Krvavi nemiri zbog otvaranja američkog Veleposlanstva u Jeruzalemu. Izraelske obrambene snage – IDF ranile između 28 i 100 Palestinaca u Pojasu Gaze, a četrdeset i jedan nasilni prosvjednik je ubijen

Američko veleposlanstvo danas preseljava iz Tel Aviva u Jeruzalem, a u skladu s priznanjem Jeruzalema kao glavnog izraelskog grada od strane američkog predsjednika Donalda Johna Trumpa. Riječ je o potezu koji je preokrenuo desetljeća američke politike prema osporavanom gradu.

Američko izaslanstvo, u kojemu su viši predsjednikov savjetnik, njegov zet Jared Corey Kushner, te Trumpova savjetnica i kći Ivanka Trump, nazočit će svečanosti koja bi trebala početi u 13 sati po Greenwichkom vremenu – GMT, u nazočnosti 800 uzvanika.

Na ulicama Jeruzalema, izraelski građani slave preseljenje američkog Veleposlanstva iz Tel Aviva

Američki potez dolazi u izrazito osjetljivo vrijeme kad Palestinci svake godine 15. svibnja žale zbog stvaranja Države Izrael prije 70 godina i kad su, proteklih tjedana, deseci Palestinaca ranjeni, a neki su i poginuli pod izraelskom paljbom duž granice s Pojasom Gaze.

Izraelske obrambene snage – IDF – otvaraju paljbu na nasilne palestinske prosvjednike koji vatrenim oružjem, molotovljevim koktelima i drugim eksplozivno-zapaljivim sredstvima napadaju izraelske vojnike i policiju u ophodnji duž granice s Pojasom Gaze.

Kako javlja Al Jazeera, Palestinci u Pojasu Gaze pripremaju se na prelazak izraelske sigurnosne ograde. Do sada je ozlijeđeno najmanje dvadeset palestinskih prosvjednika.

Izraelske obrambene snage – IDF – otvaraju paljbu na nasilne palestinske prosvjednike koji vatrenim oružjem, molotovljevim koktelima i drugim eksplozivno-zapaljivim sredstvima napadaju izraelske vojnike i policiju u ophodnji duž granice s Pojasom Gaze. Na slici je vojnik izraelskog IDF-a u direktnom srazu s naoružanim palestinskim prosvjednikom

Podsjetimo, Palestinci su već prošli tjedan zaprijetili da su spremni probiti izraelsku sigurnosnu ogradu, riskirajući smrt.

Današnje okupljanje dio je višetjednih prosvjeda koji su počeli 30. ožujka, a kojima se traži povratak palestinskh izbjeglica na područja s kojih su sami otišli, a neki i protjerani 1948. godine godine, a nakon agresorskog rata na Državu Izrael od strane arapskih država, te nakon izraelske pobjede i obrane u tom nametnutom ratu.

Arapsko-izraelski rat 1948., znan i kao Izraelski rat za neovisnost‎, je bio prvi u nizu ratova između Države Izrael arapskih država u sklopu sukoba na Bližnjem Istoku. Za Izraelce, rat označava uspostavu hebrejske Države Izrael, dok za palestinske Arape označava početak pojma „al Nakba“ („Katastrofa“), zbog egzodusa stotina tisuća palestinskih izbjeglica iz Izraela te njihove zabrane povratka zbog sudjelovanja u agresiji na novoosnovanu Državu Izrael, ali i želje za osnutkom palestinske države.

Američko izaslanstvo, u kojemu su viši predsjednikov savjetnik, njegov zet Jared Corey Kushner, te Trumpova savjetnica i kći Ivanka Trump, nazočit će svečanosti koja bi trebala početi u 13 sati po Greenwichkom vremenu – GMT, u nazočnosti 800 uzvanika

Sve je počelo 1947. godine kada su Ujedinjeni narodi usvojili rezoluciju 181 kojom bi se palestinski mandat razdvojio na arapsku i izraelsku državu, ali koji su odbile arapske države. Nakon Holokausta i završetka rugog svjetskog rata, porasli su zahtjevi za osnutkom hebrejske države kojom bi se omogućila domovina za židovsku naciju. Razni Židovi su smatrali da je za to najpogodnija tadašnja Palestina, kolijevka hebrejske nacije, koja je tada bila pod kolonijalnom upravom Ujedinjeneog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Deseci tisuća židovskih imigranata s godinama se doseljavalo u to područje, no Arapi nisu blagonaklono gledali na došljake i htjeli su da Palestina postane arapska država.

