Pred Vladom i Predsjednicom su dvije vrlo važne odluke idući tjedan: Sankcije prema Rusiji i kupnja borbenih aviona

Iza predsjednice je turneja po Južnoj Americi nakon koje je kratko bila i u Njemačkoj. Već u ponedjeljak seli ured u Karlovac, no neće se baviti samo lokalnim temama.

Državni vrh sastat će se dva puta idući tjedan. U ponedjeljak u popodnevnim satima na temu Rusije, a u utorak – Vijeće za obranu, zbog odluke o kupnji vojnih aviona – koja je u samoj završnici.

Hoće li Hrvatska odrediti diplomatske sankcije prema Rusiji – pitanje je koje će se sutra naći pred državnim vrhom. O tome razmišljaju i članice EU koje su stale uz Britaniju koja je zbog trovanja ruskog špijuna i njegove kćeri optužila Rusiju.

Predsjednica će, doznajemo, poštovati odluku Vlade. Iako je njezin poziv ruskom predsjedniku Putinu, u danu kad je premijer zajedno sa šefovima EU razmatrao problem Rusije, zbunio javnost.

Odluka o sankcijama, tvrdi bivši veleposlanik u Rusiji Božo Kovačević, za članice EU nije striktno obvezujuća.

“Svaka država će ovisno o svojim interesima i stanju odnosa sa Rusijom donijeti odgovarajuće odluke. A koliko sam razumio našeg premijera on je rekao da Hrvatska neće zaoštravati odnose sa Rusijom. Međutim ovo je prilika da se premijer i predsjednica jednom napokon dogovore kako će voditi vanjsku politiku”, kaže Kovačević.

Još je jedna velika odluka pred državnim vrhom. Kupnja borbenih aviona. I dalje su prva opcija oni izraelski. Sastaje se Vijeće za obranu, a odluka bi mogla biti već u četvrtak na Vladi. Izraelski avioni stari su 30 godina, kaže vojni analitičar Igor Tabak, teško ih je uspoređivati s ponudama za nove avione.

“U momentu kad imamo avione koji su živi muzej s jedne strane, može se reći sve što je iole novije je bolje. S druge strane činjenica je da Izrael izuzetno aktivno koristi svoje borbeno zrakoplovstvo ono je vrlo često u ratnim djelovanjima, ako su one dulje rabljene to može biti izvor jako velikih izazaova”, ističe Tabak

A upravo u Izraelu od kojeg planiramo kupiti avione nemamo veleposlanika. Tamo je otpravnik poslova. To je još jedna tema koju premijer i predsjednica trebaju zatvoriti. Nije Izrael jedini.

Rotaciju čeka više od trideset šefova diplomatskih misija. Među njima i Australija, BIH, Kina, Poljska, Slovačka, Španjolska, Argentina, Švicarska, Turska i brojne druge zemlje.

“Stav predsjednice je u tom pogledu potpuno jasan i transparentan. Zalaže se za žurno imenovanje veleposlanika i drugog diplomatskog osoblja, posebno u onim zemljama s kojima imamo povijesno dobre diplomatske odnose, ali i interese za stratešku suradnju u različitim područjima”, stoji u priopćenju Ureda Predsjednice Republike.

Iz Vlade odgovaraju da je sve strateški bitno poput SAD-a, Britanije, Njemačke, Francuske, Italije, Mađarske, Srbije, Crna gore, NATO-a, imenovano.

Ovo je drugi krug i do ljeta će, rečeno nam je u Vladi, sve biti riješeno, piše dnevnik.hr.

Strateško partnerstvo (II): Kako kupiti najskuplje zrakoplove i još zaraditi dosta novaca

Facebook Komentari