DOKUMENTI Trgovački sud odbio zahtjeve Francka i Kraša koji se pobunio protiv dogovora Bandića i Peruška

Trgovački sud odbio je zahtjeve Francka i Kraša.

Krašu je smetao dogovor Fabrisa Peruška i Milana Bandića, a Franck privremenu mjeru radi osiguranja novčane tražbine protiv protivnika osiguranja – privremenog vjerovničkog vijeća.

R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E

Trgovački sud u Zagrebu po sucu pojedincu Nevenki Siladi Rstić u postupku izvanredne uprave nad dužnikom AGROKOR koncern za upravljanje društvima, proizvodnju i trgovinu poljoprivrednim proizvodima, dioničko društvo Zagreb (Grad Zagreb) Marjana Čavića 1, OIB:05937759187 i njegovim ovisnim i povezanim društvima, povodom prijedloga predlagatelja osiguranja FRANCK – prehrambena industrija, dioničko društvo, Zagreb, Vodovodna 20, OIB:07676693758, kojeg zastupa Vladimir A. Batarelo, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Batarelo, Dvojković, Vuchetic iz Zagreba, Ulica Milana Amruša 19 za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine prema protivniku osiguranja: privremenog vjerovničkog vijeća podredno članova privremenog vjerovničkog vijeća AGROKORA d. d. dana 14. svibnja 2018. godine

r i j e š i o j e

I. Odbija se kao neosnovan zahtjev vjerovnika – predlagatelja osiguranja FRANCK – prehrambena industrija, dioničko društvo, Zagreb, Vodovodna 20, OIB 07676693758 od 27. travnja 2018. kojim traži da ovaj sud privremenom vjerovničkom vijeću podredno članovima privremenog vjerovničkog vijeća prizna svojstvo stranke s pravnim učinkom u izvanparničnom postupku, postupku izvanredne uprave nad dužnikom AGROKOR koncern za upravljanje društvima, proizvodnju i trgovinu poljoprivrednim proizvodima, dioničko društvo Zagreb (Grad Zagreb) Marjana Čavića 1, OIB 05937759187 i njegovim ovisnim i povezanim društvima.

II. Odbacuje se kao nedopušten prijedlog predlagatelja osiguranja FRANCK – prehrambena industrija, dioničko društvo, Zagreb, Vodovodna 20, OIB 07676693758 podnesen ovome sudu dana 27. travnja 2018. godine, za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine protiv protivnika osiguranja – privremenog vjerovničkog vijeća, podredno članova privremenog vjerovničkog vijeća kojim predlagatelj osiguranja traži da ovaj sud naloži navedenim “da se do završetka postupka izvanredne uprave i namirenja predlagatelja osiguranja suzdrže od:

1. davanja suglasnosti izvanrednom povjereniku sukladno članku 12 stavak 8 ZPIU za donošenje odluka odnosno poduzimanje radnji s ciljem raspolaganja i/ili otuđenja nekretnina, tražbina, žigova i sve druge imovine društva Roto Dinamic d.o.o., povećanje temeljnog kapitala društva Roto Dinamic d.o.o. unosom tražbina kao i za raspolaganje poslovnim udjelima društva Roto Dinamic d.o.o. uz zabilježbu zabrane u knjigu poslovnih udjela, a po potrebi i u sudskom upisniku zbog zaštite prava na namirenje svoje tražbine osigurane založnim pravom na poslovnim udjelima društva Roto Dinamic d.o.o.;
2. davanja suglasnosti sukladno članku 39 stavak 1 ZPIU ako bi se zbog preuzimanja novog zaduženja opteretila ili na drugi način umanjila imovina društva Roto Dinamic d.o.o. ili poslovni udjeli društva Roto Dinamic d.o.o. kao sredstva osiguranja ili umanjila mogućnost naplate tražbine predlagatelja; i
3. davanja suglasnosti sukladno članku 19 stavak 2 ZPIU na konačni tekst nagodbe, ako tekst nagodbe uključuje odredbe o raspolaganju ili prijenosom imovine društva Roto Dinamic d.o.o. na zrcalno društvo.”

