HGK traži Licence to Kill: Zbog kormorana šaranska proizvodnja u Hrvatskoj trpi milijunske gubitke

„Kormoran nema prirodnog neprijatelja, hrani se isključivo ribom, a dnevno pojede prosječno do 600 grama ribe. Zbog toga, šaranska proizvodnja u Hrvatskoj trpi milijunske gubitke, procjene se kreću preko 4.000 kuna po hektaru te je time ozbiljno ugrožen opstanak cijelog sektora toplovodne akvakulture“, poručila je Ksenija Vukman iz PP Orahovice na konferenciji povodom ukidanja nedavno donesenog rješenja Ministarstva zaštite okoliša i energetike o dozvoljavanju odstrela kormorana na ribnjacima.

Predstavnici tvrtki članica Sekcije za toplovodni uzgoj HGK upozorili su na negativne posljedice takve odluke ministarstva i pozvali su na ozbiljan dijalog kako bi se taj problem riješio.

„Službeno se računa da je u Hrvatskoj oko 12.000 kormorana, a dosadašnje rješenje dozvoljavalo je odstrel 10 posto populacije, odnosno 1200 komada. No, treba imati na umu da se njihova populacija multiplicira svake tri godine pa ih danas vjerojatno ima preko 40.000. Mjera ograničenog odstrela se primjenjuje i u ostalim članicama EU, u nekima se dozvoljava odstrel i do 30 posto populacije, a osim toga koriste se i druge metode poput bojanja jaja u gnijezdima i sl.. Prema nekim istraživanjima, da bi se postigao nulti porast populacije potrebno je uništavanje 80 posto jaja što govori o progresivnom porastu populacije svake godine“, kazao je Milan Božić iz Ribnjačarstva Poljana, dodavši kako zaštita šaranskih ribnjaka mrežama zbog veličine površina tabli nije izvediva jer se mreže mogu postavljati na ribnjake do 0,5 ha, dok su veličina tabli na šaranskim ribnjacima od 10 do 300 hektara.

Nada Lukić Kolundžić iz Ribnjačarstva Končanica objasnila je da ovdje prvenstveno pričamo o ribnjacima koji su uzgojne farme, a ne otvorene vode. „Uzgojni vijek ribe u takvom tipu proizvodnje je 3 godine. Unutar tog razdoblja dolazi do enormnih šteta od kormorana i ostalih ptica. Valja istaknuti da ribnjaci imaju funkciju i očuvanja ekosustava za ostale životinje jer su to uglavnom močvarna područja na kojima nije moguća druga vrsta proizvodnje. Zapošljavaju dva do tri puta više radnika po hektaru nego druge poljoprivredne industrije, a imaju i funkciju u obrani od poplava“, naglasila je Lukić Kolundžić, uz napomenu kako unatoč niskoj proizvodnji, ovaj sektor bilježi skoro 90 posto izvoza, većinom u EU.

„Vrlo je važno očuvati ovu branšu jer za razliku od drugih sektora u poljoprivredi mi ne dobivamo nikakve potpore, ostavljeni smo na milost i nemilost svih ovih predatora koji smanjuju proizvodnju i dovode u pitanje opstanak poduzetnika. Ribnjaci se većinom nalaze u ruralnim područjima koja i ovako pate od iseljavanja i nedostatka radnih mjesta. Kako ribu hranimo proizvodnjom žitarica iz našeg okruženja, to se pozitivno odražava i na lokalne proizvođače. Najveći dio ribnjaka je u zakupu i taj prihod će državi biti uskraćen ako dođe do zatvaranja“, kazala je Lukić Kolundžić.

Dragan Stojanović iz PP Orahovica pozvao je na uspostavu ozbiljnog sustava monitoringa broja kormorana. „Bilo bi nužno da se u to uključe nadležna ministarstva, proizvođači, sportsko ribolovna društva i neutralni eksperti. Donijeta mjera je bila prvi korak ka rješavanju problema, tu smo vidjeli volju ministarstva da nam pomogne, a danas kad je to ukinuto sve je vraćeno na početak i mi smo izloženi ogromnim štetama“, zaključio je Stojanović.

Zoran Radan iz Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK podsjetio je da je proizvodnja slatkovodne ribe u Hrvatskoj 90-ih je iznosila oko 12.000 tona, dok smo danas ispod 3.500 tona.

„Znanstveno je dokazano da se kormorani kod nas gnijezde u 4. mjesecu, a sad imamo slučaj da je jedan ornitolog javio nadležnom ministarstvu kako se kormorani gnijezde već sada, u siječnju. I na osnovu tog jednog maila od čovjeka koji je u direktnom sukobu interesa ministarstvo isti dan traži stručno mišljenje Agencije za okoliš i isti dan donosi rješenje o zabrani odstrela te šalje inspekcije na teren. Nama treba deset godina da nas prime, a ovakve se stvari rješavaju u jedan dan. To jasno pokazuje da mi i dalje nemamo ozbiljnog sugovornika za razgovor oko rješenja problema u ovoj branši. Suština priče nije sam odstrel već ozbiljna suradnja, da sjednemo i razmotrimo problem i sa strane zaštite, ali i sa strane zaštite gospodarstva“, poručio je Radan.

Facebook Komentari