Za naše su građane 22 države članice EU otvorile svoje tržište rada, što je mnogima najveći dobitak od članstva u EU i veliki socijalni amortizer jer bi danas umjesto 190.000 imali 400 tisuća nezaposlenih i ogromne tenzije.
Zahvaljujući slobodi kretanja radnika, Hrvatska je u pet godina članstva u EU izgubila stanovnika koji svojim brojem premašuje broj žitelja drugog po veličini grada u zemlji – Splita. Ništa ne pokazuje da će se odljev smanjivati, posebno iz Slavonije i kontinentalnih dijelova zemlje. Njemačka s više od milijun trenutačno slobodnih radnih mjesta i dalje ostaje obećana zemlja, a strah da bi ih moglo preplaviti 150 tisuća Hrvata potaknuo je austrijske vlasti da zadrže zabranu rada bez radnih dozvola još dvije godine, piše Večernji list.
Za naše su građane 22 države članice EU otvorile svoje tržište rada, što je mnogima najveći dobitak od članstva u EU i veliki socijalni amortizer jer bi danas umjesto 190.000 imali 400 tisuća nezaposlenih i ogromne tenzije.
Mlađi naraštaji migranata rado odlaze u Irsku, a za pojedine profesije na cijeni su i skandinavske zemlje. No Njemačka je i dalje lider, tamo godišnje pristiže oko 60 tisuća ljudi s hrvatskom putovnicom, ali njemačke vlasti naglašavaju da je mnogima adresa prethodnog boravka bila u Srbiji ili Bosni i Hercegovini. Radne su dozvole zasad potrebne u Austriji, Sloveniji, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji no i njihova su tržišta otvorena za mnoge deficitarne profesije. Nizozemska se zasad nije izjašnjavala po tom pitanju. Od Slovenije se očekuje da će pratiti Austriju, dok bi se Velika Britanija mogla pozvati na dosadašnju praksu da na sve nove članice EU primjenjuje maksimalnu zabranu rada od sedam godina. Za Britance je to danas više političko nego ekonomsko pitanje jer bi Velika Britanija trebala napustiti EU tri mjeseca prije nego što hrvatskim radnicima nastupi razdoblje slobodnog zapošljavanja.
Austrijski zavod za zapošljavanje otkriva da je lani u Austriji radilo oko 28.000 Hrvata, no isto tako na tamošnjoj je burzi bilo 4800 nezaposlenih hrvatskih građana koji su dospjeli na burzu nakon što su ostali bez posla. I uza zabrane godišnje se u Austriji zaposli oko četiri tisuće Hrvata iz 60 deficitarnih zanimanja.
Postojeći broj nezaposlenih hrvatskih državljana sugerira da se hrvatski građani često zapošljavaju na kratkotrajnim sezonskim poslovima ili sele s jednog mjesta na drugo te rado koriste naknade za nezaposlene koje su u toj zemlji znatno iznad hrvatskih naknada. Nakon što ostanu bez posla, nezaposleni u Austriji primaju naknadu u visini 55 posto svoje plaće, u prosjeku oko 900 eura. U Sloveniji nitko ne može dobiti manje od 350 niti više od 892 eura na mjesec, a razdoblje primanja naknade ovisi o prethodnom stažu. Prosječna hrvatska naknada za nezaposlene je oko 2300 kuna, a u prvih 11 mjeseci prošle godine na hrvatski Zavod za zapošljavanje prijavilo se nešto više od tisuću radnika koji su ostali bez posla u nekoj od država članica EU te Švicarskoj i Norveškoj.
Stanje u državama:
Austrija: Radi oko 28.000 Hrvata
– naknada za nezaposlene 55% plaće, u prosjeku oko 900 eura
– na burzi oko 4800 Hrvata, radi ih oko 28.000
– radnu dozvolu osigurava poslodavac
Velika Britanija: Radna dozvola deficitarnima
– naknada za samca je 73 funte tjedno, duljina je vezana uz prethodni staž
– radna dozvola odobrava se za deficitarna zanimanja
Slovenija: Poslodavac traži radnu dozvolu
– naknada ne može biti manja od 350 € ni veća od 892 €
– može se primati 2 mjeseca do 2 godine
– radnu dozvolu osigurava poslodavac u slučaju da na burzi ne može naći radnike
Nizozemska: Mjesec po svakoj godini staža
– još se nije izjasnila
-naknada se nakon gubitka posla prima onoliko mjeseci koliko nezaposleni ima staža
– kreće se između 70 i 75 posto plaće
Malta: Ukidaju zabranu zapošljavanja
– najavila da će ukinuti zabranu zapošljavanja