Za mjesec dana u cijeloj Europskoj uniji na snagu stupa rigorozan zakon o zaštiti osobnih podataka. Građani će, primjerice, imati pravo znati tko pristupa njihovim podacima u banci ili zdravstvenom kartonu, tko čita njihove podatke u Poreznoj upravi. Što se sve mijenja? Koja nova prava dobivaju građani? Hoće li nova europska uredba zaštititi privatnost pojedinca?
Na ova i mnoga druga pitanja u Otvorenom su pokušali dati odgovore Darko Nekić, državni tajnik u Ministarstvu uprave, Igor Vulje, načelnik Službe za nadzor i Središnji registar AZOP-a, Jelena Berković, izvršna direktorica GONG-a, Marija Boban s Pravnog fakulteta u Splitu, Lucijan Carić, stručnjak za sigurnost informacijskih sustava te odvjetnik Mario Perica.
Državni tajnik Darko Nekić rekao je kako je konačni prijedlog Zakona o zaštiti osobnih podataka spreman za sutrašnje raspravu u Saboru nakon što prođe kroz Odbore. Pretpostavlja da će biti dodatnih amandmana o kojima će se Vlada očitovati do četvrtka. U petak će se glasovati.
Nekić je naglasio kako je Opća uredba o zaštiti podataka na snazi od svibnja 2016. Te da nema nikakvih iznenađenja. Objasnio je kako su Uredbom pobliže naznačeni dijelovi koji se ne nalaze u nacionalnim zakonodavstvima. Kao najznačajnije i ono što je izazvalo najveću pažnju javnosti , Nekić je naveo kazne koje se izriču onima koji prekrše zakon. Iz hrvatske perspektive te su kazne jako velike te nije neobično da su izazvale strah cijele poslovne zajednice.
Igor Vulje rekao je kako je agencija spremna jer noviteti nisu radikalni u odnosu na dosadašnji nadzor zaštite osobnih podataka. Ova uredba u centar stavlja ispitanike. O svemu onome što nije zakonom definirano – ispitanici će sami odlučivati – koje će podatke dati, kome će ih dati, u koju svrhu će se koristiti njihovi podaci.
Vulje je ponovio kako je novitet u postupanju izricanje novčanih kazni i da su gornji limiti jako visoki. Za određivanje odgovornosti u obzir će se uzimati više kriterija, a agencija će biti vrlo oprezna u tom dijelu postupanja kako ne bi ni u kom smislu prenaglila, rekao je.
Odvjetnik Perica iznio je definiciju osobnih podataka. To je svaki pojedini podataka ili kombinacija različitih podataka koji mogu dovesti do identiteta točno određene osobe. Naveo je i posebno osjetljive podatke – one čiju zaštitu uredba posebno naglašava. Radi se primjerice o podacima o nacionalnoj i etničkoj pripadnosti, vjerskim uvjerenjima, članstvu u sindikatu, zdravlju, spolnom životu ili seksualnoj orijentaciji. To su sve kategorije koje uredba posebno štiti. Standard tih podataka podignut je na višu razinu, rekao je Perica.
Profesorica Boban uočava da, iako je zakon duže na snazi, naši građani, a posebno mali poduzetnici ne znaju definiciju osobnog podatka. Zamjera agenciji što do sada nije niti privatnom niti javnom sektoru, ispostavila ni jednu kaznu. Panika postoji zbog nečega što je u protekle dvije godine trebalo biti iskomunicirano, istaknula je Boban. Puno je otvorenih pitanja, odgovora nema, a 25. je pred vratima.
Jelena Berković kaže kako bi uredba doista trebala pomoći u zaštiti građana i njihovih osobnih podataka. Pitanje je, kaže, kako će se ona u Hrvatskoj primjenjivati. Vladi zamjera što je zakon tek sada u proceduri i u hitnom postupku. Prozvala je i način na koji se bira ravnatelj Agencije za zaštitu osobnih podataka, tvrdeći da je netransparentan.
Stručnjak za sigurnost informacijskih sustava Lucijan Carić uvjeren je da se uredbom neće ništa promijeniti. Uredba kako je napisana – neprovediva je jer je kontradiktorna sama sebi. To je zadovoljavanje nekakve velike birokratske želje da se zaštite podaci, tvrdi Carić.
Dodao je kako po ovom zakonu Facebook u Europi ne može funkcionirati. Podaci postoje postoje da bi bili obrađivani i da bi se njima koristili, rekao je Carić.
