Prihvaćanje inicijative za ukidanje dokumenta iz 1945. o izjašnjavanju Bunjevaca kao Hrvata u Skupštini Vojvodine moglo bi dovesti do novih tenzija u srpsko-hrvatskim odnosima i baciti sjenu na posjet srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića Zagrebu, upozorio je predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) Slaven Bačić u otvorenom pismu koje je uputio predsjedniku pokrajinske vlade i Skupštine Vojvodine.
Predmetna politička inicijativa ima jasnu dnevnopolitičku svrhu, a njezino prihvaćanje ne samo da ne bi imalo nikakve praktične posljedice za manjinska prava već bi moglo dovesti do novih tenzija i animoziteta između zajednice Bunjevaca koji se ne osjećaju Hrvatima te hrvatske zajednice u Republici Srbiji, naveo je u pismu Bačić vodstvu pokrajinske vlasti.
Dodao je da se time ne bi samo nepotrebno dodatno opteretili srpsko-hrvatski odnosi uopće, osobito u svjetlu skoroga posjeta predsjednika Vučića Republici Hrvatskoj, već bi to značilo i nastavak miješanja vlasti u identitetski spor, u kojem međunarodne institucije od srpskih vlasti zahtijevaju zadržavanje stroge neutralnosti.
Dapače, prihvaćanje ove inicijative moglo bi rezultirati da se pred pokrajinskom skupštinom i vladom pojave neusporedivo ozbiljnije inicijative za doista kontroverzne poslijeratne odluke, istaknuo je predsjednik HNV-a.
Bunjevačko nacionalno vijeće, koje predstavlja zajednicu od oko 16.000 Bunjevaca, neHrvata, podnijelo je 2016. inicijativu da se dokument iz 1945. proglasi aktom nasilne asimilacije (Bunjevaca) i primjerom kršenja ljudskih prava, kao i da se poništi.
Riječ je o proglasu Glavnoga narodnooslobodilačkoga odbora Vojvodine koji je 14. svibnja 1945. naložio da se Bunjevci i Šokci u javnim dokumentima upisuju kao Hrvati. Ostavljajući po strani pravnu apsurdnost već više puta pokretane inicijative jer nije riječ ni o kakvom formalnom aktu (naredbi) koji je donio Glavni narodnooslobodilački odbor Vojvodine, već o običnome dopisu upućenom nižim narodnooslobodilačkim odborima, koji ne može biti proglašavan ništavnim, a usto po tome se dopisu ne postupa već pola stoljeća (još se na popisu stanovništva 1971. skoro 15.000 osoba izjasnilo kao Bunjevci), fascinira pervertiranje povijesnog konteksta nastanka ovoga dopisa, ocijenio je u otvorenom pismu Bačić.
Prema Bačićevim riječima, taj je proglas “rezultat želje samih Bunjevaca, članova GNOOV-a na čelu sa svećenikom Blaškom Rajićem (iz reda Bunjevaca, njegovi članovi bili su još Lajčo Jaramazović, Ivan Vuković, Grgo Skenderović, Alojzije Mihaljčević, Grgo Lulić i Grgo Prćić) kao reakcija na politiku koju su provodile Hortyjeve vlasti, koja je Bunjevce odvajala od hrvatskog naroda još iz vremena Austro-Ugarske, a takvu politiku vodio je i veći dio dvora u Kraljevini Jugoslaviji.
Otvoreno pismo u kojemu Bačić traži odbacivanje inicijative Bunjevaca, neHrvata, upućeno je predsjedniku pokrajinske vlade i Skupštine Vojvodine Igoru Miroviću i Istvanu Pasztoru.
U Vojvodini, uglavnom na sjeveru Bačke, živi skupina od oko 16.000 Bunjevaca koji niječu svoju pripadnost hrvatskom narodu, već se deklariraju samo kao Bunjevci. Njih zastupa Bunjevačko nacionalno vijeće u Srbiji, čiji su predstavnici bliski s vladajućom Srpskom naprednom strankom Aleksandra Vučića. Ostala većina Bunjevaca, kojoj pripada i vodstvo vojvođanskih Hrvata, deklariraju se kao Hrvati bunjevačkoga roda, odnosno kao bunjevački Hrvati ili Hrvati-Bunjevci.
Na posljednjem popisu stanovništva u Srbiji 2011. bilo je gotovo 58.000 Hrvata, no teško je procijeniti koliki broj otpada na bunjevačke Hrvate koji žive u više sredina na sjeveru Vojvodine. Takozvano bunjevačko pitanje u vrhu je popisa otvorenih pitanja u odnosima Srbije i Hrvatske, prenosi HRT.
Vojvodina: Razdor među Bunjevcima politička je manipulacija Aleksandra Vučića
