Novi stari rektor Sveučilišta u Zagrebu izabran je većinom glasova

Novi stari rektor Sveučilišta u Zagrebu izabran je većinom glasova na izvanrednoj izbornoj sjednici Senata između dvojice predloženika – sadašnjega rektora Damira Borasa i profesora s Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Damira Bakića.

Želim rektoru Borasu puno uspjeha u radu, poručio je Bakić u izjavi nakon izbora.

Ponosan sam na sve poruke koje smo uputili, na svu pozitivnu energiju koju smo odaslali i koju smo dobili, na ogromno povjerenje i nade koje smo pobudili, poručio je i dodao da osjeća i ogromnu zahvalnost.

Mislim da smo učinili veliku stvar i ponosan sam da sam bio u ovom natjecanju i surađivati s toliko predivnih ljudi, istaknuo je Bakić

Teško mi je reći što je presudilo, rekao je te pobrojao – shvaćanje Senata, kako se shvaća svoju odgovornost, kakav Senat naprosto jest.

Očekivao sam više glasova, ostajem aktivni član Senata, Senat je poručio Sveučilištu i javnosti da je zadovoljan smjerom u kojem Sveučilište ide, zaključio je Bakić.

Nakon sjednice u maloj vijećnici Sveučilišta održat će se konferencija za novinare na kojoj će se novinarima obratiti novoizabrani rektor.

Izbori

Sedamdeset članova senata rektora bira tajnim glasovanjem, pri čemu svaki član ima jedan glas. U odsutnosti člana Senata umjesto njega glasa njegov izabrani zamjenik, a pravo glasa ima i predloženik za rektora koji je član Senata.

Za izbor rektora potrebna je natpolovična većina ukupnoga broja glasova članova Senata. Ako nijedan od dvojice predloženika ne ostvari natpolovičnu većinu glasova, pristupa se drugom krugu u koji ulazi onaj koji je dobio veći broj glasova u prvome krugu. Ne dobije li predloženik u drugome krugu natpolovičnu većinu glasova, izborni se postupak ponavlja, piše HRT.

Programi

Sveučilište “funkcionalno i horizontalno” integrirano

“Ovo je program otvorenoga Sveučilišta”, riječi su kojima je svoj program sažeo profesor Damir Bakić. Sadržaj program objasnio je u 22 odrednice od kojih je prva otvorenost Sveučilišta u Zagrebu javnosti te Rektorata sastavnicama, a druga participativno, transparentno i odgovorno upravljanje Sveučilištem uz poštovanje svih propisa i procedura te reafirmacija uloge svih sveučilišnih tijela, osobito Senata i svih odbora, i intenziviranje rada svih stručnih službi na korist i za potrebe svih sastavnica, studenata i zaposlenika.

Smatra da sveučilišne sastavnice trebaju zadržati pravu osobnost, ali i da Sveučilište treba “funkcionalno i horizontalno” integrirati, te na Sveučilištu poticati međufakultetske studijske programe na svim razinama studija.

Istaknuo je i potrebu da se poboljša kvaliteta istraživačkog rada te prepozna, potiče, vrednuje i nagrađuje znanstvena i umjetnička izvrsnosti, a da se pritom uvažavaju različite koncepcije i indikatori izvrsnosti u pojedinim područjima i disciplinama.

Jedan od naglasaka u Bakićevu programu je i “energičan nastavak prostornog razvoja Sveučilišta, posebice nastavak uređenja, izgradnje i povećanja funkcionalnosti Kampusa Borongaja te oživljavanje projekta Sjevernog kampusa”.

U rektorskom programu Bakić se zauzeo i za popularizaciju nastavničkih studijskih programa i financijsko pomaganje studenata nastavničkih studija, u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja (MZO), kako bi se promijenio nezadovoljavajući status nastavnika u društvu.

Damir Boras: Utjecanjem na politička tijela povećati ulaganja u znanost i razvoj do 1,4 posto BDP-a

Dosadašnji rektor i predloženik za novi četverogodišnji rektorski mandat Damir Boras vjeruje kako je najvažnija zadaća rektora i Rektorskoga zbora u vezi s istraživačkim radom i obrazovanjem na visokim učilištima “utjecati na politička tijela kako bi se trend kontinuirano niskog ulaganja u znanost i razvoj preokrenuo u povećanje ulaganja od približno 0,7 do 0,8 posto BDP-a (u posljednjih deset godina) do 1,4 posto BDP-a”.

Boras je u programu istaknuo da će kao rektor i dalje podupirati “samostalnost i odgovornost dekana jer će, samo uz snažne dekane, koji preuzimaju svoje odgovornosti, imati i snažno i utjecajno Sveučilište”. Zajedno s prorektorima, nastojat će da studenti, nastavnici, istraživači i drugi zaposlenici Sveučilišta osjećaju da su cijenjeni te da su u središtu njihova interesa i zalaganja.

Smatra kako svi na Sveučilištu trebaju podupirati istraživački rad i inovacijsku djelatnost te da studijske programe treba neprestano prilagođavati potrebama društva i tržištu rada u Hrvatskoj.

Najavio je da će, ako bude ponovno izabran, i dalje provoditi smjernice prostornog razvoja Sveučilišta u Zagrebu. Dodao je da je, radi boljega financiranja kapitalnih projekata, pripremljen Katalog kapitalnih projekata Sveučilišta.

Boras vjeruje da i dalje treba ulagati u poboljšanje studentskoga standarda kroz projekte studentskih centara i posebno se posvetiti izgradnji novih smještajnih kapaciteta na Znanstveno-učilišnom kampusu Borongaju, prenosi N1.

Facebook Komentari