogućava (ukoliko je točno da se pet dana nisu mogli prikupljati potpisi) normalnu demokratsku proceduru. Zastupnik SDP-a kaže da bi i on isto napravio na njegovom mjestu.

Prisegnuo na Ustav kad je Hrvatski sabor konstituiran, ali ga to baš i ne zanima jer se s nečim politički ne slaže.

Ministar u Vladi ne vidi nešto sporno jako u grandonačelnikovom postupku pa bih mu skrenuo pozornost kako u Zakonu u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi postoji dio koji se odnosi na nadzor zakonitosti rada i općih akata.

Onda netko reče kako se elektroničko glasanje ne može primijeniti u odnosu na birače s prebivalištem izvan Republike Hrvatske jer oni po Ustavu moraju glasati u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništva.

Stav je pogrešan. Radi se o ustavotvornom referendumu. Ustavnom normom se može promijeniti ranija ustavna norma. Lex posterior derogat leg priori.
Naposljetku, predstavljanje nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru u posebnoj izbornoj jedinici nije temeljno pravo.

Temeljna prava su, prema praksi Ustavnog suda, one norme koje su obuhvaćene cjelinom koja u Ustavu RH nosi naziv Osobne i političke prava i slobode. Suprotan stav bi značio da se temeljna prava nacionalnih manjina ne ostvaruju o onim državama koje nemaju posebnu izbornu jedinicu. Manjine imaju pravo na predstavljanje. Ono je na drugačiji način uređeno na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini nego na središnjoj.

Pripadnici nacionalnih manjina kad sudjeluju na izborima za Hrvatski sabor imaju ˝potencijal općeg glasa˝ (iz jedne odluke Ustavnog suda). Opći glas je onaj koji se daje u jednoj od deset izbornih jedinica.

Bilo je vjerojatno još toga, ali nije se lako svega ni sjetiti, kaže Palić.

Burno Otvoreno, Zekanović protiv svih u studiju: Postoji još jedna Hrvatska i vi njoj ne pripadate

Facebook Komentari