U prva četiri mjeseca 10% više turista – ali malo nam novca ostaje

Prema podacima sustava eVisitor te sustava eCrew, u Hrvatskoj je od siječnja do kraja travnja ostvareno 1,9 milijuna dolazaka (+10%) i 5,1 milijuna noćenja (+9%). Od toga su strani turisti ostvarili 1,4 milijuna dolazaka (+11%) i 4 milijuna noćenja (+9%), a poraste bilježe i domaći turisti u dolascima za 9 te u noćenjima za 6 posto.

Tijekom prva četiri mjeseca najviše je noćenja ostvareno u Istri (1,4 milijuna noćenja), Kvarneru (791.000 noćenja) te u Splitsko-dalmatinskoj županiji (664.000 noćenja). Slijede Dubrovačko-neretvanska županija s 611.000 noćenja, Zagreb s 585.000 noćenja, Zadarska s 328.000 noćenja, Šibensko-kninska sa 191.000 noćenja te Ličko-senjska županija s 93.000 noćenja.

Na kontinentu je, ne uključujući Zagreb, ostvareno 229.000 dolazaka (+9%) i 501.000 noćenja (+12%), a gledajući po županijama najviše je noćenja ostvareno u Krapinsko-zagorskoj (105.000 noćenja), Međimurskoj (54.000 noćenja), Karlovačkoj (53.000 noćenja), Osječko-baranjskoj (52.000 noćenja) i Varaždinskoj županiji (49.000 noćenja).

U razdoblju od 27. travnja do 1. svibnja 2018. godine, odnosno tijekom produženog prvosvibanjskog vikenda u Hrvatskoj je ostvareno 369.000 dolazaka i 1,1 milijun noćenja. U usporedbi s istim razdobljem prošle godine, odnosno u usporedbi s rezultatima produženog prvomajskog vikenda 2017. godine, riječ je o porastima u dolascima od 33% te 27% u noćenjima.

Stranci troše većinom na hranu i piće koje u najvećoj mjeri – uvozimo

lani je od turizma Hrvatska zaradila 11 milijardi eura prihoda, što je više od 19 posto BDP-a. Time je Hrvatska postala europski rekorder – udio turizma u BDP-u Italije iznosi oko 2 posto, Francuske oko 1,9 i Španjolske 4,7 posto. Lani su strani gosti protrošili u Hrvatskoj oko 9,5 milijardi eura. Potrošili su, pokazuju statistike, većinom na hranu i piće koje, kao i mnoge druge proizvode, u najvećoj mjeri – uvozimo. Zbog slabe domaće proizvodnje u blagajni nam tako ostaje – malo. Stoga treba prije svega ojačati domaću proizvodnju. Ona se zasad ne čini isplativom jer su potrebe gostiju intenzivne – ali kratkotrajne. Rješenje je cjelogodišnja potražnja, piše HRT.

Share This Article