Obrazloženje

U postupku izvanredne uprave nad dužnikom AGROKOR koncern za upravljanje društvima, proizvodnju i trgovinu poljoprivrednim proizvodima, dioničko društvo Zagreb (Grad Zagreb) Marjana Čavića 1, OIB 05937759187 i njegovim ovisnim i povezanim društvima vjerovnik FRANCK d. d. Zagreb, kao predlagatelj osiguranja podnosi ovome sudu prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine, sadržaja kao u izreci ovog rješenja, protiv privremenog vjerovničkog vijeća, podredno članova privremenog vjerovničkog vijeća.
Predlagatelj navodi da prijedlog podnosi temeljem odredbe čl. 343 i 344 Ovršnog zakona (NN 112/12 do 73/17), da ima novčanu tražbinu prema dužniku u iznosu od 568.116.000,00 kuna koja je osigurana razlučnim pravom prema društvu JAMNICA d. d. temeljem solemniziranog ugovora o zasnivanju založnog prava na poslovnim udjelima od 20. veljače 2017. godine, konkretno na poslovnim udjelima koje JAMNICA d. d. drži u društvu ROTO DINAMIC d.o.o.; smatra da će bez predložene privremene mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine predlagatelja osiguranja, budući da je iz nacrta dokumenta (neobvezujuća izjava podrške “ključnim elementima” nagodbe saznao da se ključna imovina “insolventnih hrvatskih ovisnih društava” prenosi na mjerodavna zrcalna Nova hrvatska ovisna društva kao poslovne cjeline, čime da je ostavljena mogućnosti arbitrarnog i netransparentnog procjenjivanja pojedinih dijelova imovine te diskrecijsko prenošenje imovine na pojedina nova uspostavljena društva prema izloženom EPM modelu, a da je svrha tog prijenosa izričito navedena – osigurati nastavak poslovanja nakon Nagodbe bez naslijeđenih obveza na način da se uklone založna prava: “postojeći vanjski dioničari/članovi grupe Agrokor, založna prava na udjelima/dionicama i repo potraživanja su uklonjena ili su izgubila prava……” te stoga privremenom mjerom traži da se privremeno vjerovničko vijeće odnosno njegovi članovi suzdrže od davanja suglasnosti kako je to navedeno u točci II. izreke rješenja.
Predlagatelj traži i da se protivnicima osiguranja najprije prizna stranačka sposobnost obrazlažući da je privremeno vjerovničko vijeće nesporno skupina osoba (vjerovnika) u postupku izvanredne uprave udruženih radi ostvarivanja izvjesnih imovinsko pravnih ciljeva – namirenja tražbina vjerovnika, te je uključeno i sudjeluje u prometu roba i usluga na način da daje suglasnost na raspolaganje imovinom, da je ovlašteno davati izjave volje (suglasnosti) koja proizvode pravne učinke isto kao i drugi subjekti koji imaju pravnu sposobnost što znači da upravo postojanje navedenih okolnosti predstavlja pretpostavku za priznavanje stranačke sposobnosti. Isto traži i za članove privremenog vjerovničkog vijeća.
Odredba čl. 77 st. 3 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08 – ISPR., 57/11, 148/11 – proč. tekst, 25/13) koja se u ovom slučaju primjenjuje temeljem odredbe čl. 10 Stečajnog zakona (NN71/15 i 104/17) i odredbe čl. 8 ZPIUTD, propisuje da parnični sud može iznimno, s pravnim učinkom u određenoj parnici, priznati svojstvo stranke i onim oblicima udruživanja koji nemaju stranačku sposobnost prema odredbama st. 1 i 2. tog članka ako utvrdi da, s obzirom na predmet spora, u suštini udovoljavaju bitnim uvjetima za stjecanje stranačke sposobnosti, a osobito ako raspolažu imovinom na kojoj se može provesti ovrha (ius standi in iudicio) .
Ovaj sud smatra da protivnici osiguranja navedeni u izreci ovog rješenja nemaju svojstvo stranke u ovom izvanparničnom postupku izvanredne uprave a niti im sud temeljem navedenih odredbi to svojstvo rješenjem može dati. Njihov status, uloga, prava, obveze i odgovornosti propisane su odredbama ZPIUTD-a. Glava III. ZPIUTD-a navodi nadležna tijela u postupku izvanredne uprave. To su: 1. sud, 2. izvanredni povjerenik, 3. savjetodavno tijelo i 4. vjerovničko vijeće. Privremeno vjerovničko vijeće kojem se predlaže dati svojstvo stranke u postupku, osnovano je odlukom suda na prijedlog izvanrednog povjerenika radi zaštite interesa vjerovnika. Isto ima prava ovlasti i obveze određene Zakonom za vjerovničko vijeće sve dok isto ne bude uredno osnovano (čl. 31 st. 1, 2, 5 i 6 ZPIUTD).
Osobe određene kao članovi privremenog vjerovničkog vijeća su predstavljeni u privremenom vjerovničkom vijeću putem osoba ovlaštenih za zastupanje ili posebno imenovanih punomoćnika a obvezni su savjesno i s pažnjom dobrom gospodarstvenika obavljati svoju dužnost u istom (čl. 31 st. 4 ZPIUTD). Vjerovničko vijeće ( a do njegovog osnivanja – privremeno vjerovničko vijeće) u ime vjerovnika daje suglasnost izvanrednom povjereniku za nova zaduženja i za plaćanja (čl. 39 i čl. 40 ZPIUTD), daje suglasnost izvanrednom povjereniku za raspolaganjem imovinom, nekretninama dužnika, dionicama ili udjelima u ovisnim i ostalim društvima te prijenosu gospodarske cjeline ako vrijednost prelazi 3.500.000,00 kn (čl. 12 st. 8 ZPIUTD), sudjeluje u izradi nagodbe (čl. 43 ZPIUTD) te obavlja i druge dužnosti propisane ZPIUTD-om.
Temeljem naprijed navedenog proizlazi da se ne radi ni o kakvom obliku udruživanja kojem bi se mogla dati stranačka sposobnost, bilo da je sami traže ili da to drugi subjekti traže u okviru ovog postupka izvanredne uprave, već se radi o tijelu postupka, ovog specifičnog insolvencijskog izvanparničnog postupka, kojemu je konačni cilj namirenje vjerovnika nagodbom. Stranke su u ovom postupku dužnik, ovisna i povezana društva i vjerovnici.
Nastavno na navedeno, prijedlog za određivanjem privremene mjere je odbačen zbog nedostatka procesne pretpostavke za odlučivanje o istom, jer je stranačka sposobnost procesna pretpostavka za položaj aktivne ili pasivne stranke u postupku u kojem bi sud uopće mogao odlučivati o privremenoj mjeri kakva je predložena.
Pored a i neovisno od gore navedenog, privremena mjera sadržaja kao u izreci ovog rješenja protivna je ulozi privremenog vjerovničkog vijeća i njegovih članova koji trebaju aktivno sudjelovati u postizanju nagodbe namirenjem vjerovnika iz imovine – stečajne mase, a ne suzdržavati se od odlučivanja o tome.
Također, prijedlog za određivanje privremene mjere sadržaja kao u izreci rješenja je nedopušten i pozivom na odredbu čl. 41 ZPIUTD koja je propisala zabranu postupaka osiguranja tijekom trajanja postupka izvanredne uprave, a pravni učinci zabrane nastupili su danom podnošenja prijedloga za otvaranje postupka izvanredne uprave.
U konačnosti, kako odredbe čl. 8. i čl. 37. ZPIUTD upućuju u postupku izvanredne uprave na odgovarajući način primijeniti pravila iz posebnog zakona koji uređuje stečaj, privremena mjera u postupku izvanredne uprave ne bi se mogla odrediti niti protiv dužnika niti izvanrednog povjerenika a niti bilo kojeg drugog tijela izvanredne uprave već eventualno po općim pravilima postupka osiguranja samo protiv osoba iz čl.118. st. 5. SZ-a, a što ovdje nije slučaj. O tome je sud već donio odluku – rješenje poslovni broj St-1138/17-265 dana 27. lipnja 2017. godine, koje je potvrđeno rješenjem Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-4719/17-3 dana 1. kolovoza 2017. godine.
Stoga je temeljem naprijed navedenih odredbi te odredbi čl. 83 st. 5 ZPP-a, čl. 10 SZ-a te čl. 8. i čl. 10 ZPIUTD, odlučeno kao u izreci ovog rješenja
U Zagrebu, 14. svibnja 2018. godine

