Kako riješiti problem ovršenih? Vladajući se žale da nije lako, Blokirani građani u Hrvatskoj duguju preko 63 milijarde kuna

Vlada se već mjesecima »koprca« u pokušaju da nađe rješenje za stotine tisuća blokiranih građana, odnosno da osmisli izmjene Ovršnog zakon tako da pozicija tih ljudi bude lakša. Pritom dok »važe« na koju će skupinu i kojim modelom usmjeriti pomoć, mora voditi računa da ne ugrozi sustav prisilne naplate, jer nije tako davno Hrvatska imala situaciju kad nisu plaćali ni oni koji su novac imali i kad stotine tisuća radnika nisu dobivali plaću ili im nisu uplaćivani doprinosi, samo zato što je poslodavac mogao birati kad mu je najzgodnije platiti te obveze.

U takvoj se situaciji posljednjih tjedana po pitanju ovrha, žali nam se jedan sugovornik iz Banskih dvora, Vlada našla dobrim dijelom i zbog političkog pritiska predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, dijela oporbe i javnosti.

– Stvara se dojam da rješenje postoji, da je ono lagano, samo ga trebamo primijeniti i skoro smo došli do toga da bi najbolje bilo da ni nema ovrha i da ne postoje zakonske pretpostavke da netko naplati svoj dug. Naravno da nešto moramo učiniti da trošak za dug od 200 ili 300 kuna ne bude nekoliko puta veći od tog duga i tražimo najbolje rješenje za to. Ali pogrešno je uvjeravati ljude da dug i blokada mogu nestati samo ako Vlada tako poželi, svjedoči jedan naš sugovornik iz Vlade o situaciji koja je takva da mu se čini da bi dobar dio javnosti bio zadovoljan samo radikalnim rješenjem u kojem bi se preko noći počistile sve obveze.

Običaji neplaćanja

Bilo koje rješenje koje bi koketiralo s takvim raspletom, napominje on, vratilo bi Hrvatsku u vrijeme kad su se obveze plaćale na dobrovoljnoj bazi, pa su plaćanja izbjegavali i oni koji su novca imali. Uz napomenu da će se zakon sigurno mijenjati tako da se pozicija olakša onim najugroženijima koji su u probleme upali jer nisu imali novca ni za režije, dodaje da država ne može rješavati milijunske dugove onih koji su primjerice ulagali u gradnju stanova, jer bi to preko noći ponovo podiglo nelikvidnost i dodatno ojačalo običaje neplaćanja koji su u Hrvatskoj dio poslovne prakse i nisu još iskorijenjeni, ali ih je sustav ovrha sigurno smanjio.

Kakvi su rezultati prisilne naplate, odnosno sustav ovrha koji Financijska agencija (Fina) provodi već osam godina, pokušali smo doznati u Fini tražeći hladne brojke o prisilnoj naplati, ali i troškovima ovrhe koje su građani i poduzeća imali u tom razdoblju. Od 1. siječnja 2011. do kraja siječnja ove godine u toj su Agenciji zaprimili čak osam i pol milijuna osnova za plaćanje, od čega se njih 26,2 posto odnosi na poslovne subjekte, a 73,8 posto na građane. U istom je razdoblju, može se zaključiti iz odgovara Fine riješeno ukupno 181,4 milijarde kuna duga, koji su vjerovnici morali naplatiti kroz ovrhu. Taj iznos obuhvaća dugove koji su naplaćeni, za koje je prisilna naplata iz nekog razloga obustavljena ili je opozvana. No, činjenica je da je ovrha, odnosno prisilna naplata, bila jedini način da se riješi dug koji je tih godina u prosjeku pokrivao jedan i pol godišnji proračun Hrvatske ili troškove mirovina za pet godina.

Osobni stečaj

Najveći dio, čak 136,7 milijardi kuna odnosi se na poslovne subjekte, od kojih je tako naplaćeno 115 milijardi kuna glavnice i 21,7 milijardi kuna kamata. Kad su građani u pitanju, riječ je o 44,7 milijardi kuna u osam godina, a u tom je iznosu 35,5 milijardi kuna glavnice i 9,2 milijarde kuna. No, koliko je u tim iznosima troškova provođenja ovrhe, nije precizirano jer Fina, kako kažu iz te Agencije, u postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima ne evidentira zasebno troškove prema tome na što se odnose, već se tražbina po osnovi troška evidentira u Očevidnik u ukupnom iznosu, na način kako je osnovom navedeno.

No iz podataka za trenutačni dug građana može se prema odgovorima iz Fine izračunati okvirno trošak ovrhe, ali i zaključiti da su građani na glavnicu skupili još polovinu tog iznosa kroz kamatu. Iz Fine su nam odgovorili da je glavnica duga krajem siječnja iznosila 42,3 milijarde kuna te da je u njoj udio nenaplaćenog troška, koji je trošak odvjetnika, sudskog postupaka i bilježnika oko 5,5 posto ukupnog duga. To znači da je u ukupnom dugu i 2,32 milijarde kuna troška suda, bilježnika i odvjetnika. Uz to u ukupni dug je ušlo i 0,89 posto naknade koju dijele Fina i banke, što je oko 414 milijuna kuna.

No na taj dug građani su skupili i još 21,4 milijarde kuna kamata, što je oko polovine iznosa ukupnog duga. To znači da građani koji su pod blokadom, kad se zbroje dug i kamate ukupno duguju 63,7 milijardi kuna. U odnosu na svibanj, prema podacima koje je lani objavio faktograf osnovni je dug čak za sto milijuna kuna manji, ali je dug za kamate porastao gotovo pola milijarde kuna u osam mjeseci. Takvu će situaciju Vlada teško riješiti samo smanjenjem troškova ovrha ili odlukom da se počne jače primjenjivati osobni stečaj potrošača.

Dug poduzeća, pa tako i njihove kamate, znatno je manji. Pravni subjekti su na zadnji dan siječnja dugovali 14,02 milijarde kuna, a kamate su im bile 5,9 milijardi kuna, što znači da je njihov ukupni dug za kamate i glavnicu bio znatno manji od duga građana za kamate, piše Novi list.

Stanje duga 31. siječnja 2018.

Građani

– glavnica – 42,3 milijarde kuna

– troškovi suda, javnog bilježnika i odvjetnika – 5,5% – 2,32 milijarde kuna

– kamata 21,4 milijarde kuna

– naknada Fine i banaka – 0,89% – 414 milijuna kuna

Poslovni subjekti

– glavnica – 14,02 milijarde kuna

– kamata – 5,9 milijardi kuna

Izvršene osnove za plaćanje u sedam godina

Građani
– ukupno – 44,7 milijardi kuna

– glavnica – 35,5 milijardi kuna

– kamata – 9,2 milijarde kuna

Poslovni subjekti
– ukupno – 136,7 milijardi kuna

– glavnica – 115 milijardi kuna

– kamata – 21,7 milijardi kuna

Facebook Komentari