Hasanbegović o po nekima spornom imenovanju parka: I Slavko Kolar bio je službenik NDH, a Čolakovića je amnestirao Tito

Zagrebački Odbor za imenovanje naselja, ulica i trgova izglasao je u ponedjeljak prijedlog za imenovanjem Parka Envera Čolakovića u Martićevoj ulici, što je izazvalo veliko nezadovoljstvo gradske ljevice jer je spomenuti bio kulturni ataše tzv. Nezavisne Države Hrvatske u veleposlanstvu u Mađarskoj.

Predsjednik Odbora Zlatko Hasanbegović iz stranke Neovisni za Hrvatsku kazao je tportalu da će park u Martićevoj ulici nositi ime Envera Čolakovića jer se radi o znamenitom hrvatskom književniku koji je najveći dio života proveo u Zagrebu i živio baš u Martićevoj ulici. Prijedlog za imenovanje pokrenulo je Društvo hrvatskih književnika, a predlagatelj je gradonačelnik Milan Bandić, “pa mu je drago što se on nije našao u središtu ovog nepostojećeg skandala”, naglasivši da je taj prijedlog u potpunosti u skladu s kulturno-nacionalnim koncepcijama njegove stranke.

Prema Hasanbegovićevu mišljenju, Čolaković nije bio pripadnik ustaškog pokreta, već je djelovao kao i mnoštvo ljudi koji su sudjelovali u kulturnom životu, recimo kao Slavko Kolar, koji je bio službenik u jednom ministarstvu NDH i nakon Drugog svjetskog rata je radio i stvarao.

Navodi da se Čolaković u bošnjačkom kontekstu smatra književnim klasikom, a s obzirom na njegovu pripadnost i hrvatskoj kulturi, smatra se značajnim hrvatskim piscem.

“Stajao je u jednoj vrsti unutarnje oporbe režimu, bio je antikomunist, tadašnjim rječnikom hrvatski nacionalist”, objašnjava Hasanbegović.

Tportalu je poslao i dijelove svoje knjige svoje knjige ‘Muslimani u Zagrebu 1878.-1945.’, u kojoj navodi da je Čolaković primljen u svojstvu ugovornog činovnika u Ministarstvo vanjskih poslova NDH, a kao poznavatelj mađarskog postavljen je u svojstvu kulturnog izaslanika u poslanstvu u Budimpešti. Poslije kapitulacije Mađarske i ulaska Sovjeta u Budimpeštu, kako navodi Hasanbegović u svojoj knjizi, slomljen zbog pogibije roditelja pješice se vratio u Zagreb. Na raspolaganju Ministarstvu vanjskih poslova ostao je do kraja rata.

‘Izveden je i pred sud koji je zvao Sud za zaštitu časti Hrvata i Srba u Hrvatskoj, pred kojim su značajnom broju intelektualaca sudili zbog kulturne suradnje s okupatorom. Pred istražiteljima se branio kako je u diplomatsku službu ušao protiv svoje volje. Nakon što je Titovom amnestijom obustavljen postupak on više nije ni suđen, ali je posljedica bila isključenost iz društva’, navodi Hasanbegović.

Nakon toga Čolakoviću je bilo zabranjeno pisati i objavljivati pa se počeo baviti prevođenjem.

Zagreb bi mogao dobiti Park Envera Čolakovića, koji je jedno vrijeme bio kulturni ataše NDH u Mađarskoj

Facebook Komentari