SUDAC
Nevenka Siladi Rstić v. r.

Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana primitka rješenja. O istoj odlučuje Visoki trgovački sud RH, a podnosi se putem ovog suda u 3 primjerka.

Za toč. otpravka – ovl. službenik
Kristina Švajger

Krašu je smetao dogovor Fabrisa Peruška i Milana Bandića.

R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E

Trgovački sud u Zagrebu po sucu pojedincu Nevenki Siladi Rstić u postupku izvanredne uprave nad dužnikom AGROKOR koncern za upravljanje društvima, proizvodnju i trgovinu poljoprivrednim proizvodima, dioničko društvo Zagreb (Grad Zagreb) Marjana Čavića 1, OIB 05937759187 i njegovim ovisnim i povezanim društvima, dana 14. svibnja 2018. godine

r i j e š i o j e

I Odbija se kao neosnovan zahtjev vjerovnika KRAŠ prehrambena industrija d. d., Zagreb, Ravnice 48, OIB 94989605030 za ukidanjem odluke privremenog vjerovničkog vijeća donesene na 19. sjednici održane korespodentnim putem dana 25. travnja 2018. godine, kojom je izvanrednom povjereniku data suglasnost da odobri/izvrši plaćanje dospjele tražbine koja je nastala prije donošenja rješenja o otvaranju postupka izvanredne uprave vjerovniku Zagrebački holding d. o. o., Podružnica ZET i to do ukupnog iznosa od najviše 19.200.000,00 kuna, te da za to plaćanje koristi sredstva iz kredita odobrenog temeljem Ugovora o najstarijem (super-priority) zajmu do EUR 1.060.000.000,00 od 8. lipnja 2017. godine.

II Nalaže se izvanrednom povjereniku da isplatu gore navedenog iznosa ne vrši do pravomoćnosti ovog rješenja.