Američki potez seljenja veleposlanstva iz Tel Aviva u Jeruzalem dolazi u izrazito osjetljivo vrijeme kad Palestinci svake godine 15. svibnja žale zbog stvaranja Države Izrael prije 70 godina i kad su, proteklih tjedana, deseci Palestinaca ranjeni, a neki su i poginuli pod izraelskom paljbom duž granice s Pojasom Gaze

Izraelski laburistički vođa, državnik i prvi premijer Države Izrael i ministar obrane David Ben-Gurion proglasio je Izrael neovisnom državom 14. svibnja 1948. godine pa je usljedilo priznanje Sjedinjenih Američkih Država i Rusije (tadašnjeg Sovjetskog Saveza), no arapske države su novoosnovanoj Državi Izrael proglasile rat: regularne armije iz Sirijske Arapske Republike, Republike Irak, Kraljevine Saudijske Arabije, Transjordana, Arapske Republike Egipat i Libanonske Republike su pješaštvom i tenkovima agresivno ušle na teritorij britanskog mandata Palestine i u iznenadnoj krvavoj agresiji napala novoosnovanu Državu Izrael.

Arapsko-izraelski rat 1948. godine znan i kao Izraelski rat za neovisnost, u kojem se Država Izrael obranila od agresorskih armija Egipta, Sirije, Transjordanije, Libanona, Iraka, Saudijske Arabije i Palestine te neregularnih paravojnih formacija, također agresorskih jedinica Džihadističke armije i Arapske vojske oslobođenja i stranih dragovoljaca iz Muslimanskog bratstva, Jemena, Pakistana i Sudana koje su svi zajedno napali Državu Izrael, a izraelska apsolutna vojna pobjeda u tom Izraelcima nametnutom agresorkom ratu protiv njihove zemlje izazvao je masovni egzodus Palestinaca iz područja koja su danas izraelska.

U toj agresiji su im se pridružile i neregularne islamističke terorističke skupine, takozvana Džihadska armija i Arapska armija oslobođenja te teroristi Muslimanskog bratstva i terorističke skupine iz tadašnjeg Jemena, Islamske Republike Pakistana i Sudana. Međutim Država Izrael je odbila napad i ipak postao neovisna država, pri tom pripajajući i oko 40 % teritorija koji je bio namijenjen Palestini. Gaza je tada pripala Arapskoj Republici Egipat, a  Zapadna obala Hašemitskoj Kraljevini Jordan. Država Izrael je u ratu izgubila oko 1 % stanovništva: 6.373 ljudi, od kojih je bilo 4.000 vojnika. Pretpostavlja se da je broj žrtava sa arapske strane negdje između 5.000 i 15.000 regulalnih vojnika i terorista.

Danas se očekuje da će deseci tisuća Palestinaca sudjelovati u prosvjedima na granici s Gazom, gdje je izraelski IDF udvostručio svoje snage bojeći se velikog pritiska prosvjednika da probiju ogradu na izraelskoj granici.

Glasnogovornik izraelskog IDF-a rekao je u subotu da se naputak za vojsku – da pucaju na Palestince koji se previše približe ogradi – nije promijenio.

“Priznanjem Jeruzalema kao izraelskoga glavnog grada i preseljenjem američkog Veleposlanstva u Jeruzalem, američka administracija potiče izraelsku okupaciju”, rekao je u ponedjeljak palestinski dužnosnik Saeb Muhammad Salih Erekat

“Sudjelujete u nasilnim neredima kojima ugrožavate vlastiti život”, piše na lecima izbačenima nad Pojasom Gaze u ponedjeljak.

No Ḥarakat al-Muqāwamah al-ʾIslāmiyyah (Islamski pokret otpora) tj. Hamas, islamistička skupina koju mnogi na Zapadu smatraju terorističkom organizacijom, ohrabruje Palestince, posebno mlade muškarce, da probiju ogradu, što je čin koji će vjerojatno izazvati izraelsku paljbu.

“U čemu je problem da stotine tisuća probije ogradu koja ne predstavlja granicu”, rekao je Yahya Sinwar, vođa Hamasa u Gazi stranim novinarima prošli tjedan.

Deseci tisuća Palestinaca sudjeluju u prosvjedima na granici s Gazom, gdje je izraelski IDF udvostručio svoje snage bojeći se velikog pritiska prosvjednika da probiju ogradu na izraelskoj granici

“Priznanjem Jeruzalema kao izraelskoga glavnog grada i preseljenjem američkog Veleposlanstva u Jeruzalem, američka administracija potiče izraelsku okupaciju”, rekao je u ponedjeljak palestinski dužnosnik Saeb Muhammad Salih Erekat.

Država Izrael je zauzela istočnu polovicu Jeruzalema 1967. godine u arapsko-izraelskom ratu i pripojio teritorij.

