Komadina o LNG terminalu: Mi smo protiv jer smo bili prevareni, ovo je loša studija, bolji je kopneni i da imamo svoj

Zbog čega se lokalno stanovništvo buni zbog LNG terminala na Krku, baš kao i udruge zelenih u TNT-u su komentirali primorsko-goranski župan Zlatko Komadina i Toni Vidan iz Zelene akcije.

Gospodine Komadina, promijenili ste mišljenje o LNG terminalu, kako to?

Komadina: Okolnosti su se bitno promijenile, ono što je Županija napravila je što se usuglasila za kopneni LNG. Studija utjecaja na okoliš za plutajući je pokazala nedostatke. Nama je nedovoljno iskustvo s INA-om i MOL-om. Kako je projekt vođen ovo će biti strani terminal. Sve su to geostrateške igre SAD-a i Rusije. Volio bih da imamo kopneni terminal koji donosi energetsku neovisnost. Logika je valjda svih da imamo više ulaza, ali kada bi povećali energetsku priču bili bismo neovisniji. Nije loše imati još jedan pravac ako zašteka s ruskim plinom. Važno je kod kopnenog što je sigurniji, ne zagađuje, sigurniji je za okoliš od plutajućeg. To mi je struka, gradio sam plinovode.

Zašto se protivite LNG-u?

Vidan: Mi smo protiv kopnenog i plutajućeg. Porazno je da su za hrvatsku energetsku politiku važnije američke i ruske izjave. Postoji enorman interes investitora u obnovljive izvore i država treba samo napraviti institucionalni okvir, a to se prešućuje. Trebamo ulagati u domaće energetske resurse. Plin je izgubio ekonomsku bitku s obnovljivim izvorima i mislimo da je neopravdano javna sredstva ulagati u plinsku infrastrukturu.

Komadina: Fosilna goriva može zamijeniti samo obnovljiva i nuklearna energija. Morate imati duple kapacitete, ako imate potrošnju trebate imati električnu energiju, to je bazična energija i morate paralelno imati i plinsku. Ja bi htio da imamo zelenu energiju i da palimo plin po potrebi. Mi se nismo naučili iz primjera INA-e i MOL-a. Priča o plutajućem je bila privremena mjera dok se gradi kopnena. Ako su zakupili brod na deset godina, znači da neće ‘pipnuti’ kopneni. Zašto ne bi financirali iz europskih sredstava i da bude naš? Možemo kupovati plin preko talijanske platforme, ovo nije dobro pripremljeno. Da je to nacionalni projekt napravilo bi se naše. Ovo je minimalni kapacitet, položena je mala cijev, morate graditi novi cjevovod, a to je novih nekoliko stotina milijuna eura.

LNG terminalom Hrvatska bi bila upisana u energetsku mapu Europe.

Vidan: Mogla je biti prije 10, 20 godina i to je problem. Apeliram na Komadinu da pogleda prezentiranu studiju u Europskoj komisiji o očekivanoj potrošnji plina koje su prenapuhane i da ne treba ulagati u novu infrastrukturu. Ne stoji ni da nam trebaju novi kapaciteti. Postoji li uopće interes susjeda za korištenje plina?

Barbara Dorić najavila da je realizacija LN-a za dvije godine

Komadina: Morate ponuditi nisku cijenu da bi netko odlučio kupovati ga. Europa je svjesna da je kapaciteta dovoljno i zato oni više to ne financiraju, ovisno što ste isprogramirali za novo programsko razdoblje. Trebaju biti visoki standardi zaštite okoliša, treba angažirati domaće građevinske tvrtke, puno je razvojnih mogućnosti ali nismo dovoljno bogati da kupujemo jeftino. Tvrtka Ekonerg koja je radila studiju na okoliš nije odgovorila ni na jedno pitanje iz javne rasprave.

Izrada studije zaštite okoliša prolaze prelako u RH.

Vidan: Zelena akcija već deset godina govori da su studije porazne. Za ovakve projekte prolaze studije koje su uvreda zdravom razumu. Tvrde da usidreni brod na Kvarneru, ogromni tanker, neće imati utjecaja na turizam. Takvo nešto potpisano dovoljno govori.

Komadina: Zvali smo Ministarstvo zaštite okoliša na županijsku skupštinu i nisu došli, s premijerom sam trebao imati sastanak prije dva tjedna… Ne može biti logično da se lokalna županija i općina protive, a da je država za to. Činjenica je da gubite cijene nekretnina i prihode, morate imati kompenzacijsku politiku. Mi pušemo na hladno, imamo iskustvo s INA-om, razna loša iskustva s energijom, puno smo puta prevareni.

Nacrt prijedloga postoji.

Komadina: Veliki je zakon, služi za suspendiranje drugih zakona da bi se prešlo preko toga. Ako država dobro radi može napraviti sve od državnog interesa, ali mi smo protiv jer smo bili prevareni, ovo je loša studija, bolji je kopneni i da imamo svoj. Do neki dan je iz Kostrene sukljao dim, tražimo da se ona plinificira.

Vi ste bili u Bruxellesu, koliko je Vladi važno što misle građani?

Vidan: Činjenica da se postavila Barbara Dorić znači da je projekt u problemu. Ona je govorila da naftne bušotine neće imati loš utjecaj na turizam. Glavna zabrinutost okolišnih udruga je da se na razini EU-a neuspjeva i ne želi uključiti građane što je porazno. Pozivam vas da za 5 godina sjednemo ovdje i vidjet ćete promjene. Hrvatska sramotno zaostaje za zemljama koje koriste obnovljive izvore energije. Građani žele sudjelovali, žele ulagati u solare ali im se to otežava.

Facebook Komentari