Znanstvenici i struka složni oko zlouporabe zatezne kamate za enormne zarade

Enormno visoke zatezne kamate, uz dugotrajne zastarne rokove, izravno su odgovorne za eksploziju dugova i dužničko ropstvo u Hrvatskoj, zaključili su znanstvenici i sveučilišni profesori, suci i odvjetnici, koji su sudjelovali na okruglom stolu o problemu određivanja zatezne kamate – koji se u organizaciji zastupnika Ivana Lovrinovića održao u srijedu u Hrvatskom saboru.

Na stručnom skupu govorili su pravnik dr. sc. Ivan Tot, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, doc. dr. sc. Martina Nakić, s istog fakulteta, saborski zastupnik prof. dr. sc. Ivan Lovrinović, sudac Mislav Kolakušić, odvjetnica Aleksandra Raach, podnositeljica zahtjeva za ocjenu ustavnosti odredbi o zakonskoj zateznoj kamati, odvjetnik Danijel Pribanić, također podnositelj zahtjeva za ocjenu ustavnosti iste odredbe, a u raspravu su se uključivali i dr. sc. Sarajko Baksa iz Udruge Blokirani, pravnik Zahir Kurbašić, koordinator Ovršnog ustanka, zastupnik Goran Aleksić te još nekolicina znanstvenika, koji su došli na okrugli stol.

Docentica Martina Nakić predstavila je podatke koje pokazuju u kojoj je mjeri zatezna kamata u Hrvatskoj godinama viša od zateznih kamata u Austriji i Njemačkoj, zemljama na čija se pravna rješenja Hrvatska često poziva.

Istaknula je da su zatezne kamate u Hrvatskoj u periodu od 2002. do 2008. godine bile preko 8 posto više od zateznih kamata u Njemačkoj, dok su u isto vrijeme bile čak za 11 posto više nego u Austriji. Dodala je da bi središnja narodna banka trebala određivati referentnu kamatnu stopu, na osnovu koje se određuju i zatezne kamate, a to ne bi smjelo biti prepušteno privatnim bankama, onako kako je to riješeno danas u Hrvatskoj.

Dr. sc. Martina Nakić iznijela je vrlo zanimljivu informaciju da je Hrvatska narodna banka udvostručila referentnu kamatnu stopu – s 4,5 posto, na 9 posto, točno dan prije stupanja na snagu zakonskog rješenja po kojemu se zatezna kamata od 1. siječnja 2008. određuje na osnovu referentne kamatne stope. Do tada se zatezna kamata nije morala određivati u skladu s referentnom stopom. No, čim su banke morale zateznu kamatu uskladiti s tom stopom, HNB ju je udvostručio!

Kada je referentna kamatna stopa kasnije pala, HNB je prepustio privatnim bankama da same određuju visinu zakonske zatezne kamate!

”Da smo u Hrvatskoj imali realnu referentnu kamatnu stopu i stopa zateznih kamata bila bi puno niža nego što je bila”, zaključila je docentica Martina Nakić.

Profesor Ivan Lovrinović govorio je o političkoj ekonomiji određivanja zatezne kamate. Istaknuo je da banke već pri procjeni kreditne sposobnosti dužnika zaračunavaju svojevrsnu zateznu kamatu u redovnoj kamati – za slučaj da dužnik ne otplati dug na vrijeme, te je upitao zbog čega se dva puta plaćaju zatezne kamate.

Kazao je da je docentica Martina Nakić iznijela slabo poznate podatke o enormno većim zateznim kamatama u Hrvatskoj u odnosu na Njemačku i Austriju te je zaključio da je tako visoka zatezna kamata odigrala važnu ulogu u eksploziji duga i stvaranju vojske zaduženih u Hrvatskoj.

Naglasio je da u Hrvatskoj imamo vrlo nemoralan sustav, jer je privatnim bankama omogućeno da same određuju zakonsku stopu zateznih kamata.

”Desetine milijardi kuna su na taj način izvučene iz hrvatskog gospodarstva i od hrvatskih građana. Mnogi su tako uništeni, jer nitko ne može izdržati tako visoke kamate. Usuđujem se reći da na djelu imamo tihu financijsku okupacija Hrvatske, zbog čega je nužna izmjena Zakona o obaveznim odnosima”, istaknuo je profesor Lovrinović te zaključio da financijski i pravni sustav ne smiju služiti za destabilizaciju društva i države.

Sudac Trgovačkog suda u Zagrebu, Mislav Kolakušić, u svom je izlaganju objasnio da mnogi namjerno odugovlače sudske postupke, zato što se na zateznim kamatama enormno zarađuje.

”Do 2002. godine zatezna kamata je bila čak 24 posto, a do 2007. 12 posto. Tako visoke kamate omogućile su enormnu zaradu onima koji su namjerno čekali s tužbama zbog naplate duga. Ni u jednoj drugoj djelatnosti nemoguće je toliko zaraditi, kao kroz odugovlačenje sudskih postupaka i zaradi na zateznim kamatama”, naglasio je Kolakušić te dodao da u sudskim sporovima često nisu dvije suprotstavljene strane, već da mnogi dugotrajni sporovi služe za dogovorno izvlačenje novca.

Danijel Pribanić i Aleksandra Rach ukazali su na probleme u svakodnevnoj praksi s kojom se suočavaju pravne osobe i građani.

Dr. sc. Sarajko Baksa, član Predsjedništva udruge Blokirani, pohvalio je zanimljiv okrugli stol te zaključio da nije pretjerano reći da je u Hrvatskoj na djelu financijska okupacija, već je naglasio da je to svojevrsni vid specijalnog rata.

Svi sudionici okruglog stola složili su se sa zaključkom da ovdje nije riječ o slučajnosti, već da je po srijedi sustavno i sistemsko financijsko iscrpljivanje hrvatskih poduzetnika i građana, nauštrb enormne zarade povlaštenih kroz naplatu zatezne kamate, izvijestili su iz Promijenimo Hrvatsku.

Facebook Komentari