Obrazloženje

U postupku izvanredne uprave nad dužnikom AGROKOR koncern za upravljanje društvima, proizvodnju i trgovinu poljoprivrednim proizvodima, dioničko društvo Zagreb (Grad Zagreb) Marjana Čavića 1, OIB 05937759187 i njegovim ovisnim i povezanim društvima, održana je korespodentnim putem dana 25. travnja 2018. godine 19. sjednica privremenog vjerovničkog vijeća na kojoj su većinom glasova donesene dvije odluke:
1. odluka kojom je data suglasnost izvanrednom povjereniku da odobri/izvrši plaćanje dospjele tražbine koja je nastala prije donošenja rješenja o otvaranju postupka izvanredne uprave vjerovniku Zagrebački holding d.o.o., Podružnica ZET i to do ukupnog iznosa od najviše 23.193.681,99 kuna, te da za to plaćanje koristi sredstva iz kredita odobrenog temeljem Ugovora o najstarijem (super-priority) zajmu do EUR 1.060.000.000,00 od 8. lipnja 2017. godine.
2. odluka kojom je data suglasnost izvanrednom povjereniku da odobri/izvrši plaćanje dospjele tražbine koja je nastala prije donošenja rješenja o otvaranju postupka izvanredne uprave vjerovniku Zagrebački holding d.o.o., Podružnica ZET i to do ukupnog iznosa od najviše 19.200.000,00 kuna, te da za to plaćanje koristi sredstva iz kredita odobrenog temeljem Ugovora o najstarijem (super-priority) zajmu do EUR 1.060.000.000,00 od 8. lipnja 2017. godine.

Podneskom od 27. travnja 2018. vjerovnik KRAŠ prehrambena industrija d.d. Zagreb, Ravnice 48, OIB 94989605030, zastupan po Marici Vidaković – članu privremenog vjerovničkog vijeća koja u privremenom vjerovničkom vijeću zastupa “velike dobavljače” podnosi ovome sudu zahtjev za nadzorom rada izvanrednog povjerenika i donese odgovarajuću odluku navodeći da je kao član privremenog vjerovničkog vijeća glasala za odluku kojom se daje suglasnost izvanrednom povjereniku izvršiti plaćanje iznosa od 23.193.681,99 kuna budući da je plaćanje takove tražbine sukladno Kriterijima o isplati dobavljača po kojim kriterijima su se vršile isplate dobavljačima tijekom čitavog trajanja postupka izvanredne uprave, te se navedenoj isplati ne protivi, ali se protivi isplati iznosa od
19.200.000,00 kuna gore navedenom vjerovniku, za koji smatra da odstupa od kriterija isplata dobavljačima u postupku izvanredne uprave s obrazloženjem da bi isplatom istog navedeni vjerovnik bio privilegiran i time umanjena mogućnost naplate ostalih te da nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 40 st. 1 Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republike Hrvatsku (NN32/17: dalje ZPIUTD).
Ovaj sud navedeni prigovor i zahtjev tretira kao prijedlog za ukidanjem sporne odluke privremenog vjerovničkog vijeća sadržaja kao u izreci ovog rješenja.
Na navedeni prigovor dužnik odgovara podneskom od 4. svibnja 2018. i u bitnom ističe da smatra pravilnom i zakonitom navedenu odluku o isplati 19,2 mil. kn; da je predmetna sjednica uredno sazvana; da je pobijana odluka donesena potrebnom većinom glasova; da pobijana odluka nedvojbeno ulazi u nadležnost privremenog vjerovničkog vijeća sukladno odredbi čl. 40 st. 1 ZPIUTD; da se pobijana odluka zasniva na valjano obrazloženom i zakonitom prijedlogu izvanrednog povjerenika koji smatra da je sporno plaćanje bilo nužno radi smanjenja sistemskog rizika, nastavka poslovanja, očuvanja imovine, te da se nedvojbeno radi o tražbini iz redovnog ili operativnog poslovanja odnosno da se ne radi o tražbini financijskih institucija.
Vezano za obrazloženje postojanja sistemskog rizika, uključujući kriterije za isplatu, dužnik navodi da su za ovaj slučaj relevantne samo Kvota B i Kvota C, dok je Kvota A rezervirana isključivo za tzv. male dobavljače, sve “Kriterija za EUR 150 mil. kredit koji je dostupan za tražbine dobavljača nastale prije otvaranja postupka izvanredne uprave” (u daljnjem tekstu Kriteriji); da, kada se radi o sistemskom riziku, da su tražbine dobavljača bile podijeljene na one za koje se drži da pripadaju sistemskom riziku u širem smislu (svi dobavljači kao populacija) i čije su se isplate obavljale na temelju kriterija za Kvotu B (prorata svima do 8% tražbine, a za one koji su nastavili s isporukama robe pod povijesnim, povoljnijim, uvjetima do 40%) i na one za koje se drži da pripadaju sistemskom