Evo što ministar zdravstva Kujundžić kaže o vulgarnom ortopedu, kojem je i on bio šef

Ministar Kujundžić gostovao je u Dnevniku Nove TV kako bi s Ivanom Brkić Tomljenović razgovarao o inspekciji koju je, nakon što je u Provjerenom emitirana priča o vulgarnom ponašanju ortopeda, poslao u KB Dubrava. Također se osvrnuo na stanje zdravstva u Hrvatskoj. Transkript intervjua možete pročitati u nastavku.

Znate li što je inspekcija do sada u bolnici utvrdila?

Ne znam što je inspekcija utvrdila, ali znam da je inspekcija u bolnici bila te da je uprava već poduzela mjere.

Koje mjere?

Pokrenuli su istragu, stupili u kontakt sa svjedocima pa će, ovisno o nalazu, daljnji postupak biti definiran.

Kada očekujete nalaz?

Do polovice tjedna.

Javili su nam se i pacijenti koji su pisali pritužbe dok ste Vi bili ravnatelj bolnice. Jeste li Vi reagirali? Čini se da niste.

Naravno da sam reagirao. Ne može se nešto u bolnici događati a da ravnatelj ne reagira. Prvo reagiraju šefovi zavoda i klinika. Zatim reagira uprava bolnice koja imenuje povjerenstva pa se donose sankcije sukladne Zakonu o radu. Ne znam sve detalje, ali incidenti sigurno nisu bili preveliki.

Jeste li tada razgovarali s tim liječnikom?

Ne mogu se sjetiti. To se događalo prije 10-15 godina. Navodno su i moji prethodnici imali neke probleme, ali oni nisu bili ove veličine.

Je li to bio Vaš propust? Osam ste godina bili na čelu te bolnice, a čini se da su prijave stizale dugi niz godina.

Propusta nema ako se postupi sukladno zakona. Ne možete raditi drugačije. Očito je da tadašnji incidenti nisu zahtijevali drugačije mjere. One su bile primjerene onome što je tada bilo utvrđeno.

Tijekom Vašeg smo mandata pali za sedam mjesta na ljestvici Europskog zdravstvenog indeksa. Ispod nas su neke susjedne zemlje poput Makedonije, Crne Gore, i Srbije. Zašto naše zdravstvo godinama bilježi lošije rezultate?

To je minorni, potrošački indeks koji uzima parametre koji su relativno promjenjivi i mjere se neke mali segmenti. Međutim, hrvatska zdravstvo u zadnjih pet godina – parametru koji Indeks uzima –ni u kojem slučaju nije tako brzo padalo. Dapače, u mnogim su segmentima stvari popravljene. Mi to analiziramo i naravno da ćemo pokušati promijeniti sve one stvari u kojima smo mogli biti bolje. Ali, ni blizu se zemlje koje ste naveli ne mogu po pitanju zdravstvenog sustava mjeriti s Hrvatskom.

Navode se duge liste čekanja. Što i kada mislite po tom pitanju poduzeti? Kakvi su rezultati prioritetnih lista čekanja?

Ozbiljno bolesni pacijenti ne smiju, po principu prioritetnih lista čekanja, ne smiju čekati. Sada je najvažnije to riješiti i to se može riješiti. Upravo ide implementacija i princip je implementiran u većini hrvatskih bolnica. A ove druge liste čekanja imaju sve druge zemlje.

Jeste li si zadali neki rok? Za koliko ćete do kraja mandata smanjiti liste čekanja?

Jedno je pisati, govoriti, i dnevnopolitički se nabacivati, a drugo je ozbiljno znati posao. Nema brzog rješenja. Odite u Englesku, Njemačku ili Švedsku. Svugdje postoje liste čekanja. A oni koji malo o tome znaju ili se koriste populizmom se svakodnevno nabacuju.

Spomenuli ste Njemačku. U toj državi postoje kazne za nedolazak na pregled, a u Hrvatskoj se mnogi pacijenti prijavljuju na više adresa. Jeste li razmatrali uvođenje kazni?

Nismo razmatrali uvođenje kazni. To ćemo riješiti informatičkim sustavom. Jednim smo dijelom to već zaustavili. Već šest mjeseci pacijentima koji su naručeni za skuplje pretrage šaljemo SMS poruke kako bi nam potvrdili hoće li doći. Na taj smo način desetak posto postupaka prebacili drugim pacijentima.

Ali to nije dovoljno. Do kada će se sve bolnice umrežiti?

Upravo idu natječaji za informatički sustav kojim će se to popraviti.

Do kada će se to dogoditi?

U narednih nekoliko mjeseci.

Kako smanjiti dug? Zagovarate li još uvijek ideju da se od trošarina na cigarete, alkohol, gorivo, telefon izdvaja za zdravstvo?

