Najnovije

Usporenje rasta BDP-a 2,8%, HGK kaže: Projekcije većine analitičara pokazale se optimističnima

Prema prvim procjenama DZS-a, u posljednjem kvartalu prošle godine ostvaren je godišnji rast BDP-a od 2,0%, slabiji nego u prethodnom kvartalu (3,3%) te slabiji nego u četvrtom kvartalu 2016. godine (3,5%). Time je posljednji kvartal spustio stopu rasta za cijelu 2017. godinu s 3,0%, koliko je iznosila za prva tri kvartala, na 2,8%, što predstavlja usporenje rasta gospodarstva u odnosu na prethodnu godinu (3,2%). Time su se projekcije većine analitičara koji su objavljivali prognoze tijekom 2017. godine pokazale optimističnima, uključujući Ministarstvo financija (3,2%), Europsku komisiju (3,2%), HNB (3,1%) i HGK (3,1%).

Usporenje rasta BDP-a u 2017. godini bilo je posljedica usporavanja rasta bruto investicija i izvoza usluga te snažnijeg rasta uvoza roba i usluga (posebno roba). Istodobno, ostale sastavnice potrošnje nisu rasle dovoljnom dinamikom da bi održale veću stopu rasta BDP-a, iako su rasle brže nego prethodne godine.

Naime, osobna potrošnja, najveća pojedinačna sastavnica BDP-a, rasla je tek 0,1 postotni bod brže nego prethodne godine, potaknuta relativno visokim rastom neto plaća (5,5%, primarno pod utjecajem izmjena u sustavu poreza na dohodak), blagim rastom zaposlenosti, oporavkom kreditne aktivnosti prema stanovništvu te povećanoj sklonosti potrošnji. Niti robni izvoz koji je s visokim rastom (9%, za 3,8 postotna boda više nego prethodne godine) ostao sastavnica potrošnje koja je imala najveći pozitivan apsolutan doprinos povećanju BDP-a, a čiji je rast omogućen solidnim gospodarskim rastom Europske unije (2,5%), našeg najvažnijeg izvoznog tržišta, nije donio veću prevagu zbog toga što je ujedno generirao i snažan rast uvoza. Naime, iako je povećana domaća i inozemna potražnja generirala rast vrijednosti domaće proizvodnje roba i usluga, generirala je i znatan rast vrijednosti uvoza te je ukupan doprinos razmjene roba i usluga s inozemstvom rastu BDP-a bio negativan. Domaća proizvodnja, mjerena rastom bruto dodane vrijednosti pojedinih djelatnosti, najviše je povećana kod grupe djelatnosti koja obuhvaća trgovinu, prijevoz i skladištenje te smještaj i usluživanje hrane (4,4%) te kod djelatnosti informacija i komunikacija (4%). Bruto dodana vrijednost industrije je porasla tek 1,4%, a u posljednjem kvartalu je zabilježen čak i pad od 0,2%, piše HGK.

Facebook Komentari