riziku u užem smislu (određeni dobavljači u pojedinom osjetljivom, kritičnom trenutku), da je Kvota B određena s ukupnim iznosom od 110 mil. EUR dok je Kvota C (kako i priliči iznimci) ograničena ukupnim iznosom od svega 10 mil. EUR; da je na temelju kriterija koji vrijede za Kvotu B bila donijeta odluka o isplati iznosa od 23.193.681,99 kn s kojom odlukom se predlagatelj u potpunosti složio i koju ne pobija, dok je isplata pobijanog i ovdje spornog iznosa od 19.200.000,00 kn odobrena primjenom kriterija koji vrijede za Kvotu C, sve zbog postojanja značajnog sistemskog rizika, koji je izvanredni povjerenik obrazložio u priloženom dokumentu članovima privremenog vjerovničkog vijeća pod nazivom “Odobrenje za plaćanje starih tražbina Tiska d. d. prema Zagrebačkom holdingu i Gradu Zagrebu”, da je iz tih podataka vidljivo da vjerovnik Zagrebački holding d. o. o., Podružnica ZET, odgovara kriterijima i za Kvotu B (sistemski rizik u širem smislu) i za Kvotu C (sistemski rizik u užem smislu), te da je stoga odlukom od 25. travnja 2018. predložena isplata iznosa od 23.193.681,99 kn na temelju kriterija za Kvotu B (nesporno) i iznosa od 19.200.000,00 kn na temelju kriterija za Kvotu C.
Nadalje dužnik navodi da bi s isplatom oba iznosa (23,3 mil kn + 19,2 mil kn) od ukupnog iznosa “starog duga” vjerovnika Zagrebački holding d. o. o., Podružnica ZET koji iznosi 74,4 mil. kn, uz do sada plaćeni iznos od 5,9 mil kn starog duga, taj vjerovnik primio isplatu nešto manje od 70% starog duga, te da je za usporedbu mnogim vjerovnicima po istoj osnovi do sada isplaćeno i do 100% starog duga i da te isplate ni po čemu nisu bile sporne članovima privremenog vjerovničkog vijeća, a što je sve vidljivo prilozima uz pozive i odluke privremenog vjerovničkog vijeća u samom sudskom spisu; da sistemski rizik kako ga je definirao ZPIUTD nedvojbeno postoji i u odnosu na Grad Zagreb koji je dužan osigurati uredno funkcioniranje javnog prijevoza na području te jedinice lokalne uprave i samouprave, ZET je zadužen za funkcioniranje javnog prijevoza, prodaje oko 2/3 svih voznih karata na kioscima Tiska d. d., te ako mu u određenom vremenskom razdoblju ostane nenaplaćano čak 2/3 voznih karata, da je samo po se bi jasno da će doći do ogromnih poremećaja u funkcioniranju javnog prijevoza, uključujući i njegov potpuni prestanak; da je u vrijeme otvaranja postupka izvanredne uprave vjerovnik dužnika bio Zagrebački holding d. o. o., Podružnica ZET, iz sudskog registra ovog suda vidljivo je da je dana 29. prosinca 2017. godine, došlo do podjele s odvajanjem dotadašnjeg vjerovnika pri čemu je, planom podjele, prijavljena stara tražbina prešla na društvo Zagrebački električni tramvaj d. o. o.
Vezano za obrazloženje potrebe zaštite imovine dužnika po čl. 40 st. 1 ZPIUTD dužnik navodi da imovinu dužnika te i njegovog ovisnog društva Tisak d. d., nedvojbeno čini pravo korištenja 142 lokacije na kojima se nalaze prodajna mjesta Tiska d. d., na području grada Zagreba, a neprodužavanjem ugovora nastala bi nesaglediva štete za imovinu Tiska d. d., što bi rezultiralo stečajem i ogromnim gubitkom radnih mjesta; a u odnosu na potrebu nastavka poslovanja dužnik tvrdi da bi zbog: a) materijalnog pada u prihodima i profitabilnosti, b) negativne percepcije Tiska d. d u javnosti, c) velikog broja otkaza ugovora u radu, nakon neizbježnog gubitka koncesija za 142 prodajna mjesta te d) radikalne negativne promjene poslovnog modela uz upitan nastavak poslovanja bio onemogućen bilo kakav nastavak poslovanja Tiska d. d. da bi osim toga ZET zauvijek prestao isporučivati vozne karte Tisku d. d. zbog nepodnošljivog gubitka na vlastitoj strani a što bi se nepovratno štetno odrazilo na prodaju ostalih PMCG proizvoda kao što su cigarete, novine, telefonski bonovi, oglašavanje i dr. te konačno budući da Tisak d. d. predstavlja vrlo bitnu sastavnicu cijelog poslovnog sustava Agrokora d. d., nepopravljive posljedice koje bi pogodile Tisak d. d., bi se izrazito negativno odrazile na mogućnost postizanja nagodbe među vjerovnicima, što bi čitavu Republike Hrvatsku dovelo u stanje potpuno nekontroliranog sistemskog rizika s nesagledivim posljedicama na sveukupno gospodarstvo i položaj radnog stanovništva.

