NR Kina upozorila Tajvan da će zbog separatizma biti suočen s povijesnom kaznom. SAD navijestio zaštitu.

Nove napetosti između NR Kine s predsjednikom Xi Jinpingom na čelu prema Tajvanu ojačalo je 2016. godine, kada je za tajvansku predsjednicu izabrana čelnica Demokratske napredne stranke Tsai Ing-wen

Predsjednik NR Kine Xi Jinping upozorio je danas Tajvan (službeni naziv države je Republika Kina, op.a.) da će biti suočen s “povijesnom kaznom” za bilo kakav pokušaj separatizma, što je dosad najstrože upozorenje otoku koji Narodna Republika Kina smatra svojim svetim tlom.

Tajvan ili Republika Kina  je jedno od najosjetljivijih pitanja politike Narodne Republike Kine i potencijalno opasno vojno žarište.

Narodnu Republiku Kinu je razljutio također i američki predsjednik Donald John Trump, koji je prošlog tjedna potpisao zakon kojim se jačaju odnosi između SAD-a i Tajvana, te time posredno navijestio i američku zaštitu Tajvana u slučaju eskalacije krize s NarodnomRepublikom Kinom

Prva kineska naseljavanja zabilježena su u 7. stoljeću, a od 13. stoljeća Tajvan smatrao kineskim teritorijem. Do otoka su doplovili u 16. stoljeću Portugalci i nazvali ga “Ilha Formosa” (Krasni otok). Potom Nizozemci zaposjedaju otok 1624. godine, ali u drugoj polovici 17. stoljeća nakon nekoliko ustanaka protjerali su ih Kinezi, pristalice dinastije Ming, no sami su bili poraženi od novog režima koji je na kopnu uspostavila nova, mandžurska dinastija Quing.

Čelnica Demokratske napredne stranke i predsjednica Tajvana, Tsai Ing-wen

Otok Tajvan je 1895. godine pripao “zemlji izlazečeg sunca” – Japanu.

AMERIČKI “NEUNIŠTIVI” NOSAČ AVIONA

Tajvan je poslije japanskog poraza u Drugom svjetskom ratu vraćen Kini. Snage nacionalističke stranke Kuomintang pod vodstvom generala Čang Kaj-šeka sklonile su se na otok nakon što su 1949. godine bili poraženi od kineskih komunista u građanskom ratu. Po izbijanju korejskog rata u kojem je komunistička vlast Narodne Republike Kine uz ruske Sovjete, vojno bila na strani sjeverne komunističke DNR Koreju, dok su UN i Zapad na čelu sa Sjedinjenim Američkim Državama podržavao južnu Republiku Koreju, SAD su pružile vojnu i političku pomoć Kuomintangu na Tajvanu. Do 1971. godine vlada na Tajvanu predstavljala je Kinu u ujedinjenim narodima. Rast gospodarskog i političkog utjecaja Narodne Republike Kine i njeno uvjetovanje uspostave diplomatskih odnosa prekidom svih službenih odnosa s Tajvanom doveli su do rastuće političke, ali ne i gospodarske izolacije otoka koji je postao jednom od najrazvijenijih zemalja Azije.

Kuomintang je dopustio djelovanje oporbenih političkih stranaka 1986. godine, a godinu kasnije okončano je izvanredno stanje koje je bilo na snazi od 1949. godine. Na predsjedničkim izborima 2000. godine pobijedio je kandidat oporbene Demokratske napredne stranke Chen Shui-bian koji se zalaže za proglašenje potpune neovisnosti Tajvana od Narodne Republike Kine.

U vojno-srateškom smislu Tajvanu pomaže Japan i zemlje NATO-a na čelu sa SAD-om. Vojnim žrgonom, Tajvan se naziva “američki neuništivi nosač aviona” te je kao takav “kost u grlu” aktualne politike Narodne Republike Kine koja se zalaže za to da Tajvan bude u sastavu NR Kine, emu se oštro protive Japn, SAD i Zapad u cjelosti.

Neprijateljstvo NR Kine prema Tajvanu ojačalo je 2016. godine, kada je za tajvansku predsjednicu izabrana čelnica Demokratske napredne stranke Tsai Ing-wen, navodi Asia Times.

Američka Sedma Pacifička flota u vodama nedaleko Tajvana

Narodnu Republiku Kinu je razljutio također i američki predsjednik Donald John Trump, koji je prošlog tjedna potpisao zakon kojim se jačaju odnosi između SAD-a i Tajvana, te time posredno navijestio i američku zaštitu Tajvana u slučaju eskalacije krize s NarodnomRepublikom Kinom.

NR Kina sumnja da će Tsai Ing-wen tražiti punu neovisnost Tajvana, iako je ranije rekla kako želi zadržati status quo i zalaže se za mir.

U govoru na završetku zasjedanja kineske godišnje sjednice parlamenta, predsjednik Narodne Republike Kine, Xi Jinping je pred tri tisuće delegata rekao da će NR Kina poticati na “mirno ujedinjene domovine” i raditi na tome da više ljudi s Tajvana uživa u mogućnostima kineskog razvoja.

(Theo Ljubić, Asia Times)

Facebook Komentari