Sjedinjene Američke Države desetljećima nije zauzimao stav prema Jeruzalemu nadajući se da će suprotstavljene teritorijalne težnje biti riješene u izraelsko-palestinskim mirovnim pregovorima.

Kako javlja njemačka novinska agencija DPA i britanska novinska agencija Reuters, najmanje četrdeset nasilnih Palestinaca ubijeno je u izraelskoj vatri uz granicu s Pojasom Gaze gdje su izbili prosvjedi zbog otvaranja američkog veleposlanstva u Jeruzalemu, objavilo je palestinsko ministarstvo zdravstva

Palestinski Crveni polumjesec objavio je da je najmanje 41 Palestinac ranjeno i ubijeno danas u izraelskoj vatri u Pojasu Gaze, gdje su počeli prosvjedi duž granice zbog otvaranja američkog veleposlanstva u Jeruzalemu.

Dvoje ranjenih u kritičnom je stanju, objavio je Crveni polumjesec. Očekuje se da će se prosvjedi u Gazi pridružiti deseci tisuća Palestinaca. Također se očekuje da će prosvjedi eskalirati na današnju 70. obljetnicu osnutka izraelske države, dok se preko zvučnika u džamiji u Gazi pozivaju Palestinci da se pridruže tzv. “Velikom maršu povratka”.

Izraelske snage ubile su 45 Palestinaca otkad su počeli prosvjedi 30. ožujka, priopćili su palestinski zdravstveni dužnosnici, a ni jedna izraelska žrtva nije prijavljena.

Izraelske obrambene snage (IDF) optužile su islamistički pokret Ḥarakat al-Muqāwamah al-ʾIslāmiyyah (Islamski pokret otpora) tj. Hamas, koji je na vlasti u Gazi, da se koristi “nasilnim prosvjedima kako bi se zamaskirao teror”, kazavši da su prosvjednici napali pripadnike Izraelskih obrambenih snaga (IDF) zapaljivim bombama i kamenjem. Izraelci Hamas smatraju istim kao i tzv. Islamsku državu

Brojke ubijenih izazvale su međunarodne kritike, no SAD, koji je izazvao ljutnju Arapa zbog preseljenja svojeg veleposlanstva iz Tel Aviva u Jeruzalem, ponavlja izraelske osude da pokret Hamas, koji vlada u Gazi, potiče nasilje.

Šaljući pojačanje na granicu Gaze, Izraelske obrambene snage – IDF baca letke u kojim se Palestinci upozoravaju da ne “služe kao oruđe Hamasu”, da se ne približavaju izraelskoj graničnoj ogradi. Međutim tisuće Palestinaca slilo se na pet lokacija uzduž linije i između 28 i stotinu ljudi, uključujući dva lokalna novinara, ranjeno je u izraelskoj vatri.

Predviđeno je da kulminacija prosvjeda bude u utorak, na Dan Nakbe ili ‘katastrofe’, kada je 1948. stotine tisuća Palestinaca nakon izgubljenog agresorskog rata na novoosnovanu Državu Izrael pobjeglo iz svojih domova.

Šaljući pojačanje na granicu Gaze, Izraelske obrambene snage – IDF baca letke u kojim se Palestinci upozoravaju da ne “služe kao oruđe Hamasu”, da se ne približavaju izraelskoj graničnoj ogradi. Međutim tisuće Palestinaca slilo se na pet lokacija uzduž linije i između 28 i stotinu ljudi, uključujući dva lokalna novinara, ranjeno je u izraelskoj vatri

Kako javlja njemačka novinska agencija DPA i britanska novinska agencija Reuters, trideset i sedmoro nasilnih Palestinaca ubijeno je u izraelskoj vatri uz granicu s Pojasom Gaze gdje su izbili prosvjedi zbog otvaranja američkog veleposlanstva u Jeruzalemu, objavilo je palestinsko ministarstvo zdravstva. U silovitim sukobima palestinskih prosvjednika i izraelskih vojnika u ponedjeljak je ubijeno najmanje 41 Palestinac, a stotine su ranjene u Pojasu Gaze, gdje Palestinci prosvjeduju protiv otvaranja američkog veleposlanstva u Državi Izrael planiranog tijekom poslijepodneva u Jeruzalemu, javljaju svjetske agencije.

Svake godine 15. svibnja Palestinci obilježavaju kao dan sjećanja na progon, a stanovnici Države Izrael ga slave kao početak nastanka židovske države koja je nakon izraelske pobjede u agresorskom ratu proglašena 14. svibnja 1948. godine. (Theo Ljubić, Reuters, DPA)

Facebook Komentari