Ambicija premijera Andreja Plenkovića je ostvariti uspješan mandat na čelu Vlade, no da bi mogao provesti bilo koji ozbiljni reformski zahvat, potrebna su tri preduvjeta. Jedan je stabilna većina u Saboru, drugi čvrsta podrška u stranci, a treći je učinkovita Vlada. Ni jedan od ta tri elementa nije ispunjen, ali se prema riječima Plenkovićeva suradnika u HDZ-u, u vrhu stranke o njima ozbiljno razgovara, analizira se politička situacija i traže rješenja, piše Jutarnji list.
Do stabilne većine u Saboru eventualno bi se moglo doći raspisivanjem prijevremenih izbora. Ta je mogućnost na stolu, ali je vrlo riskantna i zasad se ozbiljnije ne razrađuje. HDZ-ovi politički stratezi fokusirali su se na druge dvije teme – učvršćivanje Plenkovićeve pozicije na čelu HDZ-a i rekonstrukciju Vlade. O preslagivanju Vlade vrlo se intenzivno razgovara u vrhu HDZ-a i ozbiljno se priprema model prema kojem bi Vlada, umjesto sadašnjih dvadeset, u iduću godinu ušla s četrnaest ministarstava. Još se razrađuje novi ustroj, no prema riječima sugovornika Jutarnjeg, Vlada bi nakon rekonstrukcije po svojoj strukturi u najvećoj mjeri podsjećala na onu iz premijerskog mandata Jadranke Kosor, kad je bilo petnaest ministarstava.
Sve su opcije još otvorene, no kako sada stoje stvari, moglo bi se ukinuti Ministarstvo zaštite okoliša i energetike koje vodi Tomislav Ćorić. Energetika bi se pripojila Ministarstvu gospodarstva, a zaštita okoliša spojila bi se s Ministarstvom graditeljstva i prostornog uređenja, kojemu je na čelu HNS-ov Predrag Štromar. Malo je vjerojatno da bi Štromar u toj verziji ostao ministar, odnosno da bi HNS od četrnaest ministarstava dobio čak dva. Bez Ministarstva branitelja, kojemu je na čelu ministar Tomo Medved, također bi Vlada mogla dobro funkcionirati, a posao koji obavlja Medved mogao bi se raspodijeliti na Ministarstvo obrane i Ministarstvo unutarnjih poslova.
Pri smanjivanju broja ministarstava bez zasebnog resora mogla bi ostati i ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Gabrijela Žalac. Prije je regionalni razvoj bio u sklopu Ministarstva poljoprivrede i moguće je da se tamo vrati. Na staro bi se mogla vratiti i uprava, pa bi i ministar Lovro Kuščević mogao ostati bez ministarstva koje bi se pripojilo Ministarstvu pravosuđa. Ne bi bilo potrebe ni za Ministarstvom državne imovine, što bi značilo da bi se ministar Goran Marić mogao vratiti u saborske klupe, a državna imovina staviti u resor gospodarstva ministrice Martine Dalić u koji bi dopao i posao koji sad obavlja Marko Pavić kao ministar rada i mirovinskog sustava.
Rekonstrukcijom Vlade, odnosno smanjenjem broja ministarstava, dobio bi se dvostruki efekt. Jedan je što bi manja Vlada trebala biti znatno učinkovitija, a drugi što bi kadrovske rošade znatno utjecale na novi unutarstranački raspored pozicija moći. Treba, naime, imati na umu da se pri rekonstrukciji Vlade ne bi smanjio samo broj ministara, nego i državnih tajnika i pomoćnika, a dio tih funkcija zauzeli su HDZ-ovci koji ne podržavaju premijera te desne i ekstremnije klerikalne stranke, poput Hrasta, koje su se na temi Istanbulske konvencije okrenule protiv Plenkovića.
– Ratifikacija Istanbulske konvencije vrlo je jasno pokazala da dio ljudi u stranci želi rušiti predsjednika HDZ-a Plenkovića. Javno protivljenje ratifikaciji i glasanje protiv u Saboru nema nikakve veze s ideologijom i osobnim uvjerenjima, nego je Istanbulska konvencija poslužila kao sredstvo za pokazivanje nezadovoljstva prema stranačkom vodstvu – kazao je sugovornik Jutarnjeg, navodeći da je riječ o pitanju odnosa unutar HDZ-a i odmjeravanja snaga između umjerene struje i one konzervativnije.
– Takve su podjele uvijek postojale u HDZ-u, ali je uvijek, s iznimkom mandata Tomislava Karamarka na čelu stranke, prevladavala umjerena struja, koju predstavlja Andrej Plenković – kaže jedan od Plenkovićevih suradnika u HDZ-u i navodi da predsjednik stranke mora pokazati da drži konce u rukama.
– Prođu li samo tako, lišo, oni koji su išli protiv politike stranke, to bi moglo ohrabriti sve one druge na svim stranačkim razinama koji su iz bilo kojeg razloga nečim nezadovoljni da aktivno rade protiv stranke i njezina vodstva – kaže sugovornik Jutarnjeg, napominjući da očekuje kako će glavni tajnik HDZ-a, Gordan Jandroković, predložiti Plenkoviću da Davora Ivu Stiera i Miru Kovača smijeni s dužnosti političkog tajnika i međunarodnog tajnika stranke. Kaže da je nemoguće da ovakve visoke dužnosti u stranci obavljaju ljudi koji praktično rade protiv politike HDZ-a. To prije što dužnosti tajnika nisu izborne, nego ih postavlja predsjednik stranke.
– No, i taj je potez delikatan. Micanje Stiera i Kovača s dužnosti tajnika stranke sigurno će se pokušati iskoristiti protiv vodstva i prikazati da ih se kažnjava zato što su pri ratifikaciji Istanbulske konvencije glasali po svojoj savjesti, čime bi predsjednik Plenković automatski dobio atribute autoritarnog vođe koji ne trpi da njegovi suradnici imaju politički integritet – kazao je naš sugovornik.
Na pitanje kad bi se mogli očekivati prvi potezi, odgovara da to sigurno neće biti prije ljeta i ističe da se ništa neće poduzimati bez temeljite pripreme. Priznaje da će mnogo toga ovisiti o gospodarskim pokazateljima. Nastavi li se rast BDP-a i uspješno završi restrukturiranje Agrokora, bude li dobar kreditni rejting itd., to će Plenković imati veći manevarski prostor za preslagivanja u Vladi i u HDZ-u.
