Pavlović: Naš glas se bojkotira, medijski se blokira – Ajduković: Važno je da je Vlada pitanje nasilja nad ženama učinila javnim pitanjem

Što točno piše u Istanbulskoj konvenciji? Je li to priznavanje trećeg spola ili ugrađivanje elemenata koji bi se kosili s našim vrijednostima u obrazovni sustav?

Uvodi li Istanbulska konvencija rodnu ideologiju ili samo služi za zaštitu žena od nasilja u obitelji? Zašto se tekst konvencije iščitava na različite načine? Na ova pitanja su pokušale odgovoriti Ana Raffai, teologinja i mirovna aktivistica, Kristina Pavlović, koordinatorica građanske inicijative “Istina o Istanbulskoj konvenciji”, prof. dr. sc. Marina Ajduković, Pravni fakultet u Zagrebu i Branka Žigante Živković, sutkinja Višeg prekršajnog suda.

Kristina Pavlović, koordinatorica građanske inicijative “Istina o Istanbulskoj konvenciji”, rekla je kako je subotnji prosvjed apsolutno uspio. Očito je da su birači ostali osamljeni, bez svojih političkih predstavnika. Naglasila je kako se njihov glas bojkotira, medijski ih se blokira. U prilog tome je donijela slike s prosvjeda na kojima se, kaže, vidi da je na Trgu bana Jelačića prosvjedovalo više od 5 tisuća ljudi, deset puta više. Najavila je kako će se prosvjedi održati i u drugim gradovima Hrvatske. Onaj u Splitu već se počeo organizirati. Ako to sve skupa ne urodi plodom, ako se i dalje ustraje na tome da se konvencija ratificira, idemo na referendum, rekla je Pavlović.

Na pitanje što je to rodna ideologija odgovara: “Riječ je o ideologiji zato što razdvaja rod i spol – i to prvi put u jednom međunarodnom obvezujućem dokumentu. Građani su to prepoznali, vide da im se nameće nešto što je protivno i znanosti i biologiji i vrijednostima hrvatskog društva i kulture. Nameće se ideologija, teorija da čovjek može biti jedno po rodu a drugo po spolu. Spomenula je primjer Kanade koja je prije nekoliko dana ozakonila to da u službenim dokumentima nema više mame i tate, već roditelja 1 i roditelja 2. I u drugim je zemljama rodna ideologija prisutna, ne samo u zakonima već i obrazovanju. Namjera je kroz tu konvenciju promijeniti mentalitet suprotan hrvatskom mentalitetu i kulturi. Želi se narušiti kršćanske, tradicijske vrijednosti koje su u velikoj mjeri prisutne u hrvatskom narodu, tvrdi Pavlović.

Prema njenom mišljenju, Hrvatska bi trebala kao suvremena država, donijeti zakone koji će štititi žene od nasilja te s tih milijardu kuna koja se spominje u kontekstu ispunjavanja obveza iz konvencije, izgraditi skloništa za žene.

Ana Raffai tvrdi da nema definicije rodne ideologije. Da bi se neki pojam koristio, treba ga prvo definirati, a ne koristiti ga onako kako nama odgovara. Ustvrdila je da je fokus konvencije zaštita žena od nasilja u obitelji. Za subotnji prosvjed kaže kako se pita kome je to i zašto u interesu. Ono što smo vidjeli nije demokracija već demagogija. Demagogija je vođenje ljudi strahovima. Ljudi ondje nisu znali reći što to ima konvenciji i zašto su uplašeni, govori im se da će nešto ući u obrazovanje, da će milijarde otići nekim organizacijama.

Za Raffai je pitanje ratifikacije konvencije isključivo političko pitanje. Poručila je da se ljude ne zavodi i manipulira brojkama. Da rodne ideologije nema u konvenciji, kaže, govori i interpretativna izjava Vlade. Ovo nije crkveni, dogmatski dokument, već pravni, naglasila je Raffai.

Kao sutkinja, iz iščitavanja Istanbulske konvencije nisam vidjela rodnu ideologiju, ustvrdila je Branka Žigante Živković. Na nju gledam kao na prvi pravni međunarodni obvezujući dokument koji se tiče nasilja nad ženama. Naglasila je kako bi konvenciju trebalo zvati njenim punim nazivom jer se iz njega vidi da je riječ o sveobuhvatnom pravnom okviru protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Zaboravlja se pročitati što je svrha dokumenta i nije joj jasno od kud dvojbena mišljenja.

Marina Ajduković je izjavila kako se ovom dokumentu trenutno pristupa s političke strane – stvaranjem moralne panike, nesigurnosti. Kao sociologa doista me zanima kome je u interesu stvaranje te moralne panike; koje su to vrednote, koji je to trenutak i zašto baš sada. Taj je dokument preveden davnih dana i sad je došao trenutak da se prezentira. Najviše joj smeta relativiziranje nasilja. Većina nas zna čitati, ali ne čitamo svi jednako, rekla je. Upitala je odakle potreba da se relativizira nasilje u obitelji te koja je to ključna vrednota ako nije borba protiv nasilja. Važno je da je Vlada prepoznala problem i potrudila se da pitanje nasilja nad ženama postane javno pitanje, naglasila je.

Sutkinja Žigante Živković smatra da interpretaivna izjava kao dodatak konvenciji ne može utjecati na pravno tumačenje pojmova u konvenciji. Pavlović je na kraju spomenula kako ni u Europskom parlamentu nije postojao jedinstven stav oko konvencije. Iznijela je podatak da je za konvenciju glasovalo 400 zastupnika, a 300 je bilo protiv nje.

Facebook Komentari