Meni je žao što to nismo dovoljno artikulirali i što to mediji nisu prepoznali da je ovo prvi put u povijesti Hrvatske da je zdravstveni sustav povećavao izdvajanje za zdravstvo – za skupe lijekove i nove tehnologije – a da je pri tome došlo do smanjena ukupnog duga i dospjelog duga. Pri tome je važno naglasiti da nije povećan javni dug. Prije pet godina, oko 2013. godine, je ukupni dug na tren smanjen s devet milijardi na 2,5 milijarde jer je javni dug povećana za 6,5 milijardi, da bi opet za godinu dana bio na osam.

Ovo nije dovoljno. Ovo nije dugoročno rješenje. Podupirete li još uvijek da se od trošarina izdvaja više za zdravstvo?

To su rješenja koja treba razmatrati. Ali, molim Vas, ovo naglašavajte. Ovo je velika stvar koja se dogodila u godini koja je iza nas. Mi ćemo nastojati u godini koja je pred nama povećati izdvajanje za zdravstvo i pokušati povećati prihodovnu stranu.

Na koji način?

Te oblike će trebati razmatrati.

Za što se Vi zalažete?

Ja sam za povećati, ali naći način koji će građani najmanje socijalno osjetiti i najpravedniji.

Koji je to?

Ostavimo to vremenu koje je pred nama. Što Vi predlažete?

Ministar Marić uvijek kaže da treba smanjiti rashodovnu stranu.

Slažem se s ministrom da treba smanjiti rashodovnu stranu. Međutim, u zdravstvu je nešto drugo rashodovna strana. U zdravstvu je problem što s novijim lijekovima, većim i boljim znanjem imate skuplje zdravstvo. Dakle, kvaliteta hrvatskog zdravstva, koja se u brojnim segmentima može mjeriti s razvijenom svjetskom medicinom, za sobom povlači novce.

Koliko je država uplatila u fond za skupe lijekove?

Prije dva dana je vođen razgovor s ministricom jedne bogate zemlje i tamo ni ne pomišljaju na kupnju lijekova. Država je, na primjeru neuroblastoma i spinalne mišićne atrofije, uistinu pokazala osjetljivost. Hrvatska su djeca dobila lijekove, a djeca u mnogim bogatim zemljama ih ne mogu dobiti.

Koliko je uplaćeno?

Država će platiti koliko god bude trebalo.

Za sada ništa.

Ovim je poslana poruka da tražimo što više potencijalnih rješenja. Ne vidimo mi čarobni štapić. Neće jedan račun riješiti problem.

Kada ćete uplatiti?

Država će uplatiti čim dođe do potrebe, odnosno kad povjerenstvo indicira da to treba nekom djetetu ili pacijentu. Država će naći rješenje, kao što je to svaki put u posljednjih godinu dana učinila.

Roditelji su protiv smjene ravnatelja Klaićeve. Kažu da mičete kvalitetnog ravnatelja zbog robovanja statutu i titulama. Što im poručujete?

Ja dobro znam doktora Bahtijarevića. Radi se o vrlo kvalitetnom liječniku, što potvrđuje i ova peticija. Međutim, statuti, zakoni, ili neki drugi pravni akti se ne mijenjaju zbog pojedinca. Ne možemo to mijenjati. Može se razgovarati o promjeni statuta bolnica, ali mijenjati to radi jednog čovjeka se ne radi.

Kako zaustaviti odljev liječnika? Liječnička komora i HUBOL predlažu raznorazne povlastice: jeftinije stambene kredite, povlašteni radni staž. Jeste li Vi za to?

O radnom stažu se do sada nije razgovaralo, a sve se druge mjere poduzimaju. Već su brojne županije i regije osigurale stanove i kredite. Na tome se intenzivno radi. Slažem se i s Liječničkom komorom i s HUBOL-om da trebamo zadržati liječnike. To je jedna potvrda kvalitete hrvatske medicine. Hrvatske medicinske sestre i liječnici su izuzetno kvalitetni i traženi u Europi i izvan nje. To je potvrda kvalitete hrvatske medicine, a upravo kako bismo nju zadržali kao nacija, kao država, moramo učiniti još poneki korak.

Kakav je Vaš odnos s premijerom?

Vrlo korektan.

Vidite li se do kraja mandata u njegovom timu?

Mene mandati najmanje zanimaju. Ja nisam karijerni političar pa da me oni zanimaju. Ja sam tu kako bih pokušao mijenjati, ali mijenjati u smislu realnoga, onoga što se može i onoga što je primjereno medicini. Onaj tko je prošao i tko zna medicinu također zna da je mlačenje prazne slame nešto za dnevnu uporabu.

Moramo požuriti ministre. Prošla je već godina i tri mjeseca.

I puno je u tom periodu napravljeno.

Hvala Vam lijepa na dolasku.

Hvala Vama.

HLK se oglasio o slučaju vulgarnog odnosa liječnika i pacijentice

Facebook Komentari