Temeljem gore navedenog proizlazi da je među strankama nesporan iznos od 23.193.681,99 kuna sukladno odluci privremenog vjerovničkog vijeća s 19. sjednice, održane 25. travnja 2018. godine.
Sporan je iznos od 19.200.000,00 kuna, za koji je privremeno vjerovničko vijeće, većinom glasova, donijelo odluku da daje izvanrednom povjereniku suglasnost za isplatu navedenog iznosa.
Odredba čl. 40 st. 1 ZPIUTD koja se odnosi na plaćanja u postupku izvanredne uprave propisuje da uz suglasnost vjerovničkog vijeća (i privremenog vjerovničkog vijeća koje po čl. 31 st. 5 ZPIUTD ima prava i ovlasti vjerovničkog vijeća sve do njegovog osnivanja) izvanredni povjerenik može izvršiti plaćanja dospjelih tražbina koje su nastale prije donošenja rješenja o otvaranju postupka izvanredne uprave ako je to nužno: a) radi smanjenja sistemskog rizika, b) nastavka poslovanja, c) očuvanja imovine i ako se radi o tražbinama iz redovnog ili operativnog poslovanja. U tražbine iz operativnog poslovanja ne ulaze tražbine financijskih i kreditnih institucija i imatelja vrijednosnih papira, osim vezano uz zaduženja s prednosti namirenja (čl. 40 st. 4 ZPIUTD).
U ovom konkretnom slučaju relevantan je “stari dug” koji regulira odredba čl. 40 st. 1 ZPIUTD, a ne tkz. “granični dug” reguliran odredbom čl. 40 st. 3 ZPIUTD.
Stari dug vjerovnika Zagrebački holding d. o. o., Podružnica ZET iznosi 7,4 mil kn, a granični dug iznosi 9,1 mil kn. Isto je iskazano u Pregledu dugovanja Agrokor grupe i Tiska d. d. prema Zagrebačkom holdingu, Gradu Zagrebu i društvima u vlasništvu Grada Zagreba i među strankama nije sporno. Sporan je samo iznos od 19,2 mil. kn koji spada u stari dug.
Uvidom u prijavu novčane tražbine podnesenu od strane vjerovnika Zagrebački holding d. o. o., utvrđeno je da je podnesena za sve podružnice istog. Uvidom u istu vezano za Podružnicu ZET i uvidom u rješenje o utvrđenim i osporenim tražbinama broj St-1138/17 od 15. siječnja 2018., utvrđeno je da je vjerovniku Zagrebački holding d. o. o., Podružnica ZET utvrđena novčana tražbina u iznosu od 83.568.765,00 kn. Kada se od iznosa 83,5 mil. kn oduzme iznos graničnog duga od 9,1 mil kn preostaje iznos od 74,4 mil. kn starog duga. Nesporno je i da je od 74,4 mil. kn starog duga navedenom vjerovniku već isplaćeno 5,9 mil. kn. Preostaje dakle iznos starog duga od 68,5 mil. kn. Od istog treba oduzeti nesporno odobreni iznos (19. sjednica PVV) od 23.2 mil. kn. Dakle, nesporni iznos od 5,9 mil. kn i 23,2 mil. kn daje 29,1 mil. kn, što iznosi 39,1% iznosa starog duga tog vjerovnika koji je nesporan i s kojim će biti namiren uz suglasnost privremenog vjerovničkog vijeća po odredbi čl. 40 ZPIUTD.
Uvidom u izvadak iz sudskog registra za Zagrebački holding d. o. o. i Zagrebački električni tramvaj d. o. o., utvrđeno je da je nakon otvaranja postupka izvanredne uprave došlo do statusne promjene razdvajanja te da je Odlukom skupštine od 29. prosinca 2017. godine društva ZAGREBAČKI HOLDING, društvo s ograničenom odgovornošću za javni prijevoz, opskrbu vodom, održavanje čistoće, putnička agencija, šport, upravljanje objektima i poslovanje nekretninama, Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, MBS:080042653, OIB 85584865987, kao društva koje se dijeli i ne prestaje, s istodobnim prijenosom dijelova imovine u novo društvo ZAGREBAČKI ELEKTRIČNI TRAMVAJ d. o. o. za trgovinu, usluge i javni prijevoz, sa sjedištem u Zagrebu, Ozaljska 105. Odluka o podjeli nije pobijana. Planom podjele, imovina Podružnice ZET prenesena je na novo društvo zajedno s prijavljenom tražbinom koja je utvrđena temeljem prijave vjerovnika u gore navedenom iznosu, a ovaj sud smatra da, iako je izvanredni povjerenik naveo izvornog vjerovnika koji je prijavio novčanu tražbinu – Zagrebački holding d. o. o., Podružnica ZET, to ne predstavlja bitnu povredu u odluci privremenog vjerovničkog vijeća od 25. travnja 2018. godine.
Uvidom u Odluku privremenog vjerovničkog vijeća od 25. travnja 2018. godine utvrđeno je da je donesena većinom glasova, od petero članova troje je glasovalo za donošenje odluke o isplati iznosa od 19.200.000,00 kn navedenom vjerovniku na ime podmirenja starog duga.
Uvidom u Kriterije za EUR 150 mil kredit koji je dostupan za tražbine dobavljača nastale prije otvaranja postupka utvrđeno je da se ukupna plaćanja za tražbine dobavljača nastala prije otvaranja postupka rangiraju na kvotu A, kvotu B i kvotu C na slijedeći način:
