U programu N1 gostovao je i glavni tajnik Vijeća Europe, Thorbjorn Jagland.
Zašto je važna Istanbulska konvencija?
Prije svega zato što je važna za žene i obitelji. Ova Konvencija se bori protiv nasilja nad ženama i u obitelji, a druga dobra stvar je to što su hrvatski lideri pokazali liderstvo, što je danas prilično rijetko. Premijer je iskazao liderske sposobnosti i činjenice vezane uz ovu Konvenciju, jer bilo je puno toga što je bilo krivo prikazano.
Kako je moguće imati tako jasnu Konvenciju i istovremeno izokrenuti javnu percepciju o njezinu sadržaju?
Vrlo zanimljivo. Mene je to iznenadilo, što je došlo do pogrešnih shvaćanja, koja se nisu dogodila samo u hrvatskom društvu, nego i diljem Europe. To su pokrenula neka interesna društva, vjerojatno je i Crkva bila protiv toga. Danas je lako širiti lažne vijesti putem interneta i one tako dobivaju poticaj, zato je izuzetno važno da netko preuzme lidersku ulogu i zato ih imamo i bilo je dobro da je vaš premijer objasnio o čemu je riječ u ovoj Konvenciji.
Spomenuli ste interesne skupine, što je njihov interes da izokrenu smisao i sadržaj Istanbulske konvencije?
Na njima je da to objasne, ja ne shvaćam što se dogodilo. Postoji trend u Europi, u nekim dijelovima Europe, da se širi mišljenje da je modernizacija nešto što je protivno interesima ljudi, religije, obitelji, i da je nečiji način života ugrožen, a ova Konvencija je nešto što štiti žene i obitelji. Mislim da je riječ o kombinaciji nacionalizma i zaštiti od vanjskog svijeta.
Konvencija je ratificirana uz tzv. interpretativnu izjavu, je li vas Vlada RH konzultirala oko nje?
Da, ta interpretativna izjava je važna, razgovarao sam o tome danas s premijerom, i složili smo se da na europskoj razini moramo učiniti više, kako bismo objasnili što ova Konvencija zapravo jest, i o čemu se radi. Ne smijemo dopustiti da neke države članice budu same u tome. Prvu priliku za to imat ćemo tijekom ministarskog sastanka tijekom svibnja.
Kad spominjemo interesne skupine, rekli ste da su manjine i druge skupine pod pritiskom ekstremnih skupina unutar Europske unije, što Vijeće Europe čini po pitanju rasta ovog trenda?
Zaštita manjina je bio jedan od naših prioriteta, a okvirna konvencija je bila donesena nakon pada Berlinskog zida, jer kad se ne poštuju prava manjina, onda smo u opasnosti. Komunikacija s nadzornim tijelom je vrlo važna, a tu je i povelja o manjinskim jezicima. Jezik je svojevrstan alat da se postigne stabilnost i mir, ali i nešto što se može koristiti da se stvori nestabilnost. Riječ je o identitetu, o kulturi, ljudi moraju imati pravo na jezik, kulturu.
Održali ste zanimljiv govor oko populizma, kolika je to prijetnja Vijeću Europe?
To je velika prijetnja, jer populizam je nešto što iskorištava nesigurnost koji mnogi osjećaju u današnje vrijeme. Tu su ekonomski problemi, nezaposlenost, sve veći jaz između bogatih i siromašnih, sve se to stavlja u istu košaru za političku svrhu i koristi se protiv tzv. establishmenta, koji je prtiv novog. To je nešto što nas zabrinjava, jer mainstream sve više preuzimaju oni koji zagovaraju ekstremističku politiku, kao primjerice u Poljskoj, Mađarskoj…
Kako se Vijeće Europe bavi izbjegličkom krizom?
Ovo je nešto što spada u pitanja Schengena, mi se fokusiramo na migrante, na djecu, mnogi od njih dolaze sami i nažalost svjedočimo tome da ih se vraća, što je ilegalno prema konvenciji UN-a. Dajemo sve od sebe da se fokusiramo na ranjive skupine. U tom pogledu, pitanje obitelji je važno pitanje, ali neke države članice ograničavaju mogućnost za ujedinjenje obitelji. Ne bi me iznenadilo da su neki od onih koji su protiv Istanbulske konvencije zapravo i protiv ujedinjavanja obitelji. Postoji mnogo različitih tendencija u današnje vrijeme.
Jeste li dobili poruku od hrvatske Vlade, hoće li se pozabaviti tim pitanjem?
Nismo o tome razgovarali na ovom sastanku, jer smo se fokusirali na prioritete.
Kako gledate na medijske slobode danas u Hrvatskoj, u pogledu vlasništva u medijima, stanju na javnoj televiziji, prijetnji novinarima?
Da, došlo je do pomaka, ali ima prostora za poboljšanja. Mi smo zabrinuti zbog prijetnji usmjerenih prema novinarima, to nije samo ovdje, nego u cijeloj Europi, napadi na novinare i prijetnje su nešto što je u porastu, a postoji i zabrinutost u cijeloj regiji u pogledu vlasništva nad medijima, što ograničava djelokrug rada medija. Još uvijek je puno prostora za napredak, a mi smo uspostavili poseban alat, to je platforma za novinarske organizacije, gdje one mogu prijaviti prijetnje novinarima i mi se time možemo pozabaviti.
Korupcija je prioritet hrvatskog predsjedanja Vijeća Europe. Prema nekim statistikama gubimo velik dio BDP-a zbog korupcije. Jeste li sigurni da će se ova Vlada moći pozabaviti problemima u vlastitoj zemlji?
To je još jedan primjer liderstva, koje sam spomenuo na početku. Stavljajući ovo kao jedan od prioriteta, ovo će ukazati na taj problem u Hrvatskoj i o tome se radi kad govorimo o liderstvu. Mnogo je preporuka GRECO-a u vezi Hrvatske i ona ima mogućnost pružiti dobar primjer.
Što su najdelikatnije preporuke?
One imaju veze s parlamentom i tužiteljstvom.
Koliko je pravosuđe važno u borbi protiv korupcije?
Pravosuđe zajedno s medijskim slobodama je najvažnija stvar u borbi protiv korupcije i promicanju demokracije. Ako nemate učinkovito i nekoruptivno pravosuđe, tada ništa ne može funkcionirati, jer ljudi gube povjerenje u institucije. Ako ne vjeruju u pravosuđe, onda ne vjeruju ni u druge institucije, jer vjeruju da su inficirane koruptivnim aktivnostima. Ako nema ravnoteže moći, imate korupciju, a vrlo često dolazi do nestabilnosti, a vrlo često i do demonstracija. Pogledajte što se dogodilo u Ukrajini, ljudi su se pobunili protiv vlasti. Ukrajina je bila toliko slaba kad se to dogodilo, da je Rusija mogla učiniti što god je htjela.
Kako gledate situaciju na Zapadnom Balkanu? Imamo upozorenja šefa Europske komisije, Jean-Claudea Junckera nakon govora francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji je rekao da zemlje Balkana trebaju naći novu perspektivu, jer bi moglo doći do novog rata.
Mislim da je on pretjerao u svojoj izjavi, jer mislim da je narodima Zapadnog Balkana dosta rata, ali ima nekih naznaka u BiH oko izbornog zakona. Postoji mogućnost da će izbori biti nelegitimni, moramo pomno pratiti situaciju, a europske institucije trebaju učiniti sve što je moguće, kako bi situaciju vratili na pravi put. Dugo smo upozoravali na probleme izbornog zakona u BiH, ali nitko nažalost nije učinio ništa po tom pitanju.