– kvota A – EUR 30 mil, cilj odnosno kriterij je zaštititi osjetljive sistemske male dobavljače, OPG-ove, obrtnike tj. poduzetnike s prihodom ispod 5,2 mil. kn
– kvota B – EUR 110 mil, cilj odnosno kriterij je maksimiziranje (vrijeme i volumen) povratka na “normalne uvjete”, vjerovnik mora imati važan kontinuirani trgovinski odnos s jednim ili više društava Agrokor Grupe, plaćanje bazirano na usuglašenim iznosima tražbina
– kvota C – EUR 100 mil, cilj i kriterij je: a) rješavanje kritičnih problema s dobavljačima (“borba protiv neočekivanih požara”), odluka od slučaja do slučaja, potrebno za nastavak poslovanja, zasebno se katekorizira i dokumentira te odobrava od povjerenika, od savjetnika za restrukturiranje (ovdje se dakle, radi o suštinski individualiziranom sistemskom riziku) i b) balansiranje potencijalnih grešaka u iznosima tražbina plaćenih iz kvote A i kvote B.
Uvidom u poziv za održavanje sjednice privremenog vjerovničkog vijeća utvrđeno je da se za isto predlaže slijedeći dnevni red: “Suglasnost za plaćanje dospjelih tražbina Zagrebačkog holdinga (ZET-a) koje su nastale prije donošenja rješenja o otvaranju postupka izvanredne uprave (Kvota B i Kvota C). Dakle, prijedlog isplate sredstava za gore navedenog vjerovnika planiran je i iz Kvote B i iz Kvote C.
Uvidom u zapisnik s 19. sjednice privremenog vjerovničkog vijeća od 25. travnja 2018., utvrđeno je da su obje odluke za oba gore navedena iznosa donesena većinom glasova, a uvidom u popratni materijal naziva “Odobrenje za plaćanje starih tražbina prema Zagrebačkom holdingu d. d. i Gradu Zagrebu” utvrđeno je da u istom izvanredni povjerenik članovima privremenog vjerovničkog vijeća ukazuje na status odnosa između Tiska d. d. i Grada Zagreba, pozitivne efekte i detalje predloženog sporazuma, utjecaj na Grad Zagreb ukoliko se ne prihvati predloženi sporazum, utjecaj na Tisak d. d. ukoliko se sporazum ne prihvati. U navedenom dokumentu, izvanredni povjerenik ističe međusobnu povezanost Grada Zagreba i njegovih ovisnih društava s Agrokorom i njegovim ovisnim i povezanim društvima, naročito odnos s Tiskom d. d. u kojem ZET ima ukupnu utvrđenu tražbinu od 83,5 mil kn; da je Tisak d. d. u zakupu odnosno koncesiji zemljišta Grada Zagreba, ugovori koji istječu, da je od 16. prosinca 2017. obustavljena isporuka ZET-ovih katara (elektronski i fizički), a spornom isplatom od 19.200.000,00 kn bi se poslovni odnos Tiska d. d. i ZET-a vratio u normalu, jer je pored prodaje karata za Tisak d. d. važan i prihod od škrinja i frižidera u/uz kioske koje ima na zemljištu Grada Zagreba na 142 lokacije, za koje je dovedeno u pitanje nastavak daljnje suradnje s Gradom Zagrebom, da bi bez daljnje suradnje s Gradom Zagrebom i ZET-om došlo do znatnog smanjenja prihoda i ogromnog smanjenja EBITD-a jer su upravo lokacije u Zagrebu među najprofitabilnijim, da bi došlo do izgubljenih rabata na temelju smanjenja volumena i izgubljenog prostora za oglašavanje na navedene 142 lokacije, a što nadalje utječe na radna mjesta vezana uz navedenu problematiku, koja su time apsolutno ugrožena.
Također izvanredni povjerenik izvješćuje članove privremenog vjerovničkog vijeća da bi nakon intenzivnih višemjesečnih pregovora i usmenih sporazuma i dogovora između Grada Zagreba, Zagrebačkog holdinga d. d., ZET i Agrokora, temeljem kojih bi se isplatilo 42,4 mil. kn (naprijed navedenih nespornih 23,2 mil kn i spornih 19,2 mil kn) došlo do produžetka zakupa odnosno koncesije za naprijed navedene lokacije za daljnjih pet godina kroz produžetke tih ugovora, da bi plaćanje 23,2 mil kn utjecalo na ponovnu isporuku voznih karata na prodajna mjesta Tiska d. d., osiguralo povrat starih ugovornih uvjeta Tisku d. d. te prestanak daljnjih otkazivanja ugovora za lokacije kojima istječe međusobni poslovni odnos i utjecalo na povlačenje prijava i kazni vezanih uz postavljanje škrinja i hladnjaka, te oglasnih prostora na kioscima (city lights), a da bi dodatno plaćanje starog duga od 19,2 mil kn dovelo do automatskog produživanja ugovora za navedene 142 lokacije za slijedećih pet godina čime bi radna mjesta bila spašena. Dodatno je izvanredni povjerenik zaključio da bi potpisivanje sporazuma i plaćanje starog duga na navedeni način riješilo sva otvorena pitanja s Gradom Zagrebom, Tisku d. d. bi se omogućio kontinuitet poslovanja, radna mjesta bila bi sačuvana (sačuvana vrijednost procjenjuje se na više od 400 mil. kn); te na kraju u Dodatku 2. materijala predočenih članovima privremenog vjerovničkog vijeća, izvanredni povjerenik iskazuje posljedice promjena odnosa s Gradom Zagrebom u pogledu prodaja: a) utjecaj gubitka prodaje ZET karata (utjecaj gubitka od prodaje ZET karata iznosi 3.800.000,00 kn, a uvećano za vezanu kupnju iznosi 5.300.000,00 kn, te ako se vrati prodaja karata pretpostavka je da će se vratiti 50% mjesečnog prometa), b) utjecaj gubitka prodaje na hladnjacima i škrinjama (utjecaj gubitka od direktne prodaje iznosi 2.300.000,00 kn a uvećano za vezanu kupnju iznosi 3.000.000,00 kn – na 40 prodajnih mjesta postavit će se škrinje i hladnjaci unutar kioska, te se očekuje povrat prodaje od 20%, a vraćanjem hladnjaka i škrinja na vanjske pozicije do kioska od 1. srpnja 2018., pretpostavka je vraćanje 90% mjesečnog prometa) i c) gubitak lokacija u Gradu Zagrebu (indirektni utjecaj gubitka prihoda od prodaje oglasnog prostora iznosi 1,5 – 3,0 mil. kn, a vraćanjem oglasnog prostora od 1. srpnja 2018. vratilo bi se 0,75 mil kn na godišnjoj razini.
Temeljem naprijed navedenog jasno je da se radi o isprepletenim i složenim poslovno-financijskim međusobnim odnosima između Grada Zagreba i njegovih ovisnih društava, dužnika i njegovih ovisnih i povezanih društava, naročito Tiska d. d.
Nesporno je da bi isplatom od 23,2 mil kn (što se ne spori) i isplatom od 19,2 mil. kn (što se spori) vjerovnik bio namiren i preko iznosa od 40% ukupnog starog duga koji iznosi 74,4 mil kn. To niti sam dužnik ne spori.
Nesporne isplate od 5,9 mil kn i 23,2 mil kn čine 39% starog duga, a sa spornih 19,2 mil kn postotak iznosi 66% od ukupnog starog duga.
Ovaj sud smatra da je za donošenje odluke o 19,2 mil kn za gore navedenog vjerovnika potrebno uzeti u obzir slijedeće činjenice: činjenica da je među dobavljačima nesporno da se namiruju do 40% iznosa “starog duga” ali to iz Kvote B (dakle ne iz Kvote C) činjenicu da je za gore navedenog vjerovnika predloženo namirenje iz Kvote B ali i iz Kvote C, čime implicite proizlazi dopuštenost većeg iznosa od 40% jer se Kvota C odnosi upravo na suštinski individualizirani sistemski rizik, te činjenicu da se ovdje radi o specifičnom međusobnom odnosu naprijed navedenih sudionika koji se može podvesti pod sve okolnosti predviđene odredom čl. 40 st. 1 ZPIUTD.
Suglasnost za plaćanje izvanredni povjerenik traži iz Kvote B i iz Kvote C naprijed navedenih kriterija. Razloge koje obrazlaže su razlozi iz Kvote C (rješenje kritičnih problema s dobavljačima)
Uzimajući u obzir tu okolnost, da se za plaćanje spornog iznosa koriste sredstva iz Kvote C a ne samo iz Kvote B, ovaj sud smatra da nisu ispunjene pretpostavke za ukidanjem odluke privremenog vjerovničkog vijeća donesene na 19. sjednici od 25. travnja 2018. na kojoj je odobrena isplata 19.200.000,00 kn, jer sve naprijed navedene posljedice koje bi mogle nastati zbog neisplate dovele bi do destabilizacije u funkcioniranju svih gore navedenih sudionika, čime proizlazi da postoji sistemski rizik iz čl. 40 st. 1 ZPIUTD. Zaštita imovine kao jedan od razloga za plaćanje iz čl. 40 st. 1 ZPIUTD ogleda se u činjenici da bi se plaćanjem spornog iznosa kod Tiska d. d. zadržala imovina na 142 lokacije u Gradu Zagrebu u kojoj vrši djelatnost kako je naprijed već navedeno a što je uvjet za nastavak poslovanja i očuvanja radnih mjesta.
Kako je do sada već iznimno bilo nekoliko sličnih situacija ovoj, koje su zahtijevale povećanje postotka namirenja starog duga vjerovniku, zbog specifičnih okolnosti slučaja, radi čega je izvanredni povjerenik i zahvatio obje kvote, Kvotu C i Kvotu B, ovaj sud smatra da je zbog očuvanja radnih mjesta koja su dovedena u pitanje, a očuvanje kojih je bio jedan od razloga donošenja Zakona, te radi održanja financijske i socijalne stabilnosti, imovine, prihoda i profitabilnosti Tiska d. d. i time stabilnosti funkcioniranja javnog prijevoza koji u ovom slučaju pokriva Zagreb i Zagrebačku županiju što utječe na stabilnost gospodarstva, valjalo je odlučiti kao u izreci ovog rješenja pozivom na odredbu čl. 10 i čl. 40 ZPIUTD.
U Zagrebu, 14. svibnja 2018. godine

SUDAC
Nevenka Siladi Rstić v. r.

Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana primitka rješenja. O istoj odlučuje Visoki trgovački sud RH, a podnosi se putem ovog suda u 3 primjerka.

Za toč. otpravka – ovl. službenik
Kristina Švajger

Facebook Komentari